Bijeli polumjesec i zvijezda na zelenoj podlozi naj?e??i su simbol islama
Islam
(
arapski:
???????;
latini?no
:
al-'isl?m
, predanost Bogu), monoteisti?ka svetska
religija
utemeljena je u
Arabiji
u
VII. vijeku
. Utemeljio ju je
Muhamed
, a njezini sljedbenici nazivaju se muslimani. Pripada tipu objavljene i
pravne
religije. Islam zna?i religiju (
din
), stav predanosti Bogu (
iman
) i civilizaciju (ovozemaljsko uređenje zajednice po islamskim zakonima). Islamska era po?inje
622
., kad se Muhamed sa svojim prista?ama seli iz
Meke
(gdje su se tada?nji Arapi protivili ?irenju islama) u
Medinu
(
hid?ra
).
Glavni ?lanak
Historija islama
Islam se razvija u VII. stolje?u u polunomadskome politeisti?kom dru?tvu Arabijskog poluotoka, gdje je ve? bilo gradova s trgova?kom elitom. Karavane iz Meke i Jathriba (Medina) prometuju sa
Sirijom
i
Palestinom
, koje su onda bile unutar kr??anskoga Bizantskog Carstva. Na sjeveroistoku je zarathustristi?ko Perzijsko Carstvo, na jugu nestorijanski
Jemen
, a na zapadu, s one strane Crvenog mora, monofizitska
Etiopija
. U Medini i nekim drugim arapskim gradovima ?ivjele su dobro organizirane ?idovske zajednice.
Islam, poput judaizma i kr??anstva, gaji strog monoteizam. Islam je nastao usavr?avanjem prethodnih abrahamskih religija. Kako su se razvijali narodi i njihova svijest, tako su se mijenjali propisi. Muslimanima se smatraju ne samo sljedbenici Muhammeda, ve? i ljudi koji su kao Bo?je poslanike i Bo?je robove prihvatili Abrahama (Ibrahima), Mojsija (Musaa), Isusa (Isaa)i td.
Kabu su predislamski Arapi preuzeli od pravovjernih ?istunaca tzv.
hanifa
, monoteista.
Poligamija
je kod predislamskih Arapa ozna?avala mo? i presti?. U islamu je, pak, imala cilj da zbrine udovice palih boraca. Musliman ne smije o?eniti drugu ?enu bez pristanka prve, niti smije o?eniti tre?u bez pristanka prve dvije, niti ?etvrtu bez pristanka prve tri. Svaku je ?enu du?an darivati u istoj mjeri i nijednu ne smije preferirati. Unato? tim slo?enim poticajima i utjecajima, islam ?e se oblikovati kao originalna religija, plod arapskoga religijskog iskustva.
?etiri su izvora islamskog zakona:
- kur'anska objava (
Kuran
)
- Muhamedove upute i prakti?ni primjeri (
sunnet i hadis
)
- jednodu?na suglasnost velikih islamskih zakono-znanaca ('
id?ma
)
- teolo?ko razmi?ljanje, logi?ke prosudbe po analogiji (
kijas
)
Islamsko vjerovanje (
akaid
) sadr?i ?est temeljnih vjerskih istina, koje vjernik prihva?a dragovoljno, u njih ?vrsto vjeruje i ispovijeda ih na arapskom jeziku, na slijede?i na?in:
Allahovo
ime, kaligrafski ispisano
Prva i temeljna istina vjere glasi:
Amentu-bilahi - Ja vjerujem u Alaha
. Bez nje ?ovjek ne mo?e biti musliman. Ozna?ava vjerovanje u jednoga
Boga
-
Alaha
, stvoritelja i nestvorena, svemogu?eg i milosrdnog, koji je slao objave preko poslanika svim ljudima. Islam gaji strogi monoteizam, tako da je jedino Alah bog i jedino on ima bo?anska svojstva, dok pripisivanje tih svojstava bilo kome drugome (?irk) predstavlja te?ki grijeh koji izravno izvodi iz vjere. Alah je stvoritelj i upravitelj svemira, oduvijek i zauvijek ?ivi, nije rodio, niti je rođen, i nitko mu ravan nije. On sve zna, sve vidi i sve ?uje. Alahov lik nikome nije poznat, ali ?e se u ?ast da vide njegovo lice i s njime razgovaraju imati samo oni vjernici naj?vr??ega vjerovaja, koji su zaslu?ili da budu na najve?oj, sedmoj razini Raja.
