Zemlja
|
---|
|
|
Afel
| 152 098 232 km
1.01671388
AJ
|
---|
Perihel
| 147 098 290 km
0.98329134
AJ
|
---|
Srednji polupre?nik putanje
| 149 598 261 km
1.00000261 AU
AJ
|
---|
Ekscentricitet
| 0.01671123
|
---|
Orbitalni period
| 365.256363004
d
1.000017421
g
|
---|
Prosje?na orbitalna brzina
| 29.78 km/s
107 200 km/h
|
---|
Inklinacija
| 1.57869°
|
---|
Du?ina ulaznog ?vora
| 348,73936°
|
---|
Argument perihela
| 114,20783°
|
---|
Broj
satelita
| 1
|
---|
|
Polupre?nik
| 6 371,0 km
|
---|
Ekvatorijalni
polupre?nik
| 6 378,1 km
|
---|
Polarni
polupre?nik
| 6 356,8 km
|
---|
Elipticitet
| 0.0033528
|
---|
Povr?ina
| 510,072,000 km
2
|
---|
Zapremina
| 1,0832×10
12
km
3
|
---|
Masa
| 5,972×10
24
kg
|
---|
Prosje?na gusto?a
| 5.515 g/cm
3
|
---|
Ekvatorijalna povr?inska
gravitacija
| 9,80665 m/s
2
|
---|
Brzina oslobađanja
| 11.186 km/s
|
---|
Period rotacije
| 0.99726968 d
23h 56 min 4,1 s
|
---|
Sideri?ki period rotacije
| 0.99726968
d
|
---|
Ekvatorijalna brzina rotacije
| 1,674.4 km/h
|
---|
Osni nagib
| 23°26'21".4119
|
---|
Deklinacija sjevernog pola
| 23,44°
|
---|
Albedo
| 0,367
|
---|
Temperatura
na povr?ini
| min
. 184 K (?89 °C)
prosj
. 287 K (14 °C)
max
. 331 K (57,7 °C)
|
---|
|
Pritisak
| 101.325 kPa
|
---|
Atmosferski sastav
| 78,08%
du?ik
(N2)
20,95%
kisik
(O2)
0,93%
argon
0,038%
ugljik-dioksid
oko 1% vodena para
|
---|
Zemlja
je tre?i planet po udaljenosti od
Sunca
i jedini
astronomski objekt
za koji se zna da sadr?i ?ivot. Iako se velike koli?ine vode mogu na?i u cijelom
Sun?evom sistemu
, samo Zemlja odr?ava teku?u povr?insku vodu. Otprilike 71% Zemljine povr?ine sastoji se od okeana, a preostalih 29% Zemljine povr?ine je kopno, koje se sastoji od kontinenata i ostrva. Zemljin povr?inski sloj formiran je od nekoliko
litosfernih plo?a
koje se sporo kre?u i međusobno djeluju stvaraju?i planinske lance,
vulkane
i zemljotrese. Zemljina teku?a vanjska jezgra stvara magnetsko polje koje oblikuje Zemljinu
magnetosferu
, odbijaju?i destruktivne
sun?eve vjetrove
.
Atmosfera Zemlje
sastoji se uglavnom od
du?ika
i
kisika
.
Stakleni?ki plinovi
u atmosferi poput
ugljik-dioksida
(CO2) zadr?avaju dio Sun?eve energije blizu povr?ine.
Vodena para
je ?iroko prisutna u atmosferi i tvori oblake koji pokrivaju ve?inu planeta. Tropska podru?ja primaju vi?e
sun?eve energije
nego polarna podru?ja koja se redistribuira cirkulacijom atmosfere i
okeana
. Klima regije ovisi o geografskoj ?irini, ali i nadmorskoj visini i blizini okeana. U ve?ini podru?ja javljaju se te?ki vremenski uvjeti, poput tropskih ciklona, grmljavinskih oluja i toplinskih valova, koji uvelike utje?u na ?ivot.
