Zemlja
Osobine putanje
Afel	152 098 232 km 1.01671388 AJ
Perihel	147 098 290 km 0.98329134 AJ
Srednji polupre?nik putanje	149 598 261 km 1.00000261 AU AJ
Ekscentricitet	0.01671123
Orbitalni period	365.256363004 d 1.000017421 g
Prosje?na orbitalna brzina	29.78 km/s 107 200 km/h
Inklinacija	1.57869°
Du?ina ulaznog ?vora	348,73936°
Argument perihela	114,20783°
Broj satelita	1
Fizikalne osobine
Polupre?nik	6 371,0 km
Ekvatorijalni polupre?nik	6 378,1 km
Polarni polupre?nik	6 356,8 km
Elipticitet	0.0033528
Povr?ina	510,072,000 km 2
Zapremina	1,0832×10 12 km 3
Masa	5,972×10 24 kg
Prosje?na gusto?a	5.515 g/cm 3
Ekvatorijalna povr?inska gravitacija	9,80665 m/s 2
Brzina oslobađanja	11.186 km/s
Period rotacije	0.99726968 d 23h 56 min 4,1 s
Sideri?ki period rotacije	0.99726968 d
Ekvatorijalna brzina rotacije	1,674.4 km/h
Osni nagib	23°26'21".4119
Deklinacija sjevernog pola	23,44°
Albedo	0,367
Temperatura na povr?ini	min . 184 K (?89 °C) prosj . 287 K (14 °C) max . 331 K (57,7 °C)
Osobine atmosfere
Pritisak	101.325 kPa
Atmosferski sastav	78,08% du?ik (N2) 20,95% kisik (O2) 0,93% argon 0,038% ugljik-dioksid oko 1% vodena para

Zemlja je tre?i planet po udaljenosti od Sunca i jedini astronomski objekt za koji se zna da sadr?i ?ivot. Iako se velike koli?ine vode mogu na?i u cijelom Sun?evom sistemu , samo Zemlja odr?ava teku?u povr?insku vodu. Otprilike 71% Zemljine povr?ine sastoji se od okeana, a preostalih 29% Zemljine povr?ine je kopno, koje se sastoji od kontinenata i ostrva. Zemljin povr?inski sloj formiran je od nekoliko litosfernih plo?a koje se sporo kre?u i međusobno djeluju stvaraju?i planinske lance, vulkane i zemljotrese. Zemljina teku?a vanjska jezgra stvara magnetsko polje koje oblikuje Zemljinu magnetosferu , odbijaju?i destruktivne sun?eve vjetrove .

Atmosfera Zemlje sastoji se uglavnom od du?ika i kisika . Stakleni?ki plinovi u atmosferi poput ugljik-dioksida (CO2) zadr?avaju dio Sun?eve energije blizu povr?ine. Vodena para je ?iroko prisutna u atmosferi i tvori oblake koji pokrivaju ve?inu planeta. Tropska podru?ja primaju vi?e sun?eve energije nego polarna podru?ja koja se redistribuira cirkulacijom atmosfere i okeana . Klima regije ovisi o geografskoj ?irini, ali i nadmorskoj visini i blizini okeana. U ve?ini podru?ja javljaju se te?ki vremenski uvjeti, poput tropskih ciklona, grmljavinskih oluja i toplinskih valova, koji uvelike utje?u na ?ivot.

Zemlja je elipsoid sa opsegom od oko 40.000 km. To je najgu??i planet u Sun?evom sistemu. Od ?etiri terestri?ka planeta , najve?i je i najmasivniji. Zemlja je oko osam svjetlosnih minuta udaljena od Sunca i kru?i oko njega , a potrebna joj je godina (oko 365,25 dana) da izvr?i jednu revoluciju. Zemlja se okrene oko vlastite osi za ne?to manje od jednog dana (za oko 23 sata i 56 minuta). Zemljina os rotacije je nagnuta u odnosu na okomitu ravninu orbite oko Sunca, stvaraju?i godi?nja doba. Oko Zemlje kru?i jedan stalni prirodni satelit , Mjesec , koji kru?i oko Zemlje na 380.000 km (1,3 svjetlosne sekunde) i ?irok je otprilike ?etvrtinu Zemlje. Mjesec je uvijek okrenut prema Zemlji istom stranom kroz sinkronu rotaciju i uzrokuje plimu , stabilizira Zemljinu os i postupno usporava njezinu rotaciju.