Glavni ?lanak:
Anđeli u islamu
Druga temeljna istina glasi:
Ve melai-ketihi - I vjerujem u Njegove anđele (meleke)
, bezgre?na duhovna bi?a stvorena od svjetlosti (
nur
) kako bi slu?ila Alahu, pokoravala mu se i izvr?avala njegove naredbe. Njihova je du?nost veli?ati Boga i izvr?avati zadatke koje im je on dao, a odnose se na odr?avanje svemira, navođenje ljudi na dobro i bilje?enje njihovih djela, ka?njavanje nevjernika, no?enje Alahovog prijestolja i sl. Najpoznatiji meleki su:
D?ibril
(Gabrijel),
Mikail
(Mihael), Azrail (
Melek smrti
) i
Israfil
(Rafael). Meleci su bezgrje?ni, ne jedu, ne piju, nisu mu?kog ni ?enskog roda, stvoreni su o svjetla i ?ive od veli?anja Alaha. Njihov broj poznat je samo Alahu. Ova ispovijest podrazumijeva i vjerovanje u ostale dvije skupine duhovnih bi?a, to su
d?ini
i njihovi zli pripadnici
?ejtani
, koji su suprotnost od meleka, ljudima ?ine zlo i nagovaraju ih na grijehe i nevjerovanje, a njihov je vladar Iblis (Sotona).
Prvih pet ajeta (stihova) Kura'na objavljenih Muhamedu
Tre?a temeljna istina glasi:
Ve kutubihi - I vjerujem u Njegove Knjige (Objave)
, to je vjerovanje u sve ?etiri pisane objave, koje su objavljene poslanicima:
- Tevrat (
Tora
), objavljena Musau, muslimani vjeruju da su njen sveti tekst ?idovi previ?e izmijenili i prepravili kako bi njima odgovarao
- Zebur (
Psalmi
Davidovi), objavljen Davudu, muslimani smatraju je i to govor Alahov, a ne djelo Davidovo, te da su i njega ?idovi obezvrijedili, izmijenili i oskvrnuli pretvoriv?i ih u pjesme
- Ind?il (
Evanđelje
), objavljen Isau, muslimani smatraju da su apostoli Ind?il izmijenili, prikazuju?i Isaa kao sina Bo?jega (u?inili su
?irk
), i time u potpunosti obezvrijedili ovu objavu, te odveli kr??ane u zabludu
- Kur'an
, objavljen Muhamedu, najve?a je Alahova objava, pe?at svih prija?njih objava, jedina neizmijenjena i neoskvrnuta objava, direktno i bez izmjene prenesen govor Alaha, temelj islamskog vjerovanja i zakona, uputa za ?ivot svakome muslimanu.
Pored velikih Alahovih objava, postoje i one male kojih ima mnogo, a to su:
suhufi
(svitci) - njih ima 100 (dakle ukupno postoje 104 Alahove pisane objave), i njih su primili vjerovjesnici Adem, ?it, Idriz, Nuh, Ibrahim, te
risale
(poslanice) i
kelime
(rije?i), koje je Alah upu?ivao raznim narodima, preko njihovih vjerovjesnika.
?etvrta temeljna istina glasi:
Ve rusulihi - I vjerujem u Njegove poslanike
, to je vjerovanje u poslanike, ljude za koje se zna da su poslani od Boga, kako bi na pravi put izveli narode koji su zalutali, uzoholili se, postali bogohulni ili ?inili nered na Zemlji. U Kur'anu ih je spomenuto dvadeset pet, a najpoznatiji su: Adem (Adam), Nuh (Noa), Ibrahim (Abraham), Musa (Mojsije), Isa (Isus) i Muhamed. Muhamed je naveo da je najvi?e poslanika poslano ?idovima, te da su oni ve?inu njih prognali ili ubili, i da je Alah ljudskom rodu poslao 124 000 poslanika. Svakom poslaniku Alah je dao
mud?ize
, natprirodne sposobnosti, ako bi dokazali nevjernicima da su doista Bo?ji poslanici. Muslimani su du?ni po?tovati i vjerovati u poslani?ku misiju svih u Kur'anu spomenutih poslanika, a
Muhameda
moraju slijediti, po?tovati i prakticirati sve ono ?to je on za ?ivota radio (
sunnet
), te ?vrsto vjerovati u sve ono ?to mu je od Boga objavljeno. Muslimani nakon imena svakog poslanika dodaju i uzre?icu
alejhi-s-selam
(skra?eno: ), ?to zna?i:
Neka je mir i spas Bo?ji na njega
.
Peta temeljna istina vjere glasi:
Ve li-jevmil-ahiri - I vjerujem u Sudnji dan
, odnosno kraj svemira i po?etak vje?nog ?ivota. Postoje dva aspekta Sudnjeg dana:
- Kijametski dan (Jevmil-kijameh) - Dan uni?tenja (Apokalipsa), to je dan kada ?e cijeli svemir bit uni?ten, Israfilovim prvim puhanjem u rog, dan kada ?e sve ?ivo pomrijeti. Prije potpune propasti, na Zemlji ?e se stra?nim zemljotresom poravnati brda i doline, a od silne vru?ine, Zemlja ?e postati bijela.
