Drugi ?e?enski rat

Izvor: Wikipedija
Drugi ?e?enski rat
Vrijeme rujan 1999. - 2009.
Lokacija ?e?enija
Ishod ? Ukidanje ?e?enske Republike I?kerije
? ?e?enija postaje dio Ruske Federacije
Casus belli ? Upad islamista u Dagestan
? Bomba?ki napadi u rujnu 1999.
Sukobljeni
Ruska Federacija
?e?enska Republika 		?e?enska Republika I?kerija
Razni mud?ahedini
Kavkaski Emirat
Vođe
Vladimir Putin
Ahmad Kadirov† 		Aslan Mashadov †
?amil Basajev†
Dokka Umarov
Ibn Al Hattab†
Vojne snage
Na po?etku sukoba:

-Između 90 i 120 000 ljudi
-1650 tenkova i dr. vozila
-480 komada topni?kih oruđa [1]

Na po?etku sukoba:

-14 tenkova i dr. vozila
-23 komada topni?kih oruđa [2]

Posljedice
Teroristi?ki napadi po Rusiji:
-Tala?ka kriza u kazali?tu Dubrovka
- Tala?ka kriza u Beslanu

Drugi ?e?enski rat bio je oru?ani sukob koji se vodio između oru?anih snaga Ruske Federacije i ?e?enske Republike I?kerije u razdoblju od 26. kolovoza 1999. do 30. travnja 2000., kada su trajale glavne ratne operacije. U nastavku: od svibnja 2000. do travnja 2009. godine, sukob se nastavio u obliku protu-gerilskog rata.

Okolnosti pred rat [ uredi | uredi kod ]

Nakon ?to su se u jesen 1996. ruske federalne snage povukle iz ?e?enije, ?ime je zavrio Prvi ?e?enski rat , ?e?enija je de facto postala nezavisna dr?ava. Unato? tome, bila je međunarodno priznata samo od strane Gruzije i afganistanskih talibana. Na unutarnjem planu, sredi?nja vlast u prijestolnici ? Groznom imala je slabu kontrolu nad podru?ju ?ire ?e?enije van Groznog, gdje su stvarnu vlast dr?ali radikalnom islamizmu skloni gospodari rata . Na politi?koj sceni iskristalizirale su se pak dvije dominantne politi?ke struje: nacionalisti?ka i islamisti?ka. Nakon smrti D?ohara Dudajeva , na ?elnu poziciju ?e?enije izabran je umjereniji politi?ar Aslan Mashadov , no on uskoro po?inje gubiti utjecaj od strane radikalnijih islamista koji su ga politi?ki napadali s tih pozicija. [3] Budu?i da je ?e?ensko gospodarstvo bilo u lo?em stanju, kriminal je procvjetao, a kao veoma unosan biznis pojavile su se otmice ljudi. U o?ujku 1999., ?rtva jedne takve otmice bio je specijalni poslanik ruskog ministarstva unutarnjih poslova u ?e?eniji; general Genadij ?pigun, koji je pronađen mrtav u zra?noj luci u Groznom, ?to je izazvalo bijes u Moskvi. Ni?ta bolje nisu pro?li ni radnici britanske telekomunikacijske kompanije Granger Telecom na radu u ?e?eniji, koji su 1998. oteti a zatim pronađeni ubijeni (neki od njih dekapitirani). [4] 1999. Mashadov radi kompromisa s islamisti?kom strujom uvodi ?erijat u ?e?eniju. [5]

Rat u Dagestanu [ uredi | uredi kod ]

U kolovozu 1999., radikalni islamisti i vehabije iz ?e?enije predvođeni ratnim vođama ?amilom Basajevom i Ibn Al Hatabom (porijeklom Saudijcem), upali su snagama ja?ine nekoliko tisu?a pobunjenika u susjedni Dagestan (republika u sklopu Ruske Federacije) s ciljem poticanja ustanka, te stvaranja Islamske Dr?ave na Sjevernom Kavkazu. Nakon intervencije ruske federalne vojske, u roku od nekoliko tjedana pobunjenici su istjerani nazad u ?e?eniju, ?iji se predsjednik Mashadov cijelo vrijeme glasno protivio akcijama Basajeva i Hataba, te je, ?tovi?e, Rusima predlagao zajedni?ke akcije protiv islamisti?kih odmetnika. [6]

Bomba?ki napadi na stambene zgrade [ uredi | uredi kod ]

U bomba?kim napadima u rujnu 1999. godine, raznesene su stambene zgrade u Moskvi , Bujnaksku i Volgodonsku , pri ?emu je ?ivote izgubilo tristotinjak ljudi. [7] Prema slu?benoj istrazi ruske tajne slu?be FSB-a, za napad su optu?eni ?e?enski pobunjenici, međutim poku?aji nezavisnih istraga bili su opstruirani. Istra?iva?i poput Ane Politkovskaje i Aleksandra Litvinjenka zavr?ili su ubijeni, pri ?emu je primjerice Litvinjenko o napadu govorio kao akciji FSB-a s ciljem da se pridobije podr?ka javnosti za novi rat u ?e?eniji. [8] [7]

  • Rat u Dagestanu, zajedno s bomba?kim napadima bili su povodom za Drugi ?e?enski rat

