Ju?noafri?ka Republika
(skra?eno
JAR
), slu?beno
Republika Ju?na Afrika
(kra?e
Ju?na Afrika
), je republika na jugu
Afrike
. Nalazi se na ju?noj ivici Afrike i grani?i se sa
Namibijom
,
Botswanom
,
Zimbabweom
,
Mozambikom
i
Swazijem
. Mala dr?ava
Lesotho
je u potpunosti obuhva?ena ju?noafri?kom teritorijom. Povr?ina Ju?ne Afrike iznosi 1.221.000 km². Po povr?ini Ju?noafri?ka Republika je 25. dr?ava u svetu, a 9. na kontinentu. Po proceni iz 2009. Ju?noafri?ka Republika je imala 49.320.000 stanovnika.
[5]
Glavni gradovi Ju?noafri?ke Republike su
Pretoria
(izvr?ni),
Bloemfontein
(sudski) i
Kaapstad
(zakonodavni), dok je najve?i grad
Johannesburg
.
Najstariji stanovnici Ju?ne Afrike su plemena
Khoikhoi
i
San
.
Bantu
narodi su se doselili oko 1000. godine. Godine 1652.
Holanđani
su osnovali koloniju na
Rtu Dobre Nade
. Godine 1795.
britanska
vojska osvojila je Rt Dobre Nade. Holandsko (
bursko
) stanovni?tvo je 1830. godine se kolektivno iselilo na sever i osnovalo
Burske republike
koje ?e Britanci anektirati 1902. godine posle
Drugog burskog rata
. Britanske kolonije ?e se
1910
. godine ujediniti
Ju?noafri?ku Uniju
, koja ?e ste?i nezavisnost i istupiti iz
Commonwealtha
1961
. godine. Tokom 20. veka glavni problem Ju?ne Afrike je bilo pitanje premo?i belog stanovni?tva nad crna?kom ve?inom. Politika
apartheida
je zvani?no uvedena 1948. Posle godina međunarodnog pritiska i unutra?njeg nezadovoljstva, apartheid je ukinut 1990. godine. Na izborima 1994.
Nelson Mandela
je izabran za prvog crnog predsednika dr?ave.
Ju?noafri?ka Republika je jedan od osniva?a
Ujedinjenih naroda
i
Afri?ke unije
. Privreda Ju?ne Afrike je najsna?nija na afri?kom kontinentu sa modernom infrastrukturom. Glavni proizvodi Ju?noafri?ke republike su
zlato
i
dijamanti
.
U Ju?noafri?koj Republici se nalaze neka od najstarijih
arheolo?kih
nalazi?ta u svetu.
[6]
[7]
[8]
Brojni
fosilni
ostaci u pe?inama
Sterkfontein
,
Kromdraai
i
Makapansgat
nagove?tavaju da su
australopitekusi
ovde ?iveli pre oko 3 miliona godina.
[9]
Njih su smenile brojne vrste iz reda
Homo
, kao ?to su
Homo habilis
,
Homo erectus
i moderni ljudi
Homo sapiens
.
Naselja
Bantu
plemena, koja su koristila
?eljezno
oruđe i bavila se
zemljoradnjom
i
sto?arstvom
su do 4. ili 5. veka nove ere postojala ju?no od reke
Limpopo
. Oni su raselili, pokorili i asimilirali domoroda?ka
khoisanska
plemena. Bantu plemena su se polako selila na jug. Veruje se da najstariji ?eljezni predmeti u modernoj provinciji
KwaZulu-Natal
poti?u iz perioda oko 1050. godine. Najju?nija grupa je bilo
pleme
Xhosa
, ?iji jezik je primio izvesne lingvisti?ke crte iz jezika khoisanskih plemena. Xhose su stigle do
Velike riblje rijeke
u dana?njoj pokrajini
Isto?ni Kaap
. Tokom svojih seoba, ovaj narod na stepenu razvoja ?eljeznog doba je raselio ili asimilirao prethodne zajednice lovaca i skuplja?a plodova.
Velika Britanija
je
1795
. godine preuzela kontrolu nad Rtom Dobre Nade pod izgovorom da spre?ava da padne pod kontrolu
revolucionarne
Francuske
. Po?to je ve? imala svoje kolonije u Australiji i Indiji, Velika Britanija je ?elela da koristi
Kaapstad
kao trgova?ku stanicu na dugim putovanjima. Britanci su vratili Kaapstad Holanđanima, ali je ubrzo Holandska isto?noindijska kompanija proglasila bankrot. Godine
1806
. Velika Britanija je anektirala
koloniju Rt Dobre Nade
. U prve dve decenije
19. vijeka
pleme
Zulu
pod svojim vođom
Shakom
je oja?alo i pro?irilo svoju teritoriju. Shakina pusto?enja su indirektno dovela do
Mfecanea
(slamanja), koja je opusto?ila unutra?njost zemlje po?etkom 1820ih.
Matabele
, podgrupa Zulua, je stvorila jo? ve?e kraljevstvo pod kraljem
Mzilikazijem
, koje je obuhvatalo velike delove
Highvelda
.
Nakon ?to su se Britanci nastanili u velikom broju u Kaapstadu i nakon ?to je britanska vlada
1833
. godine zabranila ropstvo, oko 12 000
Bura
(kako se naziva belo stanovni?tvo holandskog porekla) je krenulo dublje ka unutra?njosti zemlje u dana?nje regione
Natal
,
Transvaal
i
Slobodnu Dr?avu Oranje
. Ovi Buri su osnovali dve dr?ave:
Ju?noafri?ku Republiku - Transvaal
(danas podeljenu na provincije
Gauteng
,
Limpopo
,
Mpumalanga
i
Sjeverozapad
) i Slobodnu Dr?avu Oranje.
Otkri?e
dijamanta
1867. i
zlata
1884. u unutra?njosti je doprinelo ekonomskom razvoju i imigraciji, kao i podjarmljivanju domoroda?kog stanovni?tva. Borba za kontrolu nad ovim va?nim ekonomskim resursima je bila razlog za sukobe Evropljana i domorodaca, kao i između Britanaca i Bura. Burske republike su se uspe?no odupirale britanskim napadima tokom
Prvog burskog rata
(1880-1881) upotrebom gerilske taktike, koja je dobro odgovarala lokalnim uslovima. Ipak, Britanci su se vratili u ve?em broju, sa vi?e iskustva i boljom taktikom u
Drugom burskom ratu
(1899-1902), u kom su trijumfovali.
Daliorka Cakalova
Posle ?etiri godine pregovora i ta?no osam godina posle Drugog burskog rata, 31. maja 1910. godine stvorena je
Ju?noafri?ka Unija
od britanskih kolonija
Rt Dobre Nade
i
Natal
i od biv?ih burskih republika Slobodne Dr?ave Oranje i Transvaal. Novoosnovana Ju?noafri?ka Unija je bila dominion Velike Britanije.