- Sudnji dan (Jevmil-ahiri)- Dan polaganja ra?una pred Alahom, kada ?e svi ljudi, stoje?i pred vagom
Mizan
, koja ?e biti postavljena ispred Bo?jeg prijestolja, odgovrati za u?injena djela, dobra ili lo?a, te ?e shodno tome biti raspoređivani u D?ennet ili D?ehennem. Taj ?e dan nastupiti Israfilovim drugim puhanjem u rog, kada ?e sve mrtvo o?ivjeti. Ljudi ?e odgovarati prema knjizi svojih djela, koju su sa?inili meleci Kiramen-katibin. Alah je u Kur'anu obe?ao milost svima koji vjeruju, a Muhamed je svojim sljedbenicima obe?ao svoj
?efat
(zauzimanje kod Alaha za njih), ekskluzivno pravo koje imaju samo Muhamed i oni koji su poginuli na Alahovom putu (
?ehidi
). Kr??anima i ?idovima biti ?e ukazana milost,pa ?e im biti suđeno prema njihovim Knjigama, Tevratu, Zeburu i Ind?ilu, ali originalnim verzijama, ne onima koje su oni izmijenili. Oni koji su priznali poslani?ku misiju Muhameda, mogu u?i u D?ennet, ili odslu?iti kaznu u D?ehennemu, pa onda u?i u D?ennet.
O ova dva događaja najsa?etije i najzornije su opisana 99. surom Kur'ana,
El-Zilzal - Zemljotres
. Muhamed navodi da je između ova dva dana razmak 40, međutim ne i ?ega (dana, godina, stolje?a...) Muslimani moraju vjerovati u ove događaje i tra?iti od Alaha svakodnevno milost, spas i oprost na Sudnjem danu, te se uzdati u Muhamedov
?efat
.
?esta temeljna istina vjere glasi:
Ve bil kaderi hajrihi ve ?erihi minalahi teala - I vjerujem da sve ?to se događa biva Alahovom voljom i određenjem
, dakle vjerovanje u predodređenje (kader). To zna?i da sve ?to se događa biva Alahovom voljom i određenjem, i nitko drugi nije u stanju to promijeniti. Nije, međutim, predodređeno da li ?e ljudi izabrati put dobra ili zla, to je u njihovim rukama, a Alah unaprijed zna njihov izbor, i nadahnjuje onoga koga ho?e. Vjernici vjeru u ovu istinu posebno moraju iskazati kada ih zadesi neka pote?ko?a (bolest, smrt bli?njih, siroma?tvo...) vjeruju?i da o tako mora biti, jer Bog tako ho?e i najbolje zna razloge za sve ?to je predodredio. Sudbinu cijelog svemira Alah je predodredio prije nego ga je stvorio, te je naredio da se ona zapi?e na
Levhil Mahfuzu - Plo?i Pomno ?uvanoj
.
Muslimani vjeruju u Isa-a (Isusa) ali vjerovanje da je on Bog smatraju najve?im grijehom (?irk). U Kur'anu, jedina ?ena spomenuta imenom je Merjem (Marija), majka Isusova. Prema islamskom u?enju, Merjem je za?ela bezgre?no i Bo?jom voljom, a njen je sin samo Bo?ji poslanik i Bo?ji rob, a ne Bo?ji sin. Kada je Isa ?uo da ga neki sljedbenici progla?avaju Bogom i sinom Bo?jim, pao je na koljena i molio Stvoritelja za oprost. Tako je nastala ve?ernja molitva.
Bogo?tovlje i vjerska praksa
[
uredi
|
uredi kod
]
Po islamskom u?enju ?ovjek je religiozno bi?e. To se o?ituje ukupnim ?ivotom vjernika, a na poseban na?in u bogo?tovnim ?inima (
ibadet
). To ?ini i svjetovni ?ivot (
muamalat
), gdje svaki musliman mora imati dobre međuljudske odnose sa svim ljudima. Stoga, sve ?to je dobro i pozitivno islam prihva?a, a sve ?to je lo?e kategori?ki odbacuje. U islamu je pet bogo?tovnih du?nosti, pet stupova (
arkan
) islama. Te du?nosti se doti?u svakog zdravog, pametnog i punoljetnog muslimana. To su islamski ?arti, odnosno
prakti?ne du?nosti islama
:
Grupno izvr?avanje namaza (
d?emat
) u d?amiji
- Ispovijest vjere (
Kelime i ?ehadet
)
: Vjernik o?ituje svoju pripadnost islamu izgovaraju?i ove rije?i:
"E?hedu en la ilahe ilallah, ve e?hedu en muhammeden abduhu ve resuluhu!"
