Televizija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Televizor

Televizija je telekomunikacijski sistem za emitiranje i primanje pokretnih slika i zvuka s velikih daljina. Sama rije? potje?e od gr?ke rije?i tele = daleko i latinske rije?i visio = gledanje . Taj pojam odnosi se na sve aspekte televizijskog programa i transmisije .

U komercijalnoj je upotrebi od kasnih 1930-ih i TV-aparat postao je uobi?ajeni komunikacijski uređaj u domovima, firmama i institucijama, najvi?e kao sredstvo zabave i informisanja.

Emitiranje TV-programa obi?no se vr?i posredstvom radiotalasa na frekvencijama od 54 do 890 megaherca . U posljednje vrijeme sve je zastupljenija digitalna televizija.

Televizija je postala dostupna u sirovim eksperimentalnim oblicima kasnih 1920-ih, ali tek nakon nekoliko godina daljeg razvoja nova tehnologija je plasirana na tr?i?te potro?a?ima. Nakon Drugog svjetskog rata , pobolj?ani oblik crno-bijelog televizijskog emitiranja postao je popularan u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Dr?avama , a televizori su postali uobi?ajeni u domovima, preduze?ima i institucijama. Tokom 1950-ih, televizija je bila primarni medij za uticanje na javno mnijenje. [1] Sredinom 1960-ih, emitovanje u boji uvedeno je u SAD i ve?ini drugih razvijenih zemalja.

Dostupnost razli?itih vrsta arhivskih medija za pohranu kao ?to su Betamax i VHS kasete , laserski diskovi , hard diskovi velikog kapaciteta, CD-ovi , DVD-ovi , fle? diskovi, HD DVD -ovi i Blu-ray diskovi visoke definicije i digitalni video rekorderi u oblaku omogu?ili su gledaoci da gledaju unapred snimljeni materijal ? kao ?to su filmovi ? kod ku?e prema svom rasporedu. Iz mnogo razloga, posebno zbog pogodnosti daljinskog preuzimanja, pohranjivanje televizijskog i video programa sada se također odvija u oblaku (kao ?to je usluga video na zahtjev od strane Netflixa ). Krajem prve decenije 2000-ih, digitalni televizijski prijenosi su porasli u popularnosti. Jo? jedan razvoj bio je prelazak sa televizije standardne definicije (SDTV) (576i, sa 576 isprepletenih linija rezolucije i 480i) na televiziju visoke definicije ( HDTV ), koja daje rezoluciju koja je znatno ve?a. HDTV se mo?e prenositi u razli?itim formatima: 1080p, 1080i i 720p. Od 2010. godine, pronalaskom pametne televizije, Internet televizija je pove?ala dostupnost televizijskih programa i filmova putem interneta putem streaming video servisa kao ?to su Netflix , Amazon Prime Video , iPlayer i Hulu .

U 2013. godini, 79% doma?instava u svijetu posjedovalo je televizor. [2] Zamjena ranijih ekrana s katodnom cijevi (CRT) kompaktnim, energetski u?inkovitim alternativnim tehnologijama s ravnim ekranom kao ?to su LCD (i fluorescentno osvjetljeni i LED), OLED ekrani i plazma ekrani bila je hardverska revolucija koja je zapo?ela s kompjuterskim monitorima kasnih 1990-ih. Ve?ina televizora prodatih 2000-ih bili su ravni paneli, uglavnom LED. Glavni proizvođa?i najavili su ukidanje CRT-a, digitalne obrade svjetla (DLP), plazme, pa ?ak i LCD-a s fluorescentnim pozadinskim osvjetljenjem do sredine 2010-ih. [3] [4] O?ekuje se da ?e u bliskoj budu?nosti LED diode postepeno biti zamijenjene OLED-ima. [5] Također, veliki proizvođa?i su najavili da ?e sredinom 2010-ih sve vi?e proizvoditi pametne televizore. [6] [7] [8] Pametni televizori sa integrisanim Internetom i Web 2.0 funkcijama postali su dominantni oblik televizije do kasnih 2010-ih. [9]

Televizijski signali su se u po?etku distribuirali samo kao zemaljska televizija koriste?i mo?ne radio-frekventne televizijske predajnike za emitovanje signala na individualne televizijske prijemnike. Alternativno, televizijski signali se distribuiraju koaksijalnim kablom ili opti?kim vlaknima , satelitskim sistemima i od 2000-ih putem interneta . Do ranih 2000-ih, ovi su se prenosili kao analogni signali, ali se o?ekivalo da ?e prijelaz na digitalnu televiziju biti zavr?en ?irom svijeta do kasnih 2010-ih. Standardni televizor se sastoji od vi?e internih elektronskih kola, uklju?uju?i tjuner za prijem i dekodiranje emitovanih signala. Uređaj za vizuelni prikaz kojem nedostaje tjuner se ispravno naziva video monitorom, a ne televizorom.

Televizijske serije [ uredi | uredi izvor ]

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ Diggs-Brown, Barbara (2011) Strategic Public Relations: Audience Focused Practice str. 48
  2. ^ "TVTechnology: The State of Television, Worldwide" . Arhivirano s originala , 28. 4. 2015 . Pristupljeno 22. 3. 2015 .
  3. ^ Julie Jacobson (1. 12. 2012). "Mitsubishi Drops DLP Displays: Goodbye RPTVs Forever" . Arhivirano s originala , 26. 3. 2015 . Pristupljeno 22. 3. 2015 .
  4. ^ Marshall Honorof (28. 10. 2014). "LG's Exit May Herald End of Plasma TVs" . Tom's Guide . Pristupljeno 22. 3. 2015 .
  5. ^ "LG Electronics expects the OLED TV market to gradually replace the LED TV market" . Pristupljeno 22. 3. 2015 .
  6. ^ "All of Sony's new Smart TVs run on Android TV" . The Verge . 5. 1. 2015 . Pristupljeno 22. 3. 2015 .
  7. ^ "CES 2015: New Samsung Smart TVs Will Be Powered by Tizen OS" . Tech Times . 3. 1. 2015 . Pristupljeno 22. 3. 2015 .
  8. ^ "LG to show off webOS 2.0 smart TV at CES 2015" . CNET . Pristupljeno 22. 3. 2015 .
  9. ^ "Internet TV and The Death of Cable TV, really" . Techcrunch.com. 24. 10. 2010 . Pristupljeno 17. 1. 2012 .

Dodatna literatura [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Prvi javni TV prenos, televizori za 130.000 dinara (Politika, Sandra Gucijan, 08. 07. 2018.)