Ovo je glavno zna?enje pojma Djeca . Za druga zna?enja pogledajte Djeca (razdvojba) .

Djeca su najmlađi ?lanovi ljudske vrste. Po UN-ovoj Konvenciji o pravima djeteta dijete je svaka osoba mlađa od 18 godina.

Od rođenja do 28 dana ?ivota djecu zovemo novorođen?ad . U daljem njihovom djetinjstvu razlikujemo rano djetinjstvo (do 6. godine ?ivota), srednje djetinjstvo (do 9. godine ?ivota) i kasno djetinjstvo (do 12. godine ?ivota). Neki razdoblje puberteta isto smatraju djetinjstvom, zna?i od 1. do 16. godine . O djetetu se brinu njegovi roditelji , obi?no i starija bra?a / sestre , djedovi i bake , ostali ?lanovi ?ire obitelji ili skrbnici .

U mnogim zemljama djeca idu u ?kolu, no, u ve?ini siroma?nih zemalja mnogo se djece izrabljuje za rad ili ne idu u ?kolu. Od gladi pati vi?e od 150 milijuna, a godi?nje umire oko 3.1 milijuna djece ^[1] . Konvencija o pravima djeteta donesena je 20. studenog 1989. godine na Generalnoj skup?tini Ujedinjenih naroda i na taj se datum svake godine obilje?ava Svjetski dan djece .

Svjetska rekorderka po broju djece je Ruskinja koja je rodila ?ak 69 djece koje je nosila u 27 trudno?a . 16 je puta nosila blizance , sedam puta trojke i ?etiri puta ?etvorke. Otac s najvi?e djece je marokanski imperator Moulay Ismail Ibn Sharif koji je imao harem od 500 ?ena, a otac je ?ak 1042 djeteta. ^[2]

Konvencija o pravima djeteta [ uredi | uredi kod ]

Konvencija o pravima djeteta je sporazum kojega su usvojili Ujedinjeni narodi 20. studenoga 1989. Konvenciju je prihvatilo 196 zemalja svijeta, a među njima i Hrvatska. Od svih dr?ava ?lanica Ujedinjenih naroda, jedina dr?ava koja nije ratificirala konvenciju je SAD .

Konvencija sadr?i obaveze koje su dr?ave potpisale kako bi za?titile djecu te zajedni?ki odredile ?to treba u?initi da bi svako dijete raslo i razvijalo se u odraslu osobu. Drugim rije?ima, u Konvenciji o pravima djeteta popisana su sva dje?ja prava koja je djeci potrebno za?tititi i osigurati kako bi rastala zdravo i zadovoljno.

Dje?ja prava dijele se na prava pre?ivljavanja, za?titna prava, razvojna prava i prava sudjelovanja.

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Skupina autora, Oxford enciklopedija za mlade , ISBN 978-953-274-039-4 (3. svezak)
• Fuerst, Marija: Psihologija , Zagreb, 1994.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Wikicitati imaju zbirke citata o temi Djeca