, ?to zna?i:
"Vjerujem i o?itujem da nema drugog Boga, osim Alaha, i vjerujem i o?itujem da je Muhamed Bo?ji rob i Bo?ji poslanik!"
. Ukoliko osoba ?eli pre?i na islam, potrebno je da pred imamom, sve?enikom, izgovori ove rije?i. Svaki musliman du?an je ove rije?i izgovarati vi?e puta dnevno, a to i ?ine u sklopu pet dnevnih molitvi, gdje se ove rije?i spominju najmanje dva puta.
- Namaz
(
salat
)
: To je obredna molitva koju je svaki vjernik du?an izvr?avati svakodnevno pet puta, u to?no određeno vrijeme, pri ?emu se mora okrenuti prema
Kabi
u Meki. Postoje jutarnja, podnevna, poslije podnevna, ve?ernja i no?na molitva. Molitva se sastoji od recitiranja Kur'ana, formuliranih molitava i razli?itih pokreta i polo?aja tijela. Vjernik mora biti ?ist da bi obavljao molitvu, a to se posti?e ritualnim pranjem -
abdestom
. Skupna molitva (
d?emat
) je mnogo bolja i vrjednija, a vr?i se u d?amiji ili na nekom drugom ?istom mjestu, a predvodi je imam. Pokuđeno je i nepo?eljno (
mekruh
) je da se molitva obavlja u vrijeme izlaska ili zalaska sunca i kada je sunce na polovini neba. Po?etak određenog namaskog vremena se ogla?ava posebnim pozivom sa minareta d?amije -
ezanom
.
- Ramazanski
post
(
saum
)
: U islamu post predstavlja odricanje od jela, pi?a, pu?enja, spolnih i bilo kojih drugih tjelesnih zadovoljstava, ali neprili?nog govora i pona?anja od zore do zalaska sunca, u toku devetog mjeseca islamskog kalendara, ramadana ili ramazana, koji traje trideset ili dvadesetdevet dana. Osim toga, u tom blagoslovljenom mjesecu vjernici mnogo vi?e ?ine i druga bogo?tovna djela, te mnogo vi?e posje?uju d?amije i ?itaju i prou?avaju Kur'an. Postoje dva obroka u ramazanu,
sehur
(lak?i obrok prije po?etka posta) i
iftar
(obilnij obrok nakon zavr?etka posta). Post se zapo?inje i prekida prigodnim molitvama, uz vodu i
datulje
.
- Zekat
, vjerski prinos
: Imu?ni muslimani du?ni su od vi?ka svoje imovine udjeliti 2,5% za potrebe siroma?nih, u?enika, bolesnika, starih i iznemoglih, ali i onih koji su tek pre?li na islam. Novac od zekata pak ne smije i?i onima koji su u rodbinskoj vezi sa davaocem. Islamska zajednica svake zemlje ima instituciju za prikupljanje zekata. Zekat se daje na novac, zlato, srebro, stoku, poljoprivredne proizvode (?itarice, vo?e, povr?e, med..), po to?no utvrđenoj tarifi. Pored zekata, postoji i
vitra
, a to je dobrovoljna milostinja, dok je zekat obavezan svakome tko ispunjava uvjete za njega.
- Had?
, hodo?a??e u Meku
: Barem jednom u ?ivotu, tko je u mogu?nosti, uputiti se na hodo?a??e u Meku. To hodo?a??e je slo?en skup rituala koji se izvr?avaju u Meki i njenoj okolici, pri ?emu hodo?asnici, had?ije, moraju biti ?isti i obu?eni u
ihrame
- posebno bijelo odijelo. Da bi oti?ao na had?, vjernik mora izmiriti sve dugove, pomiriti se s onima s kojima se prije posvađao, te ostaviti obitelji dovoljno novca za normalan ?ivot dok njega nema. Had? mora biti financiran isklju?ivo halal novcem. Had? se obavlja između 8. i 12. mjeseca islamskog lunarnog kalendara. Pored had?a postoji i
umra
, a to je dobrovoljno hodo?a??e u Meku, koje se mo?e obaviti u bilo koje doba godine.