Zemlja je, kao i ve?ina drugih tijela Sun?evog sistema, nastala prije 4,5 milijardi godina iz plina ranog Sun?evog sistema. Tokom prvih milijardu godina Zemljine historije nastao je okean, a zatim se u njemu razvio ?ivot. ?ivot se pro?irio globalno i po?eo utjecati na Zemljinu atmosferu i povr?inu, ?to je dovelo do Velikog oksidacijskog događaja prije dvije milijarde godina. Ljudi su se pojavili prije 300.000 godina i danas imaju populaciju od 8 milijardi. Ljudi ovise o Zemljinoj biosferi i prirodnim resursima za svoj opstanak, ali sve vi?e utje?u na Zemljin okoli?. Danas je utjecaj ?ovje?anstva na Zemljinu klimu, tlo, vode i ekosisteme neodr?iv, prijeti ljudskim ?ivotima i uzrokuje rasprostranjeno izumiranje drugog ?ivota. ^[1]

Atmosfera [ uredi | uredi izvor ]

Zemljina atmosfera sastoji se od vi?e slojeva, a prote?e se vi?e stotina kilometara iznad povr?ine. Sastavljena je od 78% du?ika , 21% kisika , 1% argona , te ne?to vodene pare , karbon dioksida i drugih plinova.

Slojevi atmosfere:

• Troposfera je najdonji i najgu??i dio atmosfere u kojem se događaju sve vremenske pojave. U ovom sloju temperatura opada s visinom. Sadr?i velike koli?ine vodene pare.
• Stratosfera sadr?i ozon koji nas ?titi od ?tetnog zra?enja iz Svemira. Temperatura je u ni?im slojevima stratosfere stalna, a u vi?im slojevima raste. Vjetrovi koji pu?u u stratosferi dosti?u brzine od nekoliko stotina km/h.
• Mezosfera je sloj u kojemu dolazi do naglog pada temperature.
• Ionosfera (termosfera) sadr?i ione , elektri?ki nabijene ?estice. U ovom se sloju pod uticajem Sun?evog vjetra stvara polarna svjetlost . Temperatura raste, sve do visine 400 km.
• Egzosfera je prijelazno podru?je prema vakuumu. Ovo je sloj s vrlo razrijeđenim plinom, prostire se iznad 400 km visine.

Prelazna podru?ja između slojeva atmosfere su tropopauza , stratopauza i mezopauza .

Biosfera [ uredi | uredi izvor ]

Koliko je do sada poznato, Zemlja je jedino mjesto na kojem postoji ?ivot. ?ivotni oblici ?ine biosferu planete. Smatra se da je razvoj biosfere na Zemlji zapo?eo prije otprilike 3,5 milijardi godina. ?ivotne zajednice ( biomi ) nastanjuju gotovo cijelu povr?inu Zemlje, od vrlo rijetko nastanjenih arkti?kih i antarkti?kih podru?ja, do gusto naseljenih podru?ja oko ekvatora .

Hidrosfera [ uredi | uredi izvor ]

Zemlja je jedina planeta u Sun?evom sistemu na ?ijoj povr?ini ima te?ne vode. Voda pokriva 71% Zemljine povr?ine. Najve?i dio vodenih povr?ina su morske (97%), a manji dio ?ini slatka voda (3%). Teku?a voda odr?ava se na povr?ini Zemlje zahvaljuju?i spoju odgovaraju?ih pogodnih uslova: orbite oko Sunca, vulkanizma, gravitacije, efekta staklenika, magnetskog polja i atmosfere bogate kisikom.

Zemljina orbita nalazi se izvan podru?ja u kojem je dovoljno toplo da bi se odr?ala te?na voda. Bez malog efekta staklenika koji zadr?ava toplotu u atmosferi, voda na Zemlji bi se zaledila. Paleontolo?ki nalazi upu?uju na razdoblje u Zemljinoj historiji u kojem je privremeno nestao efekt staklenika, a povr?ina se smrznula tokom 10 do 100 miliona godina.

Na planetama poput Venere vodena para se pod uticajem ultraljubi?astog svjetla razla?e na vodik i kisik , vodik se ionizira i (djelovanjem Sun?evog vjetra) odlazi iz vanjskih slojeva atmosfere. Oslobođeni kisik se ve?e u mineralne spojeve na povr?ini. Ovaj proces je spor, ali se smatra da je glavni razlog zbog kojega na Veneri nema vode. Na Zemlji ozonski omota? apsorbira ve?inu ultraljubi?astog zra?enja u vi?im slojevima atmosfere i smanjuje opisani proces. Osim toga, magnetosfera ?titi ionosferu od izravnog uticaja Sun?evog vjetra.