Zemlja je elipsoid sa opsegom od oko 40.000 km. To je najgu??i planet u Sun?evom sistemu. Od ?etiri
terestri?ka planeta
, najve?i je i najmasivniji. Zemlja je oko osam
svjetlosnih minuta
udaljena od Sunca i
kru?i oko njega
, a potrebna joj je godina (oko 365,25 dana) da izvr?i jednu revoluciju. Zemlja se okrene oko vlastite osi za ne?to manje od jednog dana (za oko 23 sata i 56 minuta). Zemljina os rotacije je nagnuta u odnosu na okomitu ravninu orbite oko Sunca, stvaraju?i godi?nja doba. Oko Zemlje kru?i jedan stalni
prirodni satelit
,
Mjesec
, koji kru?i oko Zemlje na 380.000 km (1,3 svjetlosne sekunde) i ?irok je otprilike ?etvrtinu Zemlje. Mjesec je uvijek okrenut prema Zemlji istom stranom kroz
sinkronu rotaciju
i uzrokuje
plimu
, stabilizira Zemljinu os i postupno usporava njezinu rotaciju.
Zemlja je, kao i ve?ina drugih tijela Sun?evog sistema,
nastala prije 4,5 milijardi godina
iz plina ranog Sun?evog sistema. Tokom prvih milijardu godina Zemljine historije nastao je okean, a zatim se u njemu razvio ?ivot. ?ivot se pro?irio globalno i po?eo utjecati na Zemljinu atmosferu i povr?inu, ?to je dovelo do
Velikog oksidacijskog događaja
prije dvije milijarde godina.
Ljudi
su se pojavili prije 300.000 godina i danas imaju populaciju od 8 milijardi. Ljudi ovise o Zemljinoj biosferi i prirodnim resursima za svoj opstanak, ali sve vi?e utje?u na Zemljin okoli?. Danas je utjecaj ?ovje?anstva na Zemljinu klimu, tlo, vode i ekosisteme neodr?iv, prijeti ljudskim ?ivotima i uzrokuje rasprostranjeno izumiranje drugog ?ivota.
[1]
Zemljina atmosfera sastoji se od vi?e slojeva, a prote?e se vi?e stotina kilometara iznad povr?ine. Sastavljena je od 78%
du?ika
, 21%
kisika
, 1%
argona
, te ne?to
vodene pare
,
karbon dioksida
i drugih plinova.
Slojevi atmosfere:
- Troposfera
je najdonji i najgu??i dio atmosfere u kojem se događaju sve vremenske pojave. U ovom sloju temperatura opada s visinom. Sadr?i velike koli?ine vodene pare.
- Stratosfera
sadr?i
ozon
koji nas ?titi od ?tetnog zra?enja iz Svemira. Temperatura je u ni?im slojevima stratosfere stalna, a u vi?im slojevima raste. Vjetrovi koji pu?u u stratosferi dosti?u brzine od nekoliko stotina km/h.
- Mezosfera
je sloj u kojemu dolazi do naglog pada temperature.
- Ionosfera
(termosfera) sadr?i
ione
, elektri?ki nabijene ?estice. U ovom se sloju pod uticajem Sun?evog vjetra stvara
polarna svjetlost
. Temperatura raste, sve do visine 400 km.
- Egzosfera
je prijelazno podru?je prema vakuumu. Ovo je sloj s vrlo razrijeđenim plinom, prostire se iznad 400 km visine.
Prelazna podru?ja između slojeva atmosfere su
tropopauza
,
stratopauza
i
mezopauza
.
Koliko je do sada poznato, Zemlja je jedino mjesto na kojem postoji ?ivot. ?ivotni oblici ?ine
biosferu
planete. Smatra se da je razvoj biosfere na Zemlji zapo?eo prije otprilike 3,5 milijardi godina. ?ivotne zajednice (
biomi
) nastanjuju gotovo cijelu povr?inu Zemlje, od vrlo rijetko nastanjenih
arkti?kih
i
antarkti?kih
podru?ja, do gusto naseljenih podru?ja oko
ekvatora
.