Zakon o domoroda?koj zemlji
iz 1913. je strogo ograni?io zemlji?ne posede crnaca; u ovom periodu oni su posedovali jedva 7% obradivog zemlji?ta. Koli?ina zemlje rezervisana za domoroda?ke narode je kasnije marginalno uve?ena.
[10]
Ju?na Afrika je tokom
Prvog svetskog rata
okupirala
Nema?ku jugozapadnu Afriku
, dana?nju
Namibiju
. Po odluci
Dru?tva naroda
iz 1920. godine, Ju?noafri?ka Unija je dobila mandat da upravlja ovom biv?om nema?kom kolonijom. Posle raspu?tanja Dru?tva naroda nakon
Drugog svetskog rata
, Ju?na Afrika je odbila da da nezavisnost Jugozapadnoj Africi.
Usvajanjem
Westminsterskog statuta
1931. Uniji je efektivno data nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva. Godine 1934.
Ju?noafri?ka partija
i
Nacionalna partija
su se ujedinile u
Ujedinjenu partiju
u cilju pomirenja Afrikanera i Engleza. Stranka se 1939. godine podelila oko pitanja u?estvovanja Unije u
Drugom svetskom ratu
na strani Ujedinjenog Kraljevstva, ?emu su se sledbenici afrikanerske Nacionalne partije strogo protivili. Rat je doprinio razvoju industrije, ?to je mnoge crnce privuklo iz ruralnih delova zemlje u gradove. Oja?ale su crne sindikalne organizacije i rasno je pitanje ponovo izbilo u prvi plan. Pobeda Nacionalne stranke na izborima
1948
. ozna?ila je ja?anje politike rasne segregacije, koja je tada dobila ime
apartheid
. Svi su stanovnici podeljeni u ?etiri grupe: belce, Bantu (crnce), obojene i azijate. Zabranjeni su brakovi između pripadnika razli?itih grupa, ustanovljene su odvojene obrazovne, zdravstvene i druge javne ustanove, zabranjeno je kretanje crnaca u bela?kim podru?jima bez propusnica, stvorene su enklave za naseljavanje crnaca kojima je dana ograni?ena samouprava (tzv.
bantustani
).
Apartheid je uskoro izazvao sna?nu reakciju crnaca.
Afri?ki nacionalni kongres
je oja?ao i u ?ezdesetim godinama po?eo je koristiti
teroristi?ke
metode, na ?ta je vlada zatvorila njegove vođe, među kojima je najpoznatiji bio
Nelson Mandela
. Sindikati su organizovali niz ?trajkova za bolje uslove rada i ve?e plate. Ju?na Afrika se suo?ila sa međunarodnom izolacijom i odlivom kapitala. Zbog podr?ke Velike Britanije sankcijama prema Ju?noafri?koj Uniji, ona je 31. maja 1961. proglasila republiku i istupila iz Commonwealtha, a od tada nosi naziv Ju?noafri?ka Republika. Ipak, u situaciji
hladnoratovske
podele zapadne vlade nisu bile spremne na uvođenje stro?ijih sankcija kapitalisti?koj i prozapadnoj Ju?noj Africi.
Godine
1966
. godine organizacija
SWAPO
je pokrenula borbu za nezavisnost Jugozapadne Afrike. Ovaj
sukob
se intezivirao nakon
angolske
nezavisnosti, koja je pru?ala uto?i?te borcima SWAPO. Tek
1988
. Ju?noafri?ka Republika je pristala da omogu?i da Namibija ima sopstvenu upravu, prema mirovnom planu
Ujedinjenih naroda
na teritoriji koju obuhvata. Namibija je dobila nezavisnost
1990
, a teritorija
Walvis Baya
je vra?ena Namibiji
1994
. godine.
Krajem 80-ih postalo je jasno da je odr?avanje apartheida nemogu?e. Godine
1991
. parlament je opozvao rasne zakone i oslobođena je ve?ina politi?kih zatvorenika. Dvogodi?nji pregovori predsednika
Frederika Willema de Klerka
i Mandele doveli su do nacrta privremenog ustava koji je izjedna?io bira?ko pravo svih stanovnika Ju?noafri?ke Republike. Prvi slobodni izbori odr?ani su u aprilu 1994, a pobedu je odneo Afri?ki nacionalni kongres. Mandela je izabran za predsednika.
U razdoblju od kraja apartheida Ju?na Afrika se suo?ava s brojnim problemima koji su delom rezultat nasleđa segregacije: velikom nezaposleno??u među crnim stanovni?tvom, jednom od najvi?ih stopa ubistava i drugih nasilnih zlo?ina u svetu, kao i eksplozijom infekcije virusom
HIV
. Ipak, zemlja je uspela da o?uva politi?ku i privrednu stabilnost.
Ju?noafri?ka Republika je sme?tena na krajnjem jugu
afri?kog kontinenta
. Dr?ava izlazi na dva okeana ?
Atlantski
i
Indijski
. Prote?e se pravcem zapad?istok između 16° 31’ i 33° isto?ne geografske du?ine. Najzapadnija ta?ka se nalazi u pograni?nom gradu
Alexander Bay
na u??u reke
Oranje
, a najisto?nija ta?ka na obali Indijskog okeana na granici s
Mozambikom
u blizini zaliva Kosi. Pravcem sever?jug prote?e se između 22° 20’ i 34° 50’ ju?ne geografske ?irine.
[11]
Najsevernija ta?ka se nalazi na desnoj obali reke
Limpopo
na granici s
Zimbabweom
u blizini pograni?nog zimbabweanskog grada
Beitbridgea
, dok se najju?nija ta?ka nalazi na
Iglenom rtu
, koji je ujedno i najju?nija ta?ka afri?kog kontinenta.
Ukupna du?ina granica iznosi 4.862 km.
[12]
Od zapada prema istoku grani?i se sa
Namibijom
(967 km),
Botswanom
(1.840 km), Zimbabweom (225 km), Mozambikom (491 km) i
Swazijem
(430 km).
[12]
Mala dr?ava
Lesotho
je u potpunosti okru?ena ju?noafri?kom teritorijom (909 km).
[12]
Geolo?ka istorija Ju?noafri?ke Republike je kompleksna. Na njenom se podru?ju nalaze jedne od najstarijih stena na
Zemlji
, koje datiraju od pre 3,7 milijardi godina iz doba
prekambrijuma
.
[13]
[14]
Kraton Kaapvaal
, koji obuhvata sredi?nji i severoisto?ni deo zemlje je jezgro oko kojeg su se razvijale ostale geolo?ke formacije.