Vulkanski procesi stalno izbacuju vodenu paru iz unutra?njosti. Procijenjeno je da minerali u Zemljinom pla?tu sadr?e 10 puta vi?e vode nego je ima u okeanima, iako ve?ina nje nikada ne?e biti oslobođena.

Unutra?njost [ uredi | uredi izvor ]

Sli?no kao i kod drugih terestrijalnih planeta, unutra?njost Zemlje je podijeljena u vi?e slojeva:

• vanjska ?vrsta kora
• te?ni omota? (pla?t)
• te?no vanjsko jezgro
• unutra?nje kruto jezgro

Kora [ uredi | uredi izvor ]

Kora je vanjski sloj Zemlje, dubine 5 do 35 km. Sastavljena je od silikatnih stijena. Na granici kore i omota?a nalazi se Moho-sloj, poznat i kao Mohorovi?i?ev diskontinuitet prema hrvatskom nau?niku Andriji Mohorovi?i?u . Materijal iz unutra?njosti stalno izlazi na povr?inu kroz vulkanske otvore i pukotine na okeanskom dnu. Ve?ina Zemljine povr?ine je mlađa od 100 miliona godina, dok su najstariji dijelovi kore stari 4,4 milijarde godina.

Omota? [ uredi | uredi izvor ]

Ispod kore, do dubine 2900 km nalazi se omota?. Sastoji se od spojeva bogatih ?eljezom i magnezijem. S dubinom raste i pritisak, a s pritiskom se mijenja i ta?ka topljenja . Stijene u vi?im slojevima nalaze se u polurastopljenom, plasti?nom stanju, a u ve?im dubinama su ?vrste. Materijal se kre?e ("te?e") vrlo sporo zbog visoke viskoznosti .

Jezgro [ uredi | uredi izvor ]

Kako je prosje?na gusto?a Zemlje 5515 kg/m ³ , a gusto?a materijala na povr?ini samo oko 3000 kg/m ³ , o?ito se gu??i materijal mora nalaziti u jezgru. U vrijeme nastajanja Zemlje, prije 4,5 milijardi godina Zemlja je ve?inom bila rastopljena. U procesu koji nazivamo diferencijacija te?i elementi su potonuli prema sredi?tu, a lak?i su se skupili uz povr?inu. Zato je jezgra sastavljena uglavnom od ?eljeza (80%), nikla i silicija.

Jezgro se dijeli u dva dijela, unutra?nju kruto jezgro polupre?nika oko 1250 km i vanjsko rastopljeno jezgro koje se pru?a do polupre?nika 3500 km. Smatra se da je unutra?nje jezgro u kristalnom obliku, a vanjska sastavljena od teku?eg ?eljeza i nikla. Smatra se da strujanje ovog rastopljenog metala (i mije?anje koje nastaje zbog Zemljine rotacije) stvara Zemljino magnetsko polje .

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

• Difuzna radijacija Zemlje
• Endogeni procesi

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Commons ima datoteke na temu: Zemlja (planeta)

• "Earth: Overview" . Solar System Exploration . NASA . Arhivirano s originala , 11. 5. 2013 . Pristupljeno 5. 2. 2012 .
• "Global Measured Extremes of Temperature and Precipitation" . National Climatic Data Center . Arhivirano s originala , 25. 5. 2012 . Pristupljeno 10. 3. 2012 .
• Green, Tim (7. 1. 2005). "Most Changes in Earth's Shape Are Due to Changes in Climate" . Goddard Space Flight Center: NASA . Arhivirano s originala , 22. 1. 2009 . Pristupljeno 10. 3. 2012 .
• "National Geomagnetism Program" . United States Geological Survey .
• "The Gateway to Astronaut Photography of Earth" . NASA-Johnson Space Center: Image Science and Analysis Laboratory. Arhivirano s originala , 30. 4. 2009 . Pristupljeno 10. 3. 2012 .
• "NASA Earth Observatory" . NASA Goddard Space Flight Center: EOS Project Science Office.
• Fraser Cain & Dr. Pamela L. Gay (28. 8. 2007). "Ep. 51: Earth" . Astronomy Cast (Podcast). Arhivirano s originala , 24. 7. 2010 . Pristupljeno 10. 3. 2012 .