Bolest ili hastaluk ^[1] je izraz kojim se opisuje poreme?aj normalnih zbivanja u organizmu , odnosno nepravilno odvijanje ?ivotnih funkcija kao reakcija na spoljne ili unutra?nje nadra?aje mehani?ke, fizikalno-hemijske, biolo?ke ili psiholo?ke prirode.

Te?ko je odrediti granicu "normalnosti" biolo?kog procesa, pa stoga ne postoji apsolutna granica između zdravlja i bolesti.

Bolest predstavlja promjenu ?ivotnog ritma; ona u pravilu ote?ava, a ?esto i ugro?ava opstanak biolo?kog organizma ili dovodi do smrti .

U medicinskoj praksi se pojedine bolesti razlikuju ili prepoznaju pomo?u postupka zvanog dijagnoza , a za to su klju?ni patolo?ki znakovi ili simptomi , ?iji uzrok, odnosno tok prou?avaju i prate etiologija i anamneza . Teoretski po?etak bolesti ?esto se ne podudara sa stvarnim po?etkom tegoba; kao primjer mo?e poslu?iti infekcija patogenim bakterijama koja ne izaziva odmah patolo?ke promjene, nego postoji stanje prividnog zdravlja zvano inkubacija , ?ije je trajanje kod nekih bolesti ta?no određeno.

Nakon toga mogu se javiti uvodni, nespecifi?ni znakovi ( prodromi ), a zatim tipi?ni znakovi i tegobe. Ponekad se u toku bolesti razvije jo? i neka druga bolest kao komplikacija . ^[2]

Za vrijeme bolesti prakti?na medicina primjenjuje u svrhu postizavanja ozdravljenja, odnosno produ?avanja ?ivota bolesnike primjenjuje razne postupke koji se nazivaju terapija , a koji ?esto uklju?uju davanje lijekova . Na osnovu promatranja razvoja i toka bolesti medicinski stru?njaci daju procjenu njenog kona?nog ishoda i izgleda za ozdravljenje, a stru?ni naziv za to je prognoza .

Nakon pobolj?anja zdravstvenog stanja nastupa stadij rekonvalescencije , a iza toga do izlije?enja koje mo?e biti potpuno ili s trajnim ostacima bolesti na organizmu.

Bolest je posebno abnormalno stanje koje negativno utje?e na strukturu ili funkciju cijelog ili dijela organizma, a nije neposredno posljedica bilo kakve vanjske ozljede. ^{[3] [4]} Poznato je da su bolesti ?esto medicinska stanja koja su povezana sa određenim znacima i simptomima . Bolest mo?e biti uzrokovana vanjskim faktorima kao ?to su patogeni ili unutra?njim disfunkcijama. Na primjer, unutra?nje disfunkcije imunolo?kog sistema mogu uzrokovati niz razli?itih bolesti, uklju?uju?i razli?ite oblike imunodeficijencije , preosjetljivosti , alergije i autoimune poreme?aje .

Kod ljudi se bolest ?esto koristi ?ire za ozna?avanje bilo kojeg stanja koje uzrokuje bol , disfunkciju , uznemirenost , socijalne probleme ili smrt zahva?ene osobe ili sli?ne probleme za one u kontaktu s osobom. U ovom ?irem smislu, ponekad uklju?uje ozljede , invaliditet , poreme?aje, sindrome , infekcije , izolirane simptome, devijantna pona?anja i atipi?ne varijacije strukture i funkcije, dok se u drugim kontekstima i za druge svrhe mogu smatrati prepoznatljivim kategorijama. Bolesti mogu uticati na ljude ne samo fizi?ki, ve? i mentalno, jer zaraza i ?ivot s bole??u mo?e promijeniti perspektivu oboljele osobe na ?ivot.

Smrt zbog bolesti naziva se smr?u od prirodnih uzroka . Postoje ?etiri glavne vrste bolesti: zarazne bolesti, bolesti deficita , nasljedne bolesti (uklju?uju?i i genetske bolesti i ne-genetske nasljedne bolesti ) i fiziolo?ke bolesti. Bolesti se mogu klasificirati i na druge na?ine, kao ?to su zarazne u odnosu na nezarazne bolesti. Najsmrtonosnije bolesti kod ljudi su koronarne arterijske bolesti (opstrukcija krvotoka), zatim cerebrovaskularne bolesti i infekcije donjih respiratornih organa . ^[5] U razvijenim zemljama, bolesti koje uzrokuju najvi?e bolesti su neuropsihijatrijska stanja , kao ?to su depresija i anksioznost .

Prou?avanje bolesti naziva se patologija , ?to uklju?uje prou?avanje etiologije , odnosno uzroka.

Terminologija [ uredi | uredi izvor ]

Koncepti [ uredi | uredi izvor ]

U mnogim slu?ajevima, termini kao ?to su bolest , poreme?aj , morbiditet , slabost i bolest se koriste naizmjeni?no; međutim, postoje situacije kada se određeni termini smatraju po?eljnijim. ^[6]

Lokalizovana bolest

Lokalizirana bolest je ona koja zahva?a samo jedan dio tijela, kao ?to je atletsko stopalo ili infekcija oka .

Diseminirana bolest

Diseminirana bolest se pro?irila na druge dijelove; kod raka, to se obi?no naziva metastatska bolest .

Sistemska bolest

Sistemska bolest je bolest koja pogađa cijeli organizam, kao ?to je gripa ili visoki krvni tlak .

Klasifikacija [ uredi | uredi izvor ]

Bolesti se mogu klasificirati prema uzroku, ^[7] patogenezi ( mehanizam kojim je bolest uzrokovana) ili prema simptomima . Alternativno, bolesti se mogu klasificirati prema uklju?enom organskom sistemu , iako je to ?esto komplikovano jer mnoge bolesti pogađaju vi?e od jednog organa.

Uzroci [ uredi | uredi izvor ]

Bolesti mogu biti uzrokovane raznim faktorima i mogu biti ste?ene ili urođene . Mikroorganizmi , genetika, okolina ili njihova kombinacija mogu doprinijeti bolesnom stanju. ^[8]

Prevencija [ uredi | uredi izvor ]

Mnoge bolesti i poreme?aji mogu se sprije?iti na razli?ite na?ine. To uklju?uje sanitarne uslove , pravilnu ishranu , adekvatnu tjelovje?bu , vakcinaciju i druge mjere samonjege i javnog zdravlja .

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

• Spisak bolesti
• Bolesti ?ivotinja
• Bolesti biljaka
• Patologija
• Povreda na radu

Commons ima datoteke na temu: Bolest