[13]
Najve?im delom ga izgrađuju
gnajsevi
i
granitoidi
arhajske
starosti, a manjim delom
zeleni ?kriljci
. Za nastanak struktura u tim stenama usled naglog hlađenja
lave
bili su potrebni druga?iji
atmosferski
uslovi od dana?njih, te nam one omogu?uju rekonstrukciju sastava atmosfere od pre 3 milijarde godina.
[13]
[14]
Takođe, mogu se prona?i i mafitne do ultramafitne vulkanske sekvencije stena.
[14]
Zeleni ?kriljci
sadr?e velike koli?ine
zlata
,
antimona
,
gvo?đa
,
bakra
,
azbesta
,
talka
,
?ive
itd, dok gnajsevi i granitoidi nisu toliko bogati mineralnim rudama, no sadr?e
korund
,
grafit
, te zlato u tragovima.
[13]
Tro?enjem Kaapvaalskog kratona i kasnijim talo?enjem sedimenata formirani su sedimenetacijski bazeni, koji su jedni od najbogatijih ju?noafri?kih izvora mineralnih sirovina.
[13]
Najve?e zalihe zlata na svetu sadr?e sedimenti Witwatersrand supergrupe, talo?ene pre 3,074 do 2,714 milijardi godina, a nalaze se ju?no od
Johannesburga
.
[13]
U isto vreme su se talo?ili i sedimenti Pongola supergrupe, kao i Pietersburg grupe koji takođe sadr?e zlato, ali u manjim koli?inama.
[13]
Pre 2,6 do 2,1 milijardi godina do?lo je do talo?enja u transvaalskom bazenu i bazenu Zapadni Griqualand. Debele
karbonatne naslage
istih građene od
kre?njaka
i dolomita sadr?e
cink
i
olovo
.
[13]
Intenzivna karstifikacija dolomita u podru?ju Zapadnog Griqualanda u provinciji
Sjeverozapad
dovela je do formiranja
manganskih
le?i?ta, koja zajedno s velikim le?i?tem mangana u Kalahariju pored grada Hotazel, ?ini najve?e povr?insko le?i?te mangana na Zemlji.
[13]
Na severu zemlje u dolomitskim formacijama Transvaal supergrupe pojaljuju se
fluoriti
.
[13]
Njih, kao i sedimente Zapadni Griqualand supergrupe prekrivaju sedimenti BIF formacije koji sadr?e
?eleznu rudu
.
[13]
Pre 2,05 milijardi godina do?lo je do intruzije
Bushveld magmatskog kompleksa
[n 1]
u sedimente Transvaal supergrupe.
[13]
Intruzija Bushveld kompleksa sadr?i 70% svih svetskih ekonomski isplativih le?i?ta
hroma
, zatim zna?ajne koli?ine
platine
, kao i
kobalta
, bakra i
nikla
.
[13]
Takođe, to je i najve?i izvor
vanadijuma
na svetu.
[13]
Pre 1,3 milijardi godina unutar Kaapvaalskog kratona do?lo je do formiranja
kimberlitskih
cevi koje sadr?e
dijamante
.
[13]
[14]
Stenoviti
Karoo basen
zauzima oko dve tre?ine povr?ine Ju?noafri?ke Republike, a uglavnom je građen od fluvijalnih sedimenata,
uglja
,
?kriljca
i
pe??ara
.
[13]
[15]
Takođe, Karoo bazen prekrivaju i veliki izlivi baznih i kiselih lava, ?ije je izlijevanje prethodilo fragmentaciji
superkontinenta
Gondwane
koja se dogodila krajem
jure
pre oko 200 miliona godina. Intenzivan magamtizam koji je pratio fragmentaciju doveo je do stvaranja velikih kimberlistskih intruzija.
[13]
Tokom
kreda
i
kenozoika
u nekim od novoformiranih bazena uzdu? obale do?lo je do talo?enja
naftonosnih
sedimenata, po ?emu je osobito va?no podru?je zaliva Mosel. Tanki sloj kenozojskih sedimenta se mo?e na?i i u delovima
Sjevernog Kaapa
i
Severozapada
.
[13]
Teritorija JAR se mo?e podeliti u tri reljefne celine. Uz obale okeana se nalazi uski pojas nizija ?irok 20 do 250 km koji se naziva Niski Veld (Lowveld). Niski Veld prema unutra?njosti prelazi u venac planinskih lanaca koji se naziva Drakensberg, a koji se pru?a du? cele obale. Na zapadu i jugu dose?e oko 2.000 m nadmorske visine, dok na istoku u predelu
Drakensberga
dose?e gotovo 3.500 m. Tu se nalazi i najvi?i vrh zemlje ?
Njesuthi
visok 3.408 m. Venac planinskih lanaca Drakensberg sa tri strane okru?uje
Highveld
, centralna suva visoravan ve?inom prekrivenu
pa?njacima
koja se nalazi na nadmorskoj visini od 900 do 2 000 m. Du?ina obalske linije iznosi 2 798 km.
[12]
Obala JAR je slabo razuđena, a jedina pogodna prirodna luka se nalazi u zalivu Saldanha severno od
Kaapstada
.
Na klimu JAR uti?u njen polo?aj u umerenom klimatskom pojasu na ju?noj hemisferi, uticaj Atlantskog i Indijskog okeana koji sa tri strane okru?uju njen teritorij i polje visokog pritiska u Ju?nom Atlantiku (tzv. anticiklon sv. Helene).
[15]
[16]
Takođe va?an je uticaj morskih struja koje prolaze uz njene obale. Tako hladna
Benguelska struja
koja te?e iz cirkumantarkti?kog pojasa hladne vode ka severu du? zapadnih obala zemlje pridonosi isu?ivanju vazduha i smanjuje padavine, dok
Mozambi?ka struja
na isto?nim obalama povi?ava temperaturu i koli?inu padavina.
[15]
[16]
Va?an je i uticaj reljefa, koji je najizra?eniji na istoku zemlje gde je uticaj tople Mozambi?ke struje ograni?en samo na uzak priobalni pojas. Ovde planinski lanci koji se nalaze u neposrednom zaleđu obale onemogu?avaju strujanje vla?anog okeanskog vazduha prema unutra?njosti pa zato primorje i isto?ne padine
Drakensberga
primaju vi?e padavina od njegovih zapadnih padina i visoravni
Highveld
u unutra?njosti.
[15]
Prema
Koppenovoj klasifikaciji klimata
JAR se nalazi na podru?ju suvih klima (tip
B
), odnosno njenih podtipova: pustinjske (
BW
) na severozapadnom delu zemlje i stepske klime (
BS
) u centralnom delu.