Recitiranje i prou?avanje Kur'ana (
Kiraet
)
[
uredi
|
uredi kod
]
Indijski musliman u?i Kur'an
Recitiranje, odnosno ?itanje i prou?avanje
Kur'anskog
teksta (
kiraet
) jedno je od najve?ih bogo?tovnih ?ini. Ono predstavlja posebnu duhovnu aktivnost u ?ivotu svakog vjernika. Da bi vjernik mogao u?iti Kur'an mora biti ?ist, dakle obaviti vjersko pranje (
abdest
), odjeven u ?istu odje?u (vjernice moraju biti odjevene kao i za namaz, dakle pokriti sve osim lica, ?aka i nogu do iza ?lanaka), sjesti na lijepo mjesto, okrenuti se prema
Kibli
(
Kabi
u Meki), te lijepim i razgovijetnim glasom, smireno i skru?eno recitirati Kur'anski tekst. Vjernik mora biti koncentriran na recitiranje i nastojati razumjeti tekst, pa su zbog toga naj?e??e u uporabi
Mushafi
(zbirke Kur'anskog teksta) sa prijevodom na jezik kojim vjernik govori i tuma?em nepoznatih pojmova. Također, postoji skup pravila recitiranja Kur'ana, koji se naziva
ted?vid
i koji bi svaki vjernik trebao poznavati, pored arapskog pisma (
sufara
). Iako bi recitiranje Kur'ana trebalo biti svakodnevna navika vjernika, oni to uglavnom ?ine za vrijeme svetog mjeseca Ramazana, blagdana i svetih no?i, kada se ova vrsta
ibadata
vi?estruko nagrađuje. Postoji veliki broj vjernika koji znaju tekst cijelog Kur'ana napamet -
hafizi
. Muhamed je obe?ao vjernicima koji recitiraju i prou?avaju Kur'an, da ?e se Sveta Knjiga zalagati za njih na Sudnjem danu. Muslimani se prema Kur'anu i njegovoj zbirci,
Mushafu
, nose s velikim po?tovanjem, tako da je on postavljen na posebno mjesto u ku?i i umotan u ?ist i namirisan ubrus.
Islamski kalendar
(koji se jo? naziva i Hid?retski kalendar, jer je za po?etak njegovog ra?unaja uzet najva?niji događaj u povijesti islam -
Hid?ra
) ima 12 lunarnih mjeseci, od kojih je najsvetiji
Ramazan
, 9. mjesec, mjesec duhovne obnove i preporoda i cijeli se obilje?ava kao mjesec ibadata (bogo?tovlja), te se provodi u sve?anom raspolo?enju i duhovnom uzdizanju. Petak (
jevmul-d?uma
) je molitveni dan, kad
mujezin
s
minareta
(danas preko razglasa) poziva vjernike u d?amiju. Ondje imam predvodi zajedni?ko klanjanje i dr?i propovijed (
hutba
). Također, ponedjeljak (
jevmul-isnejn
) se smatra blagoslovljenim danom, kada je lijepo zapo?injati sve va?nije i korisnije poslove.
Najva?niji
islamski blagdani
su:
- Nova hid?retska godina
, obilje?ava se prvi Muharrema, blagdan koji se provodi s obitelji, uz prigodnu ve?eru i molitvu za Bo?ji blagoslov (
bereket
) u novoj godini.
- Mevlud
, blagdan rođenja Muhameda, obilje?ava se dvanaesti Rebiul-evvela, kada se vjernici okupljaju u d?amijama i , poslije jacije-namaza (no?ne molitve), uz recitiranje Kur'ana, pjevanje pobo?nih pjesama (
ilahija
i
kasida
), te pripovijesti o Muhamedovom rođenju i ?ivotu, prisje?aju se svoga Vjerovjesnika.
Muslimani u
Singapuru
obilje?avaju Ramazanski bajram
- Ramazanski bajram
(
Eid al-Fitr
)
, obilje?ava se prvi, drugi i tre?i ?evvala, po zavr?etku mjeseca Ramazana, veliki je obiteljski blagdan, kada se slavi kraj posta i Bo?ji blagoslov. Mu?karci idu u d?amiju i poslije sabah-namaza (jutarnje molitve) klanjaju skupno bajram-namaz, koji uklju?uje i prigodnu bajramsku propovijed. Nakon toga se blagdan ?estita svima vjernicima, obiđe se groblje, te se u ku?ama u blagdanskoj atmosferi darivaju ?lanovi obitelji, nakon ?ega po?inje bajramska gozba, simbol kraja posta. Drugi i tre?i dan se koristi za obilazak rodbine i susjeda. Vjernici moraju biti okupani, lijepo odjeveni i namirisani kako bi obilje?ili ovaj blagdan.
- Kurban bajram
(
Eid al-Adha
)
, obilje?ava se deseti, jednaesti, dvanaesti, trinaesti i ?etrnaesti Zul-hid?ea, blagdan je ?rtve. Na ovaj blagdan svaka obitelj koja je u mogu?nosti du?na je pribaviti jedan
kurban
(?rtvu) ukoliko se radi o stoki sitnog zuba (ovan, ovca, jarac, koza), ili, ukoliko se radi o stoki krupnoga zuba (bik, krava, kamila) vi?e obitelji mogu u?estvovati. ?rtva se ?rtvuje u Alahovo ime, po islamskim propisima, te se dijeli na tri dijela: jedan obitelj ostavlja sebi, jedan je za rodbinu i susjede, a jedan za siroma?ne i gladne. Ne mo?e se ?rtvovati konj, magarac, perad niti riba. Također, postoji dobna granica za ?ivotinje koje se ?rtvuju. Bajram namaz, bajramska propovijed, gozba i svi drugi obi?aji su isti kao i kod Ramazanskog bajrama. Ovaj blagdan predstavlja sje?anje na Ibrahimovu (Abrahamovu) ?rtvu i najve?i je islamski blagdan.
