Prohibicija
Satiri?ni plakat protiv pijanstva

Prohibicija (od latinskog prohibere = zabraniti ^[1] ) je zakonska zabrana proizvodnje, prodaje i transporta alkoholnih pi?a sa ciljem djelomi?nog ili potpunog iskorjenjivanja alkoholizma . ^[2]

Historija i karakteristike [ uredi | uredi kod ]

Odavnina je bilo poku?aja zabrane konzumacije alkoholnih pi?a , tako se zna da su to poku?ali provesti Asteci . Isto su poku?ali provesti u drevnoj Kini , feudalnom Japanu , polinezijskom arhipelagu , Islandu , Finskoj , Norve?koj , ?vedskoj , Rusiji , Kanadi i Indiji , ali se danas striktno provodi u samo nekoliko muslimanskih zemalja ^[2] ( Iran , Jemen , Saudijska Arabija , Kuvajt ...)

Ve?ina zemalja koje su se poku?ale prohibicijom rije?iti alkoholizma uskoro su od tog odustale, tako je Finska koja je prohibiciju uvela 1919 . od nje odustala 1931 ., a Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave koje su je usvojile 1919 . ukinule su je 1933 . ^[2]

Po skandinavskim zemljama (osim Danske ) tradicijski vlada stroga kontrola prodaje alkoholnih pi?a kako bi se na taj na?in sprije?io alkoholizam . Tako je Finska zabranom prodaje ?estokih pi?a nastojala preusmjeriti svoje stanovnike prema ve?oj potro?nji piva i pi?a s ni?im procentom alkohola . ?vedska je eksperimentirala sa sistemom vođenja evidencije potro?nje alkohola za svakog pojedinca, takozvanim knji?icama osobne potro?nje alkohola (motbok) i tako nastojala ograni?iti konzumaciju alkohola. ^[2]

Razli?ite kulture znatno se razlikuju u svojim stavovima prema konzumaciji alkohola, kao i po sistemima kontrole proizvodnje i distribucije. Japanci - pijanstvo ne osuđuju previ?e o?tro, ali na vrlo jednostavne na?ine sprije?avaju pijanice da ?tete sebi ili okolini. Neke druge kulture imaju relativo visoku dozu tolerancije prema konzumaciji alkoholnih pi?a (normalno u umjeranim koli?inima). ^[2] To se naro?ito odnosi na evropske mediteranske zemlje, gdje se konzumacija vina uzima kao dio gastronomske tradicije i na?ina ?ivota.

Ipak bez obzira na sve razlike, gotovo sve zemlje svijeta imaju relativno strogu kontrolu prodaje i distribucije alkoholnih pi?a , jer ona donose visoki porezni prihod. Kako bi sprije?ile alkoholizam , neke zemlje usmjeravaju svoju pa?nju prema onima koji pretjerano konzumiraju alkohol kao u ?vedskoj , dok se drugi bave vi?e onima koji trguju s njime kao Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave .

Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave [ uredi | uredi kod ]

U Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama po?etni val prohibicionisti?kog pokreta nastao je nakon perioda velike vjerske obnove 1820-ih . i 1830-ih , koja je iznjedrila pokrete koji su te?ili prema ljudskom perfekcionizmu, a to je zna?ilo umjerenost u svemu, ali i ukidanje ropstva . Zakonski presedan koji je kasnije pokrenuo ?itav val sli?nih zahtjeva, pokrenuo je Massachusetts koji je 1838 . izglasao zakon, kojim se zabranjuje prodaja alkohola u koli?inama manjim od 15 galona (on je dvije godine kasnije ukinut). Prva dr?ava koja je donijela zakon o prohibiciji prije građanskog rata , - bio je Maine 1846 . ^[2]

Pokret za prohibiciju alkoholnih pi?a razbuktao se nakon 1906 . On je bio posljedica vi?e faktora, s jedne strane straha i gnu?anja prete?ito seoskog stanovni?tva prema naglom rastu gradova , gdje se najvi?e pilo, uz sumnji?avost evangeli?ke srednje klase protiv novih katoli?kih imigranata i tradicionalni antikatolicizam ali i dominacija ruralnih politi?ara u zakonodavnim tijelima saveznih dr?ava , bez kojih bi ratifikacija 18 amandmana bila nemogu?a. ^[2]