[16]
Takođe, delovi zemlje se nalaze u podru?ju umereno tople klime (tip
C
), odnosno njenih podtipova: sredozemne klime (
Cs
) na jugozapadu, umereno vla?ne klime (
Cf
) du? jugoisto?nog primorja i sinijske klime (
Cw
) u unutra?njosti na severoistoku zemlje.
[16]
Najvi?a izmerena temperatura ? 51,7°S zabele?ena je
1948
. godine u
Kalahariju
u pokrajini
Sjeverni Kaap
u blizini grada Uppingtona,
[17]
dok je u
Sutherlandu
, u planinskom lancu Roggeveld severoisto?no od
Kaapstada
zabele?ena najni?a temperatura od ?15°S.
[15]
[17]
Vi?e od polovine Ju?ne Afrike prima samo 200 do 600 mm padavina, a krajnji severozapad manje od 200 mm.
[15]
Ve?ina reka izvire u planinama Drakensberg i te?e na istok, prema Indijskom okeanu. Ipak, najdu?a reka
Oranje
, duga 1.860 km, koja takođe izvire u planinama Drakensberg, te?e na zapad i uliva se u Atlantski okean. Na ovoj reci se nalazi vodopad
Augrabies
, ?irok 150 m i dubok 56 m. Druga va?na reka je
Limpopo
, duga oko 1 750 km, a koja je grani?na reka sa Botswanom i Zimbabweom i uliva se u Indijski okean, i reka
Vaal
, pritoka Oranjea, duga 1.251 km. Vodostaji reka zna?ajno variraju tokom godine. Reka
Tugela
, koja se uliva u
Indijski okean
, poznata je po istoimenom vodopadu, visokom 948 m. To je drugi po visini
vodopad
na svetu.
[18]
U cilju navodnjavanja plodnih oranica, izgrađeni su brojni irigacioni sistemi u du?ini od oko 14.000 kilometara. Su?a je glavna elementarna nepogoda u JAR. Malo je
jezera
ve?ih razmera, a va?nija su
Chrissie
,
Sibhayi
i druga.
[19]
.
Ju?noafri?ka Republika je rangirana na ?estom mestu liste od 17 dr?ava sa najve?im megadiverzitetom na svetu,
[20]
sa vi?e od 20.000 razli?itih vrsta biljaka ili oko 10% svih poznatih vrsta biljaka na svetu. Najprisutniji biom u dr?avi, a naro?ito na
Highveldu
, je
savana
, kojom dominiraju razli?ite vrsta
trava
, nisko rastinje i razne vrsta
akacija
. Vegetacija postaje sve ređa kako se ide prema severozapadu zbog malih koli?ina
padavina
. Nekoliko vrsta
sukuletnih biljaka
koje ?uvaju vodu, poput
aloja
i
mle?ika
, ?ive u ?arkoj i suvoj oblasti
Namaqualand
. Trave i bodljikavo savansko rastinje polako prelaze u ređu ?bunovitu savanu u severoisto?nom delu dr?ave. U ovoj oblasti, blizu severnog kraja
Nacionalnom parku Kruger
, raste zna?ajan broj
baobaba
.
[21]
Biom
fynbosa
, koji obuhvata ve?inu oblasti i biljnih vrsta u
Kaapskoj oblasti
, jednoj od ?est floristi?kih carstava, je sme?ten u malom regionu Zapadni Kaap i u njemu ?ivi vi?e od 9 000 vrsta, ?to ga u pogledu biljnog biodiverziteta ?ini jednim od najbogatijih regiona na Zemlji. Ve?ina ovih biljaka su zimzelene biljke sa tvrdim izdu?enim listovima, kao ?to su sklerofite. Jo? jedan endemski rod Ju?noafri?ke Republike je rod
proteja
iz reda skrivenosemenica. Postoji oko 130 razli?itih vrsta proteja u Ju?noafri?koj Republici.
Iako je Ju?noafri?ka Republika bogata biljnim vrstama, samo 1% njene teritorije su ?ume, i to skoro isklju?ivo u vla?noj priobalnoj ravnici u
KwaZulu-Natalu
, dok se oblasti
mangrova
nalaze u re?nim u??ima. Mali rezervati ?uma nalaze se u pokrajinama
Isto?ni Kaap
i
Zapadni Kaap
. Dominiraju uvezene vrsta drve?a, posebno
eukaliptusi
i
borovi
. JAR je izgubila velike povr?ine prirodnog stani?ta u poslednje ?etiri decenije zbog prenaseljenosti. Takođe, JAR je jedna od dr?ava najte?e pogođena invazijom tuđinskih vrsta, a mnoge (npr.
Acacia mearnsii
,
Acacia saligna
,
Hakea
,
Lantana
i
Jacaranda
) predstavljaju pretnju doma?em biodiverzitetu i ve? oskudnim vodenim resursima. Prvobitne
?irokolisne i me?ovite ?ume umerenih predela
su eksploatisane sve dok nisu ostali mali d?epovi. Neke ju?noafri?ke vrste drve?a kao ?to su
Podocarpus latifolius
,
Ocotea bullata
i
Olea laurifolia
su pod za?titom dr?ave.
Ju?noafri?ka Republika je bogata krupnim vrstama sisara biljojeda, kao ?to su:
afri?ki slon
,
beli
i
crni nosorog
,
planinska
i
obi?na zebra
,
?irafa
,
afri?ki bivo
,
nilski konj
,
bradavi?asta svinja
i brojne vrste
antilopa
(
eland
,
kudu
,
impala
,
obi?ni gnu
,
belorepi gnu
,
oriks
,
springbok antilopa
itd ). Manji sisari su:
afri?ki mravojed
,
damani
,
pangolini
,
zlatne krtice
. Najve?a zver je
lav
, a osim njega, prisutan je
leopard
,
serval
,
karakal
,
prugasta
i
smeđa hijena
,
zemni vuk
,
afri?ki divlji pas
,
afri?ki jazavac
,
merkat
i
mungosi
. Neke vrste sa krajnjeg juga zemlje su izumrle, kao ?to je
kvaga
,
plava antilopa
i
kapski lav
.
Osim
noja
, najve?e ptice na svetu, na teritoriji Ju?noafri?ke Republike ?ivi
kori droplja
(najte?a ptica leta?ica),
krunasti ?dral
,
mali flamingo
,
?elavi ibis
,
afri?ki marabu
,
zemni kljunorog
,
sekretar
,
krunasti orao
,
afri?ki belorepan
,
kapski sup
,
morka
,
agapornisi
. Na obalama se gnezdi
magare?i pingvin
.
Najve?i gmizavac je
nilski krokodil
. Od zmija, zastupljene su
kobre
,
crna mamba
,
afri?ki piton
itd. Najve?i gu?teri su
varani
.