Rat [ uredi | uredi kod ]

Ratne operacije u ?e?eniji, Rusi su zapo?eli krajem rujna 1999., gomilanjem snaga ja?ine 20-50 tisu?a ljudi uz granicu s ?e?enijom, nakon ?ega je uslijedila zra?na kampanja u kojoj je Rusko ratno zrakoplovstvo gađalo kriti?nu infrastrukturu; telekomunikacijske sustave, i elektroprivredu. 23. rujna 1999. gađana je zra?na luka u Groznom. U zra?nim napadima sporadi?no su pogibali i civili. [9]

1. listopada 1999. Vladimir Putin izjavio je da je "autoritet ?e?enskog predsjednika Mashadova nelegitiman", nakon ?ega je krenula kopnena invazija. [9] Nedugo nakon ulaska federalne vojske u ?e?eniju, glavni ?e?enski muftija Ahmad Kadirov objavio je svoj prelazak na rusku stranu, navodno jer se je ideolo?ki protivio vehabizmu . [10] U prvoj fazi, ruske kopnene snage uspostavile su "tampon zonu" na podru?ju sjeverno od rijeke Terek, nakon ?ega su nastavili napredovati. Tijekom studenog, do po?etka prosinca 1999. osvojili su gradove Gudermes i Argun . [11]

Do po?etka prosinca, Rusi su stigli do Groznog, kojeg su stavili u okru?enje. [12] Opsada je trajala do po?etka velja?e 2000. godine kada je Putin objavio "kraj operacija", [13] međutim nekoliko tisu?a ?e?enskih boraca uspilo se probiti iz okru?enja, te povuklo u planinske krajeve ?e?enije. [14]

Nedovr?eni ?lanak Drugi ?e?enski rat koji govori o povijesti Rusije treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ Facon, Isabelle. 2001. LA SECONDE GUERRE DE TCHETCHENIE:LES ASPECTS POLITICO-MILITAIRES (PDF) . AFRI . II : 795?796 . Pristupljeno 3. lipnja 2019. . , l’armee russe a reussi a mobiliser de 90 a 120 000 hommes au debut des operations (28), soit une force deux a quatre fois plus importante que dans la premiere guerre (29 [...] Le rapport de forces a ete egalement tres defavorable aux combattants tchetchenes sur le plan de l’armement et de l’equipement militaire : 1 650 chars et vehicules pour les forces federales (contre 14 pour les ≪ rebelles ≫), 480 pieces d’artillerie (contre 23), etc.
  2. ↑ Ibid
  3. ↑ Smick, Elisabeth. 18. srpnja 2006. The Chechen Separatist Movement . org. ( engleski ) . Pristupljeno 2. lipnja 2019.
  4. ↑ Dyer, Clare. 3. lipnja 2003. Families of dead Chechnya hostages sue employer . The Guardian ( engleski ) . Pristupljeno 2. lipnja 2019.
  5. ↑ A. Abbot, Laura. O?ujak 2018. Nationalist Movements and Transnational Jihad: Fractionalization of the Chechen Separatist Movement (PDF) : 50/51 . Pristupljeno 2. lipnja 2019. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  6. ↑ Lambroschini, Sophie. 9. kolovoza 1999. Russia: War In Dagestan Takes Toll On Ordinary Chechens ( engleski ). Radio Free Europe Radio Liberty . Pristupljeno 2. lipnja 2019.
  7. ↑ a b Satter, David. 2. velja?e 2017. The Mystery of Russia's 1999 Apartment Bombings Lingers ? the CIA Could Clear It Up . .org ( engleski ). Hudson Institute . Pristupljeno 2. lipnja 2019.
  8. ↑ Slu?aj Litvinenko: Tajna zbog koje se umire . Jutarnji list . 11. prosinca 2006 . Pristupljeno 2. lipnja 2019.
  9. ↑ a b de Haas, Marcel. 1. sije?nja 2003. The Use of Russian Airpower in The Second Chechen War (PDF) . Conflict Studies Research Centre . 1-904423-18-3 . Pristupljeno 2. lipnja 2019.
  10. ↑ Krasnov, Andrej. 20. lipnja 2000. Муфтий-камикадзе . Kommersant ( ruski ) . Pristupljeno 3. lipnja 2019. . Сразу после ввода федеральных войск в Чечню муфтий выступил в эфире и осудил Басаева как проводника ваххабизма, виновного в разжигании войны. Именно тогда Кадыров встал на сторону Москвы (о своих отношениях с Кремлем и чеченскими лидерами он рассказал в интервью "Власти". см. N17 от 2 мая 2000 года)
  11. ↑ Youngs, Timothy. 7. velja?e 2000. The Conflict in Chechnya . .uk ( engleski ). International Affairs and Defence Section, House of Commons Library . Pristupljeno 8. lipnja 2019.
  12. ↑ Ibid, 17
  13. ↑ La rebellion tchetchene de 1991 a 2009: Evolutions et transformations (PDF) . .gov ( francuski ). Ina?ica izvorne stranice (PDF) arhivirana 17. velja?e 2021 . Pristupljeno 8. lipnja 2018.
  14. ↑ Youngs, 19
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Drugi_?e?enski_rat&oldid=6849572 "