Televizija
je telekomunikacijski sistem za
emitiranje
i primanje pokretnih slika i zvuka s velikih daljina. Sama rije? potje?e od gr?ke rije?i
tele
=
daleko
i latinske rije?i
visio
=
gledanje
. Taj pojam odnosi se na sve aspekte
televizijskog programa
i
transmisije
.
U komercijalnoj je upotrebi od kasnih 1930-ih i TV-aparat postao je uobi?ajeni komunikacijski uređaj u domovima, firmama i institucijama, najvi?e kao sredstvo zabave i informisanja.
Emitiranje TV-programa obi?no se vr?i posredstvom radiotalasa na frekvencijama od 54 do 890
megaherca
. U posljednje vrijeme sve je zastupljenija digitalna televizija.
Televizija je postala dostupna u sirovim eksperimentalnim oblicima kasnih 1920-ih, ali tek nakon nekoliko godina daljeg razvoja nova tehnologija je plasirana na tr?i?te potro?a?ima. Nakon
Drugog svjetskog rata
, pobolj?ani oblik crno-bijelog televizijskog emitiranja postao je popularan u
Ujedinjenom Kraljevstvu
i
Sjedinjenim Dr?avama
, a televizori su postali uobi?ajeni u domovima, preduze?ima i institucijama. Tokom 1950-ih, televizija je bila primarni medij za uticanje na javno mnijenje.
[1]
Sredinom 1960-ih, emitovanje u boji uvedeno je u SAD i ve?ini drugih razvijenih zemalja.
Dostupnost razli?itih vrsta arhivskih medija za pohranu kao ?to su
Betamax
i
VHS kasete
,
laserski diskovi
,
hard diskovi
velikog kapaciteta,
CD-ovi
,
DVD-ovi
, fle? diskovi,
HD DVD
-ovi i
Blu-ray
diskovi visoke definicije i digitalni video rekorderi u oblaku omogu?ili su gledaoci da gledaju unapred snimljeni materijal ? kao ?to su filmovi ? kod ku?e prema svom rasporedu. Iz mnogo razloga, posebno zbog pogodnosti daljinskog preuzimanja, pohranjivanje televizijskog i video programa sada se također odvija u oblaku (kao ?to je usluga video na zahtjev od strane
Netflixa
). Krajem prve decenije 2000-ih, digitalni televizijski prijenosi su porasli u popularnosti. Jo? jedan razvoj bio je prelazak sa televizije standardne definicije (SDTV) (576i, sa 576 isprepletenih linija rezolucije i 480i) na televiziju visoke definicije (
HDTV
), koja daje rezoluciju koja je znatno ve?a. HDTV se mo?e prenositi u razli?itim formatima: 1080p, 1080i i 720p. Od 2010. godine, pronalaskom pametne televizije, Internet televizija je pove?ala dostupnost televizijskih programa i filmova putem interneta putem streaming video servisa kao ?to su
Netflix
,
Amazon Prime Video
,
iPlayer
i
Hulu
.
U 2013. godini, 79% doma?instava u svijetu posjedovalo je televizor.
[2]
Zamjena ranijih ekrana s katodnom cijevi (CRT) kompaktnim, energetski u?inkovitim alternativnim tehnologijama s ravnim ekranom kao ?to su
LCD
(i fluorescentno osvjetljeni i LED),
OLED
ekrani i plazma ekrani bila je hardverska revolucija koja je zapo?ela s kompjuterskim monitorima kasnih 1990-ih. Ve?ina televizora prodatih 2000-ih bili su ravni paneli, uglavnom LED. Glavni proizvođa?i najavili su ukidanje CRT-a, digitalne obrade svjetla (DLP), plazme, pa ?ak i LCD-a s fluorescentnim pozadinskim osvjetljenjem do sredine 2010-ih.
[3]
[4]
O?ekuje se da ?e u bliskoj budu?nosti LED diode postepeno biti zamijenjene OLED-ima.
[5]
Također, veliki proizvođa?i su najavili da ?e sredinom 2010-ih sve vi?e proizvoditi pametne televizore.
[6]
[7]
[8]
Pametni televizori sa integrisanim Internetom i Web 2.0 funkcijama postali su dominantni oblik televizije do kasnih 2010-ih.
[9]
Televizijski signali su se u po?etku distribuirali samo kao zemaljska televizija koriste?i mo?ne radio-frekventne televizijske predajnike za emitovanje signala na individualne televizijske prijemnike. Alternativno, televizijski signali se distribuiraju
koaksijalnim kablom
ili
opti?kim vlaknima
,
satelitskim sistemima
i od 2000-ih putem
interneta
. Do ranih 2000-ih, ovi su se prenosili kao analogni signali, ali se o?ekivalo da ?e prijelaz na digitalnu televiziju biti zavr?en ?irom svijeta do kasnih 2010-ih. Standardni televizor se sastoji od vi?e internih elektronskih kola, uklju?uju?i tjuner za prijem i dekodiranje emitovanih signala. Uređaj za vizuelni prikaz kojem nedostaje tjuner se ispravno naziva video monitorom, a ne televizorom.
- Abramson, Albert (2003).
The History of Television, 1942 to 2000
. Jefferson, NC / London: McFarland.
ISBN
978-0-7864-1220-4
.
- Pierre Bourdieu
,
On Television
, The New Press, 2001.
- Tim Brooks and Earle March,
The Complete Guide to Prime Time Network and Cable TV Shows
, 8th ed., Ballantine, 2002.
- Jacques Derrida
and
Bernard Stiegler
,
Echographies of Television
, Polity Press, 2002.
- David E. Fisher and Marshall J. Fisher,
Tube: the Invention of Television
, Counterpoint, Washington, D.C., 1996,
ISBN
1-887178-17-1
.
- Steven Johnson
,
Everything Bad is Good for You: How Today's Popular Culture Is Actually Making Us Smarter
, New York, Riverhead (Penguin), 2005, 2006,
ISBN
1-59448-194-6
.
- Leggett, Julian (april 1941).
"Television in Color"
.
Popular Mechanics
. Chicago
. Pristupljeno 7. 12. 2014
.
- Jerry Mander
,
Four Arguments for the Elimination of Television
, Perennial, 1978.
- Jerry Mander,
In the Absence of the Sacred
, Sierra Club Books, 1992,
ISBN
0-87156-509-9
.
- Neil Postman
,
Amusing Ourselves to Death
: Public Discourse in the Age of Show Business
, New York, Penguin US, 1985,
ISBN
0-670-80454-1
.
- Evan I. Schwartz,
The Last Lone Inventor: A Tale of Genius, Deceit, and the Birth of Television
, New York, Harper Paperbacks, 2003,
ISBN
0-06-093559-6
.
- Beretta E. Smith-Shomade,
Shaded Lives: African-American Women and Television
, Rutgers University Press, 2002.
- Alan Taylor,
We, the Media: Pedagogic Intrusions into US Mainstream Film and Television News Broadcasting Rhetoric
, Peter Lang, 2005,
ISBN
3-631-51852-8
.
- Amanda D. Lotz
,
The Television Will Be Revolutionized
, New York University Press,
ISBN
978-0-8147-5220-3
Prvi javni TV prenos, televizori za 130.000 dinara (Politika, Sandra Gucijan, 08. 07. 2018.)