- Vidi takođe:
Popis gradova u Ju?noj Africi
Mapa koja pokazuje dominantne jezike koji se govore u JAR.
afrikaans
engleski
ndebele
xhosa
zulu
sjeverni sotho
| |
sotho
tswana
swati
venda
tsonga
nijedan nije dominantan
| |
Ju?na Afrika ima 40,6 miliona stanovnika i glavni grad je
Pretoria
. Stanovni?tvo je uglavnom crna?ko (75,2%), ali ima i belaca (13,6%), me?anaca (8,6%) i azijata (2,6%). Ve?ina crnaca i belaca pripada
hri??anstvu
, dok su ve?ina Azijata
hindusi
.
Ju?noafri?ka Republika ima 11 zvani?nih jezika od kojih su 2 evropskog porekla:
engleski
i
afrikaans
(kojim govore belci holandskog porekla), a ostali afri?kog.
Zulu
je afri?ka etni?ka grupa od oko 5 miliona ljudi koji ve?inom ?ive u pokrajini
Kwazulu-Natal
u Ju?noj Africi.
Prema poslednjem popisu u dr?avi iz 2001. godine,
hri??ani
su ?inili 79,7% stanovni?tva. Od toga
cionisti?ki hri??ani
11,1%,
pentekostalci
8,2%,
rimokatolici
7,1%,
metodisti
6,8%,
holandski reformisti
6,7%,
anglikanci
3,8% i ostali hri??ani 36%.
Muslimani
?ine 1,5% populacije,
hindusi
oko 1,3%, a
jevreji
0,2%. Da ne pripadaju nijednoj veri izjasnilo se 15,1% stanovnika, 2,3 % su ?inili pripadnici ostalih vera, a 1,4% se nije jasno izjasnilo.
[22]
Ju?noafri?ka Republika ima 11 zvani?nih jezika:
[23]
afrikaans
,
ju?noafri?ki engleski
,
ndebele
,
sjeverni sotho
,
sotho
,
swati
,
tswana
,
tsonga
,
venda
,
xhosa
i
zulu
. Iako su svi jezici zvani?no ravnopravni, neki jezici se govore ?e??e od drugih. Prema popisu iz 2001. jezik koji se najvi?e govorio u doma?instvu su zulu (23,8%), xhosa (17,6%) i afrikaans (13,3%).
[24]
Iako je engleski jezik zvani?ni jezik u poslovanju i nauci, njega je 2001. godine kao maternji jezik govorilo samo 8,2% Ju?noafrikanaca, ?to je manje nego na popisu 1996 (8,6%).
[24]
Drugi jezici koji se govore, a ne spominju se u ustavu su:
fanagalo
,
ho
,
lobedu
,
nama
,
severni ndebele
,
puti
i
san
(bu?manski). Ovi nezvani?ni jezici se mogu koristiti u nekim zvani?nim poslovima u ograni?enim oblastima gde se utvrdi da su ti jezici dominantni. Međutim, broj stanovnika koji govori njima nije toliko velik da bi oni bili priznati kao slu?beni jezici u celoj dr?avi.
Mnogi od nezvani?nih jezika naroda Khoi i San uklju?uju regionalne dijalekte koji se koriste i u Namibiji i Botswani. Ovi narodi, koji su fizi?ki druga?iji od Ju?noafrikanaca, imaju svoj kulturni identitet zasnovan na njihovoj zajednici lovaca i skuplja?a plodova. Oni su u velikoj meri marginalizovani, pa su njihovi jezici u opasnosti od izumiranja.
Imigranti iz drugih dr?ava pri?aju i svoje maternje jezike. Mnogi beli Ju?noafrikanci govore druge evropske jezike, kao ?to su
portugalski
(koji takođe govore i crnci poreklom iz Mozambika i Angole),
francuski
,
nema?ki
i
gr?ki
, dok
Indijci
u JAR pri?aju na jezicima kao ?to su
tamilski
,
hindi
,
gujaratski
,
urdu
i
telugu
jezik. Francuski jezik govore potomci
hugenota
u
Franschhoeku
, kao i imigranti iz
Konga
.
Ju?noafri?ka Republika ima tri glavna grada:
Kaapstad
, najve?i od ova tri, je sedi?te skup?tine;
Pretoria
je sedi?te izvr?ne vlasti, a
Bloemfontein
sedi?te suda. Ju?noafri?ka Republika ima dvodomni parlament:
Nacionalni savet pokrajina
(gornji dom) ima 90 poslanika, dok
Narodna skup?tina
(donji dom) ?ini 400 poslanika.
?lanovi donjeg doma se biraju po
proporcionalnom sistemu
: polovina poslanika se bira na nacionalnim listama, a druga polovina na pokrajinskim listama. Desetoro poslanika se bira da predstavljaju svaku pokrajinu u gornjem domu, bez obzira na broj stanovnika pokrajine. Izbori za oba doma se organizuju na svakih pet godina. Vladu potvrđuje donji dom, a predstavnik partije sa najvi?e osvojenih mesta u Narodnoj skup?tini je njen predsednik.
Osnove ju?noafri?kog pravnog sistema su rimsko-holandsko trgova?ko pravo i li?no pravo sa engleskim
op?tim pravom
, koji su stigli sa holandskim i britanskom kolonizacijom.
[25]
Prvi zakon u Ju?noj Africi zasnovan na evropskim tradicijama donela je holandska
Isto?noindijska kompanija
i naziva se
Rimsko-holandsko pravo
. Ono je uvedeno pre
kodifikacije
evropskog prava u
Napoleonov kod
. Njega je u 19. veku pratilo englesko pravo, i
op?te
i
statusno
. Po?ev?i od ujedinjenja 1910. godine, Ju?na Afrika ima svoju skup?tinu koja donosi zakona samo za Ju?nu Afriku, zamenjuju?i one koji su prethodno va?ili za biv?e kolonije.
Od zavr?etka apartheida 1994. politikom Ju?noafri?ke Republike dominira
Afri?ki nacionalni kongres
, koji ima 60-70% podr?ke. Glavna opozicija Afri?kom nacionalnom kongresu je
Demokratska alijansa
.
Nekada dominantna
Nova nacionalna partija
, koja je kroz svog prethodnika Nacionalnu partiju uvela apartheid, je odlu?ila da se ujedini sa Afri?kim nacionalnim kongresom 9. aprila 2005. Druge zna?ajnije stranke su
Kongres naroda
, koji se otcepio od Afri?kog nacionalnog kongresa, i
Slobodarska stranka Inkatha
, koja uglavnom predstavlja narod Zulu.