Zemlja je jedina planeta u
Sun?evom sistemu
na ?ijoj povr?ini ima te?ne vode. Voda pokriva 71% Zemljine povr?ine. Najve?i dio vodenih povr?ina su morske (97%), a manji dio ?ini slatka voda (3%). Teku?a voda odr?ava se na povr?ini Zemlje zahvaljuju?i spoju odgovaraju?ih pogodnih uslova: orbite oko Sunca, vulkanizma, gravitacije, efekta staklenika, magnetskog polja i atmosfere bogate kisikom.
Zemljina orbita nalazi se izvan podru?ja u kojem je dovoljno toplo da bi se odr?ala te?na voda. Bez malog efekta staklenika koji zadr?ava toplotu u atmosferi, voda na Zemlji bi se zaledila.
Paleontolo?ki
nalazi upu?uju na razdoblje u Zemljinoj historiji u kojem je privremeno nestao efekt staklenika, a povr?ina se smrznula tokom 10 do 100 miliona godina.
Na planetama poput
Venere
vodena para se pod uticajem ultraljubi?astog svjetla razla?e na
vodik
i
kisik
, vodik se ionizira i (djelovanjem Sun?evog vjetra) odlazi iz vanjskih slojeva atmosfere. Oslobođeni kisik se ve?e u mineralne spojeve na povr?ini. Ovaj proces je spor, ali se smatra da je glavni razlog zbog kojega na Veneri nema vode. Na Zemlji
ozonski
omota? apsorbira ve?inu ultraljubi?astog zra?enja u vi?im slojevima atmosfere i smanjuje opisani proces. Osim toga, magnetosfera ?titi ionosferu od izravnog uticaja Sun?evog vjetra.
Vulkanski procesi stalno izbacuju vodenu paru iz unutra?njosti. Procijenjeno je da minerali u Zemljinom pla?tu sadr?e 10 puta vi?e vode nego je ima u okeanima, iako ve?ina nje nikada ne?e biti oslobođena.
Sli?no kao i kod drugih terestrijalnih planeta, unutra?njost Zemlje je podijeljena u vi?e slojeva:
- vanjska ?vrsta kora
- te?ni omota? (pla?t)
- te?no vanjsko jezgro
- unutra?nje kruto jezgro
Kora je vanjski sloj Zemlje, dubine 5 do 35 km. Sastavljena je od silikatnih stijena. Na granici kore i omota?a nalazi se Moho-sloj, poznat i kao
Mohorovi?i?ev diskontinuitet
prema hrvatskom nau?niku
Andriji Mohorovi?i?u
.
Materijal iz unutra?njosti stalno izlazi na povr?inu kroz
vulkanske
otvore i pukotine na okeanskom dnu. Ve?ina Zemljine povr?ine je mlađa od 100 miliona godina, dok su najstariji dijelovi kore stari 4,4 milijarde godina.
Ispod kore, do dubine 2900 km nalazi se omota?. Sastoji se od spojeva bogatih ?eljezom i magnezijem. S dubinom raste i pritisak, a s pritiskom se mijenja i
ta?ka topljenja
. Stijene u vi?im slojevima nalaze se u polurastopljenom, plasti?nom stanju, a u ve?im dubinama su ?vrste. Materijal se kre?e ("te?e") vrlo sporo zbog visoke
viskoznosti
.
Kako je prosje?na gusto?a Zemlje 5515 kg/m
3
, a gusto?a materijala na povr?ini samo oko 3000 kg/m
3
, o?ito se gu??i materijal mora nalaziti u jezgru. U vrijeme nastajanja Zemlje, prije 4,5 milijardi godina Zemlja je ve?inom bila rastopljena. U procesu koji nazivamo
diferencijacija
te?i elementi su potonuli prema sredi?tu, a lak?i su se skupili uz povr?inu. Zato je jezgra sastavljena uglavnom od ?eljeza (80%), nikla i silicija.
Jezgro se dijeli u dva dijela, unutra?nju kruto jezgro polupre?nika oko 1250 km i vanjsko rastopljeno jezgro koje se pru?a do polupre?nika 3500 km. Smatra se da je unutra?nje jezgro u kristalnom obliku, a vanjska sastavljena od teku?eg ?eljeza i nikla. Smatra se da strujanje ovog rastopljenog metala (i mije?anje koje nastaje zbog Zemljine rotacije) stvara
Zemljino magnetsko polje
.