Osim ovih blagdana u ?ivotu svih muslimana veoma zna?ajno mjesto zauzimaju i ?etiri svete no?i, koje obilje?avaju va?ne događaje za islam, i prilika su za iskupljenje grijeha kroz pove?ano slavljenje Boga:
Lejletul - regaib ili No? ?elja i nadanja
- obilje?ava se prvog ?etvrtka u mjesecu Red?ebu,
Lejletul - mirad? ili No? uznesenja Muhameda
- obilje?ava se 26. Red?eba,
Lejletul- berat ili No? ?i??enja grijeha
- obilje?ava se 14. ?a'bana i
Lejletul - kadr ili No? sudbine
- najsvetija no?, slu?beno se obilje?ava 27. ramazana, ali nije izrijekom kazano koja je no? Kadr, sa sigurno??u se zna da je u posljednjoj desetini mjeseca ramazana.
Premda Kur'an sadr?i osnovno na?elo naravnog zakona (?initi dobro, a izbjegavati zlo) pa i postavku da ljudska djela vrijede po nakani (nijjet) i unutarnjem stavu, islam je tipi?no pravna religija. Obiteljske, dru?tvene i bogo?tovne odnose detaljno propisuje
?erijatsko pravo
. ?erijat zna?i put k Bogu, Bo?ji zakon, a on ima ?etiri izvora (
Kur'an
,
Sunnet
,
Id?ma
i
Kijas
). ?erijatsko pravo obuhva?a tri kategorije:
- Ibadan
- bogo?tovno pravo
- Munakehat
- bra?no-porodi?no pravo
- Muamelat
- privredno i trgova?ko pravo
- Ukubat
- kazneno pravo
?erijat regulira obveze i zabrane kojih ima nekoliko vrsta:
- Farz
- ono ?to je
Allah
neizostavno naredio
- Vad?ib
- ono ?to je potrebno i ispravno, ali nije Kur'anom propisano
- Sunnet
- ono ?to je u praksi provodio Allahov Poslanik Muhamed
- Mustehab
- ono ?to pohvalno, ali nije naređeno pa nije grijeh izostaviti
- Mekruh
- ono ?to je nepo?eljno, nemilo, pokuđeno. Mekruh radnje ne smiju biti navikom muslimanima.
- Haram
- ono ?to je potpuno zabranjeno.
Pravo tuma?e uleme, a u praksi po njemu sude kadije. Od VII. do IX. stolje?a razvija se islamska pravna znanost (
fikh
) sa svoje ?etiri pravne ?kole (
mezheb
): malikitska (malikizam), hanefijska (hane-fizam), ?afijitska (?afijizam) i hanbelitska (hanbelizam) ?kola. Muslimani u Hrvatskoj uglavnom pripadaju Hanefijskom mezhebu (?koli). Sva ?etiri mezheba ubrajaju se u sljedbenike Sunneta- sunnite.
U XIX. i XX. stolje?e ?erijatsko pravo do?ivljava krizu u susretu sa zapadnja?kim lai?kim dru?tvom i građanskim pravom. U islamskim zemljama danas je ?erijatsko pravo uglavnom zadr?ano na podru?ju porodi?nog prava (ve?ina zemalja), negdje je zamijenjeno građanskim pravom (
Turska
), a u nekim je zemljama na snazi u cijelosti (
Saudijska Arabija
).
Islamska zajednica (
Uma
)
[
uredi
|
uredi kod
]
Uma
se okuplja oko jedinstvenoga dogmatskoga, bogo?tovnoga i pravnog sustava. Jedinstvo i raznolikost dva su komplementarna obilje?ja te religijske zajednice. Jedinstvo proizlazi iz jednostavna i obuhvatna dogmatskog i bogo?tovnog sustava, raznolikost iz razli?itih jezi?nih, kulturnih i etni?kih zajednica u koje se islam uklopio u prostoru i vremenu.
Uma
je nastala
622
. u Medini kao religijska i politi?ka zajednica, u kojoj se vjersko i dru?tveno, bogo?tovno i svjetovno duboko ispreple?u. Muhamed je Bo?ji poslanik (prorok), ali i dr?avnik, vojskovođa i diplomat. Izvor politi?ke vlasti nije javno mnijenje te dogovor i ugovor prema njemu, ve? Alah koji je za to ovlastio svog poslanika. To jedinstvo religijskoga i politi?koga kroz povijest ?e obilje?iti Umu i u susretu sa zapadnja?kim dru?tvom, gdje se to dvoje razlikuje i razdvaja, nametnut ?e muslimanima ozbiljne probleme.