Od kraja apartheida, spoljna politika Ju?ne Afrike je fokusirana na njene afri?ke partnere, posebno u
Ju?noafri?koj razvojnoj zajednici
i
Afri?koj uniji
. Ju?na Afrika je igrala klju?nu ulogu posrednika u afri?kim sukobima tokom poslednjih 15 godina, poput onih u Burundiju, Demokratskoj Republici Kongo, Komorima i Zimbabweu. Posle ukidanja apartheida, Ju?na Afrika je ponovo primljena u
Commonwealth
. Kao Ju?noafri?ka Unija, Ju?noafri?ka Republika je bila jedan od osniva?a Ujedinjenih naroda.
Ju?noafri?ka Republika je administrativno i politi?ki podeljena na devet provincija:
|
|
Dana?nje
Nacionalne odbrambene snage Ju?ne Afrike
osnovane su 1994. kao profesionalna vojska od dobrovoljaca iz biv?ih
Ju?noafri?kih odmbrambenih snaga
, snaga afri?kih nacionalisti?kih grupa (
Umkhonto we Sizwe
i
Azanijske narodne oslobodila?ke vojske
) i snaga reda biv?ih bantustana. Vojska Ju?ne Afrike je podeljena u ?etiri roda: Armiju Ju?ne Afrike, Ratno vazduhoplovstvo Ju?ne Afrike, Mornaricu Ju?ne Afrike i Ju?noafri?ku medicinsku slu?bu.
Ju?na Afrika je tokom 1970ih vr?ila program razvoja
nuklearnog oru?ja
i jedina je afri?ka dr?ava koja je posedovala takvo oru?je. Takođe je prva zemlja na svetu koja se dobrovoljno odrekla svog nuklearnog arsenala 1991. godine.
Prema klasifikaciji
UN
, JAR je u rangu zemalja sa srednjim prihodima po glavi stanovnika, sa velikim rezervama sirovina, dobro razvijenim finansijskim, pravnim, komunikacionim, energetskim i saobra?ajnim sektorima, sa berzom koja se svrstava među prvih 20 u svetu i dobrom infrastrukturom koja omogu?ava dobru raspodelu robe u velikim urbanim centrima ?irom celog regiona
[29]
. JAR je po
bruto doma?em dohotku
bila 32. dr?ava na svetu u 2008. godini.
[30]
Najrazvijenija podru?ja su smje?tena u okolini pet gradova: Kaapstada, Port Elizabetha, Durbana, Pretorije i Johannesburga. Izvan ovih podru?ja, privreda je slaba i siroma?tvo jo? uvek preovlađuje usprkos vladinim naporima za ekonomski razvoj. Ipak, klju?na zaostala podru?ja su poslednjih godina do?ivela brz razvoj. U ta podru?ka spadaju oblast od Mosselovog zaliva do zaliva Plettenberg, oblast Rustenburg, oblast Nelspruita, Bloemfontein, obala
Zapadnog Kaapa
i sjeverna obala
KwaZulu-Natala
.
Nezaposlenost je izuzetno velika sa velikim nejednakostima u prihodima po pojedinim dru?tvenim grupama. U periodu od 1995. do 2003. godine broj prijavljenih radnih mesta je opao, a porastao je broz zaposlenih na crno; ukupno, nezaposlenost se pove?ala.
[31]
Prose?an prihod ju?noafri?kog doma?instva je između 1995. i 2000. zna?ajno opao. Prose?no bela?ko doma?instvo je 1995. godine zarađivalo ?etiri puta vi?e od prose?nog crna?kog doma?instva. Godine 2000, taj odnos se pogor?ao na 6:1.
[32]
Poljoprivreda
u Ju?noj Africi nije dominantna grana. Poljoprivreda zapo?ljava oko 10% stanovni?tva i doprinosi sa oko 2,6% BDP dr?ave.
[33]
Usled suhih klima, zemlji?te je neplodno, pa se samo 13,5% povr?ine se mo?e koristiti za gajenje useva, a samo 3% zemlji?ta se mo?e smatrati visoko plodnim.
[34]
Takođe, usled razli?itih klima, gaje se i razli?ite vrste. U Zapadnom Kaapu gaji se
vinova loza
i proizvodi
vino
, a poslednjih godina JAR se po njegovoj proizvodnji probila na peto mesto u svetu
[35]
. Gaje se i
jabuke
,
breskve
,
kajsije
i
vi?nje
, a od ju?nog vo?a ?
papaja
,
mango
,
banana
,
dinja
,
ananas
i dr. U regionu
Karoo
razvijen je uzgoj
stoke
,
ovaca
i
krava
, dok se u
Slobodnoj Dr?avi
gaje ?itarice ?
p?enica
i
kukuruz
.
Tokom poslednjih par godina, dr?ava je izvela nekoliko reformi poljoprivrednog sektora, kao ?to su
agrarna reforma
i deregulacija tr?i?ta za poljoprivredne proizvode. Ju?noafri?ka vlada je zacrtala preraspodelu oko 30% obradivog zemlji?ta crna?kim farmerima do 2014.
[36]
Uni?tavanje ?ivotne sredine lo?om upotrebom zemlji?ta i globalnim klimatskim promenama negativno uti?e i na poljoprivrednu proizvodnju u zemlji. Ju?noafri?ka Republika je izuzetno ranjiva na klimatske promene i opadanje koli?ine povr?inskih voda kao posledice klimatskih promena. Neka predviđanja prognoziraju da se koli?ina povr?inskih voda mo?e smanjiti za 60% do 2070. godine u delovima Zapadnog Kaapa.
[37]
Da bi popravila ?tetu nastalu zbog lo?e upotrebe zemlji?ta, vlada JAR podr?ava plan koji promovi?e
odr?ivi razvoj
i upotrebu prirodnih resursa.
[38]
Ju?noafri?ka Republika je
industrijski
najrazvijenija zemlja Afrike
[39]
. Veliki industrijski centri su
Kaapstad
,
Johannesburg
,
Port Elizabeth
i
Durban
, koji su ujedno i sredi?ta
hemijske
,
tekstilne industrije
,
elektronske industrije
i proizvodnje motornih vozila, kao i proizvodnje
oru?ja
.
[39]
Crna metalurgija
razvijena je oko gradova
Pretoria
,
Newcastle
,
Saldanha Bay
, a
obojena
u
Witbanku
,
Phalaborwi
.
Ju?na Afrika je najve?i proizvođa?
zlata
(
Witwatersrand
,
Welkom
,
Klerksdorp
) na svetu.
[39]
Osim u proizvodnji zlata, JAR je svetski lider i u proizvodnji
platine
(
Rustenburg
,
Impala
,
Kroondal
),
mangana
,
hroma
(Rustenburg i
Burgersfort
) i
dijamanata
(
Kimberley
,
Koffiefontein
).
[39]
Nafte
rezerve su slabije, ali je bogatstvo
ugljem
(
Transvaal
,
Natal
) zna?ajno, naro?ito na istoku dr?ave. Preko 50% elektri?ne energije dobija se u
termoelektranama
sagorevanjem uglja iz doma?ih le?i?ta
[40]
.
