Haiti
, slu?beno
Republika Haiti
je
suverena dr?ava
smje?tena na zapadnom dijelu otoka
Hispaniola
u
Karipskom moru
. Povr?inom od 27.750 kvadratnih kilometara zauzima zapadnu tre?inu otoka, koga dijeli sa susjednom
Dominikanskom Republikom
, a sa procijenjenih 10,8 miliona stanovnika se smatra drugom najmnogoljudnijom zemljom u Karipskom moru. Haiti je
nezavisnost
stekao 1804. godine nakon 13-godi?nje
pobune
protiv
francuske
kolonijalne vlasti koju su vodili
crni
robovi, postav?i druga kolonija u Zapadnoj hemisferi (nakon
SAD
) koja se uspjela osloboditi svojih kolonijalnih gospodara. Modernu historiju joj je, međutim, obilje?ila izuzetna politi?ka nestabilnost, a posljednjih decenija i ekonomska stagnacija, zbog koje se danas smatra najsiroma?nijom zemljom Zapadne hemisfere.
Glavni ?lanak:
Povijest Haitija
The MINUSTAH in a mission during the 2006 Elections (Photo: Patrick-Andre Perron
Domoroda?ko stanovni?tvo
Hispaniole
, narod
Arawak
(ili
Taino
), gotovo je istrijebljeno
u desetlje?ima nakon ?to se
Kolumbo
iskrcao
1492
. godine.
Otok je krajem 17. stolje?a naseljen
robljem
iz Afrike, koje je bilo radna snaga na planta?ama ?e?era.
?panjolska je
1697
. godine prepustila zapadnu tre?inu Hispaniole (koja se tada zvala Saint-Domingue)
Francuskoj
.
To je postala jedna od najbogatijih francuskih kolonija 18. stolje?a. Robovsko se stanovni?tvo pobunilo 22. kolovoza
1791
., ?to je izazvalo rat s Francuskom.
Hai?ani su pobijedili vojsku koju je poslao
Napoleon
i proglasili neovisnost 1. sije?nja
1804
. godine.
Haiti je otad postao najsiroma?nija zemlja na
zapadnoj polutki
, a velik dio njegove povijesti obilje?ilo je politi?ko nasilje i korumpirani
diktatori
.
Vi?e od tri desetlje?a diktature, za kojom je uslijedila vojna hunta, zavr?ilo je
1990
. godine, kad je
Jean-Bertrand Aristide
izabran za predsjednika.
Ve?i dio njegova mandata propao je zbog vojnog
pu?a
, ali uspio se vratiti na vlast
1994
. godine.
Aristide je
2000
. ponovo plebiscitarno izabran za predsjednika, ali kao i prvu put biva oboren samo ?to je ova put uhap?en od strane ameri?kih vojnika i smje?ten u avion s zabranom povratka na Haiti 17.2.2004.. Na vlast su tada dovedeni dotada?nji glavni sudac Vrhovnog suda
Boniface Alexandre
kao predsjednik dok je premijer i de facto dr?avni vođa postao ameri?ko-hai?anski dr?avljanin s prebivali?tem u SADu
Gerard Latortue
. Nakon njega na vlast se vratio 2006. Rene Preval tijekom ?ije vladavine dolazi do masovnih prosvjeda zbog pove?anja cijena hrane, a potom 12.1.2010 i do katastrofalnog potresa. U izbornoj farsi 2011. godine za novog predsjednika je postavljen
Michel Martelly
koji ?e preuzeti predsedni?ku du?nost 11.5.2011. godine.
Glavni ?lanak:
Politika Haitija
Haiti je predsjedni?ka
republika
s predsjednikom koji se bira na izborima i Dr?avnim saborom.
S druge strane, neki tvrde da vlada pritajena diktatura. Ustanak
29. velja?e
2004
. doveo je do svrgavanja predsjednika
Jeana-Bertranda Aristidea
, pa se zasad ne zna ho?e li se politi?ki ustroj mijenjati.
Ustav
je uveden 1987. godine prema modelu ustava
SAD-a
i
Francuske
. Nakon ?to je određen broj godina bio djelomi?no (pa i posve) ukinut, ponovo je ustoli?en
1994
. godine.
Pokrajine
Glavni ?lanak:
Pokrajine Haitija
Haiti je podijeljen na devet pokrajina:
Glavni ?lanak:
Zemljopis Haitija
Reljef Haitija uglavnom se sastoji od strmih planina s malim obalnim nizinama i rije?nim dolinama. Isto?ni i sredi?nji dio zemlje je velika visoravan.
Najve?i grad je glavni grad,
Port-au-Prince
, s 2 milijuna stanovnika. Za njim slijedi
Cap-Haitien
s 0.6 milijuna stanovnika.
Cap-Haitien
Glavni ?lanak:
Gospodarstvo Haitija
Oko 80% stanovni?tva ?ivi u krajnjem siroma?tvu. Gotovo 70% Hai?ana ?ivi od poljoprivrede, ?to je uglavnom zemljoradnja na niskoj razini, koja zapo?ljava 2/3 ukupne radne snage.
Broj radnih mjesta raste vrlo sporo, a
crno tr?i?te
je sve ja?e. Zbog neuspje?nih pregovora s međunarodnim sponzorima Haiti je ostao bez potrebne pomo?i u novcu i razvoju.
Glavni ?lanak:
Stanovni?tvo Haitija
Iako Haiti u prosjeku ima oko 270 ljudi na ?etvorni kilometar, stanovni?tvo je najgu??e u gradovima, obalnim nizinama i rije?nim dolinama. Oko 95% Hai?ana ima
afri?ko
porijeklo.
Ostali su uglavnom mije?anog
bjela?ko
-afri?kog podrijetla. Ima i pone?to ljudi s
europskim
i
bliskoisto?nim
porijeklom. Oko 2/3 stanovni?tva ?ivi na selu.
Francuski
je jedan od dva slu?bena jezika, ali govori ga samo 10% pu?anstva. Svi Hai?ani govore
kreolski
, koji je drugi slu?beni jezik zemlje.
Sve vi?e mladih i poslovnih ljudi govori engleski.
Katoli?anstvo
je dr?avna religija, koju ispovijeda ve?ina stanovni?tva. Neki su se obratili na
protestantizam
. Mnogi Hai?ani odr?avaju tradiciju
vudua
, iako se smatraju kr??anima.
Glavni ?lanci:
Kultura Haitija