U islamu nema klera u kr??anskom smislu, ve? se upu?enu svjetovnjaku povjerava određena vjerska slu?ba (
mujezin
,
imam
,
hatib
,
muftija
). Kako je u sredi?tu islama ?erijat i ?erijatsko pravo, glavni su vjerski slu?benici pravnici teolozi (
ulema
). U islamskim zemljama (
dar-ul-islam
) muftija je u skladu sa ?erijatskim pravom rje?avao slu?aj i donosio rje?enje, a kadija ga provodio u praksi. Kalif je bio vi?e svjetovni i politi?ki za?titnik islama, a ne vrhovni vjerski poglavar u u?em smislu te rije?i. D?amija je ne samo bogomolja (kultno mjesto) ve? i ustanova s popratnom vjerskom ?kolom (
mekteb
,
medresa
) i knji?nicom (
kutubhana
).
Islamska zajednica na samom se svom po?etku (druga polovica VII. stolje?a) podijelila na sunite, harid?ite i ?ijite. Premda je povod bio borba oko
kalifata
, ogranci su se s vremenom izdiferencirali pravno i dogmatski. Uz Kur'an
suniti
prihva?aju jo? tri izvora islama i ?erijatskog prava (
sunu
,
id?mu
i
kijas
).
?ijiti
osporavaju tre?i izvor (
id?ma
) i nagla?avaju ulogu osobnog istra?ivanja (
id?tihad
). Zbog nagla?avanja subjektivnog na?ela religioznog iskustva, ?ijiti su se dalje ra??lanjivali na pojedine sekte (duodecimiti, septimiti, ismailiti, karmati, muteziliti). Novije su sekte ?ijitskog ishoda ahmadizam i babizam. ?uvaju?i zajedni?ki dogmatski i bogo?tovni okvir, sunizam se ra??lanjuje na pravne ?kole i dervi?ke redove. Suniti tvore ve?inu (90%) u islamu, ?ijiti manjinu (10%).
Raspro?irenost islama po zemljama. Zeleno su sunitske, a plavo ?ijitske ve?ine.
Za Muhamedova ?ivota (medinska dr?ava) islam se pro?irio ?itavim Arabijskim poluotokom, bilo vojnim pobjedama, bilo takti?nim pridobivanjem beduinskih plemena. Za ?etvorice prvih kalifa (
632
-
661
) vojnim osvajanjem se pro?irio u Siriju, Palestinu,
Irak
,
Perziju
, Zakavkazje,
Egipat
i
Sjevernu Afriku
(zlatno doba islama). Za omejidskih (
661
-
750
) i abasidskih (
749
-
1258
) kalifa osvojena je berberska Afrika i
?panjolska
, a na istoku dijelovi
Indije
i sredi?nje
Azije
. Osmanlije su pro?irili islam u Maloj Aziji i po Balkanu. No islam se nije ?irio samo vojnim osvajanjem ve? i vjerovjesni?kim posredstvom trgovaca i sufijskih bratstava (dervi?ki redovi). Trgova?ke karavane pro?irile su ga crnom Afrikom, a pomorski trgovci (VIII-XV. stolje?e) jugoisto?nom Azijom (
Malezija
,
Indonezija
, ju?ni
Filipini
).
Suvremeni islamski svijet obuhva?a pet kulturolo?kih zona: arapsku (arapske zemlje i narodi), tursku (Osmanlije, Azerbajd?anci, Turkmeni i dr.), iransko-indijsku (Iran, Afganistan, Pakistan, Banglade?, muslimani u Indiji), male?ku (Malezija i Indonezija) i crno-afri?ku (Eritreja, Nigerija, Sudan i dr.) zonu. Na tom raznoliku supstratu islam je stolje?ima razvijao bogatu, raznoliku i u isto vrijeme jedinstvenu islamsku civilizaciju. U XIX. i XX. stolje?u u islamskom svijetu dolazi do istovremene te?nje prema panislamizmu (politi?ko, gospodarsko i duhovno jedinstvo islamskih zemalja i naroda) i prema nacionalizmu (stvaranje posebnih dr?ava na jezi?noj, kulturnoj i povijesnoj podlozi, s ve?im ili manjim stupnjem svjetovnosti).