Bakra
i
rude gvo?đa
ima u
Kaapu
i
Transvaalu
, a
rude olova
u
Pofadderu
, dok se rudnici retkih metala nalaze u
Namaqualandu
. U zemlji postoji oko 700 rudnika, a izvoz ruda ?ini preko 50% ukupnog izvoza JAR.
[40]
Rafinerije
su sme?tene u Durbanu i Kaapstadu.
JAR je 2002. godine imala 362.999 km puteva, od ?ega je 73.506 (17%) bilo afaltirano (uklju?uju?i i 239 km autoputeva). 2000. godine JAR je imala 20.384 km pruga
uskog koloseka
, od ?ega je oko polovine bilo elektrificirano. ?elezni?kim prugama JAR je spojena sa Botswanom, Lesothom, Namibijom, Swazijem i Zimbabweom.
[41]
.
U JAR su 2009. godine postojalo 148 aerodroma sa asfaltiranom pistom.
[41]
Najva?nije luke su
Kaapstad
,
Durban
,
Isto?ni London
,
Mossel Bay
,
Port Elizabeth
,
Richards Bay
i
Saldanha Bay
.
Zbog etni?ke raznolikosti ne postoji jedinstvena ju?noafri?ka kultura. Znatan deo ve?inski crnog stanovni?tva Ju?noafri?ke Republike ?ine ?itelji sela koji uglavnom ?ive siroma?no. Međutim, među njima se najdu?e zadr?ala tradicionalna kultura. Crnci u gradovima uglavnom govore engleski i afrikaans pored svog maternjeg jezika. Postoje male, ali jo? uvek zna?ajne grupe koje govore khoisanskim jezicima, koji ne spadaju u 11 zvani?nih jezika, ali su među osam jezika koji su koriste u određenim slu?ajevima. Postoje i male grupe koje govore
ugro?enim jezicima
, ve?inom iz khoisanske familije, koje nemaju status zvani?nog jezika. Postoje grupe u JAR koje poku?avaju da promovi?u njihovo o?ivljavanje i upotrebu.
Stil ?ivota
srednje klase
, uglavnom bele manjine ali sa sve ve?im brojem crnaca, meleza i Indijaca,
[42]
je u mnogim pogledima sli?an stilu ?ivota srednje klase u zapadnoj Evropi i Americi. Pripadnici srednje klase ?esto studiraju i rade u inostranstvu.
Azijati, uglavnom indijskog porekla, ?uvaju svoje kulturno nasleđe, jezike i verska uverenja, bilo da su hri??ani, hinduisti li sunitski muslimani. Govore engleski jezik, dok se hindi, telugu, tamilski i gujaratski jezici govore ređe, ali ve?ina Indijaca razume svoje maternje jezike. Prvi Indijci su stigli u 19. veku da rade. Postoji i manja
kineska
zajednica u Ju?noj Africi, ali se njen broj uve?ava useljavanjem sa Tajvana.
JAR ima velikog uticaja u pokretu
izviđa?a
. Mnoge tradicije i ceremonije izvođa?a poti?u od iskustava
Roberta Baden-Powella
, osniva?a izviđa?kog pokreta, koji je deo svog ?ivota proveo u Ju?noj Africi kao vojnik tokom 1890ih.
Ju?noafri?ka kuhinja je nastala me?anjem kuvarskih ve?tina urođeni?kih naroda i doseljenika iz Evrope, Indije i Indokine, kao i iz obli?njih kolonijalnih kuhinja kao ?to je ona u portugalskom
Mozambiku
.
Ju?noafri?ka kuhinja je uglavnom zasnovana na mesu i izrodila je specifi?na ju?noafri?ka dru?tvena okupljanja koja se nazivaju
braai
(ro?tilj).
Bobotie
je tradicionalno ju?noafri?ko jelo, poreklom verovatno iz
Indonezije
, koje se pravi od mlevenog mesa sa puno za?ina.
Burski doseljenici su doneli sa sobom poslastice poput
koeksistera
(krofne punjene sirupom), malva pudinga i
melkterta
(mle?na pita). Ju?na Afrika je postala veliki proizvođa? vina, a najbolji vinogradi le?e u dolinama oko
Stellenboscha
,
Franschhoeka
,
Paarla
i
Barrydalea
.
[43]
Deca pohađaju ?kolu u 13 razreda. Nulti ili prijemni razred se mo?e pohađati u ?koli ili u obdani?tu. Osnovno obrazovanje obuhvata prvih sedam razreda. Deseti, jedanaesti i dvanaesti razredi nisu obavezni.
U JAR postoji 23 dr?avna univerziteta koji se dele u tri kategorije: tradicionalni, tehni?ki i op?ti. Tradicionalni univerziteti su usresređeni na pru?anje teorijskih znanja, tehni?i?ki na prakti?na znanja iz tehnike, dok su op?ti me?avina ova dva tipa.
Obrazovni sistem Ju?noafri?ke Republike je pod velikim teretom nakon 40 godina apartheida. Za vreme tog sistema, deca belaca su dobijala kvalitetno besplatno ?kolovanje, dok su deca crnaca imala samo najosnovnije ?bantu“ obrazovanje. Crnci su bili predodređeni da budu fizi?ki radnici ili sluge. Iako vlada JAR poku?ava da ispravi nejednakost problemi su i dalje prisutni. Nepismenost osoba starijih od 15 godina iznosi 24%. Slede?i problem je lo?e obu?en obrazovni kadar, posebno u siroma?nijim, ruralnim provincijama
Isto?ni Kaap
i
KwaZulu-Natal
.
[44]
Najpopularniji sportovi u Ju?noj Africi su
fudbal
,
ragbi
i
kriket
.
JAR je dugo bila odsutna sa međunarodnih takmi?enja tokom najve?eg dela ere apartheida zbog sankcija, ali je po?ela da se takmi?i nakon ?to su belci na referendumu podr?ali re?avanje pitanja apartheida. Usled sankcija Ujedinjenih naroda JAR nije u?estvovala na
Olimpijskim igrama
od 1964. do 1992. Takođe
FIFA
i
KAF
su suspendovale fudbalsku reprezentaciju Ju?ne Afrike.
Nakon ukidanja sankcija, reprezentacija Ju?ne Afrike u ragbiju je osvojila
Svetske kupove
1995. i 2007.
Fudbalska reprezentacija Ju?ne Afrike
je trijumfovala na
Kupu afri?kih nacija
1996. JAR je organizovala
Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.
, ?ime je postala prva afri?ka zemlja doma?in svetskog prvenstva.
- ↑
Principal Agglomerations of the World
at www.citypopulation.de
- ↑
?Mid-year population estimates, South Africa: 2007”
. Statistics South Africa. 2007 -07-03. str. pp. 3
. Pristupljeno 07. 07. 2008
.
[
mrtav link
]
- ↑
?Census 2001 at a glance”
. Statistics South Africa. Arhivirano iz
originala
na datum 2005-12-12
. Pristupljeno 07. 07. 2008
.
- ↑
4,0
4,1
4,2
4,3
?South Africa”
. International Monetary Fund
. Pristupljeno 22. 04. 2009
.
- ↑
Statistics South Africa (2009). "
Mid-year population estimates
" (.html). 2009. Stats SA. pristup na dan 09. 01. 2009..
[
mrtav link
]
- ↑
Wymer, John; Singer, R (1982).
The Middle Stone Age at Klasies River Mouth in South Africa
. Chicago: University of Chicago Press.
ISBN
0226761037
.
- ↑
Deacon, HJ (2001).
?Guide to Klasies River”
. Stellenbosch University. str. 11
. Pristupljeno 05. 09. 2009
.
- ↑
?Fossil Hominid Sites of Sterkfontein, Swartkrans, Kromdraai, and Environs”
.
- ↑
Stephen P. Broker.
?Hominid Evolution”
. Yale-New Haven Teachers Institute
. Pristupljeno 19. 06. 2008
.
- ↑
?Native Land Act”
. South African Institute of Race Relations. 19. 06. 1913..
[
mrtav link
]
- ↑
Atlas Afrike, str. 40?41
- ↑
12,0
12,1
12,2
12,3
?CIA - The World Fact Book ? South Africa”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2020-06-21
. Pristupljeno 2010-06-12
.
- ↑
13,00
13,01
13,02
13,03
13,04
13,05
13,06
13,07
13,08
13,09
13,10
13,11
13,12
13,13
13,14
13,15
13,16
13,17
13,18
fid.net: A Guide to the Minerals Industry of South Africa ? Mineral Sector Overview
Arhivirano
2011-09-28 na
Wayback Machine-u
(
en
)
- ↑
14,0
14,1
14,2
14,3
showcaves.com ? Geology of South Africa
(
en
)
- ↑
15,0
15,1
15,2
15,3
15,4
15,5
Velika enciklopedija geografije, str. 380?381
- ↑
16,0
16,1
16,2
16,3
Grupa autora (2003):
Koppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje
, Geoadria, Vol. 8, No. 1, 17?37
((hr))
- ↑
17,0
17,1
SouthAfrica.info: Geography and Climate ? South Africa's geography
(
en
)
- ↑
?Tugela vodopad”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2009-11-13
. Pristupljeno 2010-06-12
.
- ↑
Enciklopedijski atlas sveta, str. 85.
- ↑
?Biodiversity of the world by countries”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2010-06-03
. Pristupljeno 2010-06-12
.
- ↑
?Plants and Vegetation in South Africa”
.
- ↑
?South Africa - Section I. Religious Demography”
. U.S. Department of State
. Pristupljeno 15. 07. 2006
.
- ↑
?Constitution of South Africa, Chapter 1, Section 6”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2012-11-13
. Pristupljeno 2010-06-12
.
- ↑
24,0
24,1
?Census 2001”
. Statistics South Africa. Arhivirano iz
originala
na datum 2005-12-12
. Pristupljeno 2009-05-09
.
- ↑
Pamela Snyman and Amanda Barratt (02. 10. 2002.).
?Researching South African Law”
.
Library Resource Xchange
. Pristupljeno 23. 06. 2008
.
[
mrtav link
]
- ↑
?Chapter 6 - Provinces”
.
Constitution of the Republic of South Africa
. Government of South Africa. 1996. Arhivirano iz
originala
na datum 2013-06-22
. Pristupljeno 04. 09. 2009
.
- ↑
27,0
27,1
Burger, Delien, ur. (2009).
?The land and its people”
.
South Africa Yearbook 2008/09
. Pretoria: Government Communication & Information System. str. 7?24.
ISBN
978-0-621-38412-3
. Arhivirano iz
originala
na datum 2012-02-22
. Pristupljeno 23. 9. 2009
.
- ↑
?Community Survey 2007: Basic results”
(PDF). Statistics South Africa. str. 2. Arhivirano iz
originala
na datum 2011-02-21
. Pristupljeno 23. 9. 2009
.
- ↑
Davidovi?, str. 231
- ↑
?The World Bank: World Development Indicators database, 1 July 2009. Gross domestic product (2008).”
. World Bank. 1-7-2009
. Pristupljeno 07. 10. 2009
.
- ↑
?Post-Apartheid South Africa: the First Ten Years - Unemployment and the Labor Market”
. IMF.
- ↑
?SARPN ? South Africa”
.
[
mrtav link
]
- ↑
Unequal Protection: The State Response to Violent Crime on South African Farms, Human Rights Watch, 2001,
ISBN
1-56432-263-7
[
mrtav link
]
(
en
)
- ↑
Mohamed, Najma: Greening Land and Agrarian Reform: A Case for Sustainable Agriculture, in
At the Crossroads: Land and Agrarian Reform in South Africa into the 21st century
, ed. Cousins, Ben. Bellville, School of Government, University of the Western Cape, 2000,
ISBN
1-86808-467-1
.
(
en
)
- ↑
Davidovi?, str. 232
- ↑
?Congo hands land to South African farmers”
. Telegraph. 21. oktobar 2010..
- ↑
?Climate change to create African 'water refugees'”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2010-10-25
. Pristupljeno 2010-06-12
.
- ↑
J. Turpie.
?Impacts of Climate Change in South Africa: A Preliminary Analysis of Unmitigated Damage Costs”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2009-03-25
. Pristupljeno 2010-06-12
.
- ↑
39,0
39,1
39,2
39,3
Velika enciklopedija geografije, str. 382?383
- ↑
40,0
40,1
Davidovi?, str. 233
- ↑
41,0
41,1
?CIA World Factbook”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2020-06-21
. Pristupljeno 2010-06-12
.
- ↑
?Black middle class explodes”
. FIN24. 22. 5. 2007.. Arhivirano iz
originala
na datum 2007-08-22
. Pristupljeno 2010-06-12
.
- ↑
?thewinedoctor.com”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2013-01-18
. Pristupljeno 2010-06-12
.
- ↑
?Education in South Africa”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2010-06-17
. Pristupljeno 2010-06-12
.
|
---|
Punopravne ?lanice
| |
---|
Biv?e ?lanice
| |
---|
Promatra?i
| |
---|
|
Gre?ka u referenci: Oznake
<ref>
postoje za skupinu imenovanu kao "n", ali nema pripadaju?e oznake
<references group="n"/>