Islamsko dru?tvo u XX. stolje?u nije bilo imuno ni prema utjecaju socijalisti?ke i komunisti?ke ideologije. Osim toga, postoji te?nja povratka izvorima islama i istovremeno nastojanje da se islam prilagodi modernom vremenu (reformizam). Broj muslimana danas (
2004
) je te?ko procijeniti zbog velika raspona u kojem se kre?u objavljene brojke (od 950 milijuna do 1,6 milijardi), no, smatra se da je brojka od 1,5 milijardi najbli?a realnosti.Sto cini 20% svjetske populacije.Oko 30% muslimana svijeta zivi na indijskom potkontinentu u Pakistanu 164 miliona ,Bangladesu 135 miliona i Indiji 160 miliona,18% u arapskim zemljama,15% u podsaharskoj crnoj Africi,17% u jugoistocnoj Aziji prvenstveno u Indoneziji oko 200 miliona i Maleziji.Skoro 10% muslimana zivi u Kini i zemljama centralne Azije isto toliko u Iranu i Turskoj.U evropi zivi oko 50 miliona muslimana prvenstveno na Balkanu u evropskom dijelu Rusije i zemljama zapadne Evrope.
- Abdul-Haqq, Abdiyah Akbar (1980).
Sharing Your Faith with a Muslim
. Minneapolis: Bethany House Publishers.
N.B
. Presents the genuine doctrines and concepts of Islam and of the Holy Qur'an, and this religion's affinities with Christianity and its Sacred Scriptures, in order to "dialogue" on the basis of what both faiths really teach.
ISBN
0-87123-553-6
- Akyol, Mustafa (2011).
Islam Without Extremes
(1st izd.). W. W. Norton & Company.
ISBN
978-0-393-07086-6
.
- Arberry, A. J. (1996).
The Koran Interpreted: A Translation
(1st izd.). Touchstone.
ISBN
978-0-684-82507-6
.
- Cragg, Kenneth (1975).
The House of Islam
, in
The Religious Life of Man Series
. Second ed. Belmont, Calif.: Wadsworth Publishing Co., 1975. xiii, 145 p.
ISBN
0-8221-0139-4
- Hourani, Albert (1991).
Islam in European Thought
. First pbk. ed. Cambridge, Eng.: Cambridge University Press, 1992, cop. 1991. xi, 199 p.
ISBN
0-521-42120-9
; alternative ISBN on back cover, 0-521-42120-0
- Khan, Muhammad Muhsin; Al-Hilali Khan, Muhammad Taqi-ud-Din (1999).
Noble Quran
(1st izd.). Dar-us-Salam Publications.
ISBN
978-9960-740-79-9
.
- A. Khanbaghi (2006).
The Fire, the Star and the Cross: Minority Religions in Medieval and Early Modern Iran
. I. B. Tauris.
- Khavari, Farid A. (1990).
Oil and Islam: the Ticking Bomb
. First ed. Malibu, Calif.: Roundtable Publications. viii, 277 p., ill. with maps and charts.
ISBN
0-915677-55-5
- Kramer (ed.), Martin (1999).
The Jewish Discovery of Islam: Studies in Honor of Bernard Lewis
. Syracuse University.
ISBN
978-965-224-040-8
.
- Kuban, Dogan (1974).
Muslim Religious Architecture
. Brill Academic Publishers.
ISBN
90-04-03813-2
.
- Lewis, Bernard (1994).
Islam and the West
. Oxford University Press.
ISBN
978-0-19-509061-1
.
- Lewis, Bernard (1996).
Cultures in Conflict: Christians, Muslims, and Jews in the Age of Discovery
. Oxford University Press.
ISBN
978-0-19-510283-3
.
- Mubarkpuri, Saifur-Rahman (2002).
The Sealed Nectar: Biography of the Prophet
. Dar-us-Salam Publications.
ISBN
978-1-59144-071-0
.
- Najeebabadi, Akbar Shah (2001).
History of Islam
. Dar-us-Salam Publications.
ISBN
978-1-59144-034-5
.
- Nigosian, S. A. (2004).
Islam: Its History, Teaching, and Practices
(New izd.). Indiana University Press.
ISBN
978-0-253-21627-4
.
- Rahman, Fazlur (1979).
Islam
(2nd izd.). University of Chicago Press.
ISBN
0-226-70281-2
.
- Tausch, Arno (2009).
Muslim Calvinism
(1st izd.). Rozenberg Publishers, Amsterdam.
ISBN
978-90-5170-995-7
.
- Tausch, Arno (2009).
What 1.3 Billion Muslims Really Think: An Answer to a Recent Gallup Study, Based on the "World Values Survey". Foreword Mansoor Moaddel, Eastern Michigan University
(1st izd.). Nova Science Publishers, New York.
ISBN
978-1-60692-731-1
.
- Walker, Benjamin (1998).
Foundations of Islam: The Making of a World Faith
. Peter Owen Publishers.
ISBN
978-0-7206-1038-3
.
Islam u umjetnosti i nauci
[
uredi
|
uredi kod
]