Pored tog svi su upirali prstom na to?ionice pi?a - kao leglo korupcije , a i veliki poslodavci su se zagrijali za tu ideju nadaju?i se da ?e na taj na?in smanjiti broj nesre?a na radu i pove?ati efikasnost radnika . ^[2]

Pokret protiv to?ionica (Anti-Saloon League) osnovan 1893 . postao je između 1906 . - 1913 . glavna snaga koja je tra?ila uvođenje prohibicije na federalnom nivou. Tokom Prvog svjetskog rata uveden je privremeni Ratni prohibicijski zakon, kojim se nastojalo iskoristiti ?to vi?e ?itarica za hranu . ^[2]

Rezolucija za podno?enje prohibicijskog amandmana dobila je potrebnu dvotre?insku ve?inu u kongresu - 1917 . Amandman je ratificiran 29. januara 1919 ., 28. oktobra 1919 . izglasan je Nacionalni prohibicijski zakon (National Prohibition Act), poznat kao Volsteadov zakon (po njegovom promotoru, kongresmenu Andrew Volsteadu). Na kraju tog procesa - stupio je na snagu 29. januara 1920 . ^[2] Do januara 1920 . prohibicija je ve? bila na snazi u 33 dr?ava koje pokrivaju 63 % ukupnog stanovni?tva. ^[2]

Podr?ka federalnih vlasti prohibiciji znatno je varirala tokom 1920-ih . pa se ilegalna proizvodnja i prodaja alkoholnih pi?a nastavila po Americi u velikim koli?inama. Generalno uzev?i prohibicija je uspje?no provođena u sredinama gdje je stanovni?tvo bilo za nju, a i po selima i malim gradi?ima ali u velikim gradovima u kojima se stanovni?tvo nije bilo za nju, njeno provođenje bilo je puno lo?ije. ^[2]

Prohibicija je te?ko pala radnicima jer su cijene pi?a radikalno narasle, dok su pripadnici srednje i vi?e klase jo? to nekako i mogli podnjeti. ^[2]

Prohibicija je dovela do novog tipa kriminala velikih ?vercera alkoholom - bootleggera, od kojih je Al Capone bio najve?i, pretpostavlja se da je godi?nje zarađivao 60 milijuna tada?njih dolara . Između ?vercerskih bandi izbijali su pravi mali ratovi sa puno ?rtava, poznat je događaj na Valentinovo u Chicagu 1929 ., kad je Caponeova banda ubila sedam ?lanova rivalske bande Bugsa Morana. ^[2]

Tokom 1920-ih se i sam Umjerenja?ki pokret promijenio, jer su liderske pozicije zauzeli umjereniji ljudi umjesto fundamentalista i provincijalaca, a oni su imali daleko manje averzija prema urbanom stanovni?tvu. ^[2]

Glavni zagovornici prohibicije vremenom su se razo?arali njenim rezultatima, jer se pove?ala ilegalna proizvodnja i prodaja po tajnim to?ionicama, koju represivne policijske metode nisu uspjele zaustaviti, ve? su kao nuspojavu dovele do smanjenja slobode pojedinca. Ameri?ki demokrati usvojili su 1932 . izbornu platformu kojom se poziva na ukidanje prohibicije. Pobjeda Demokrata na predsjedni?kim izborima 1932 . bila je posmrtno zvono 18 amandmana . ^[2]

Ameri?ki kongres je u februaru 1933 . usvojio rezoluciju kojom se predla?e 21 amandman na ustav , njime se ukidao 18 amandman. Utah je 5. decembra 1933 . postao 36 dr?ava koja je ratificirala 21 amandman i time je profibicija ukinuta. ^[2]

I nakon ukidanja nekoliko dr?ava nastavilo je provoditi prohibiciju na svom teritoriju, ali su je nakon 1966 sve ukinule. Generalno gledano danas se kontrola prodaje alkoholnih pi?a u Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama poku?ava sve vi?e spustiti na razinu lokalnih vlasti. ^[2]

Prohibicija i izbori [ uredi | uredi kod ]

U brojnim zemljama Latinske Amerike , na Filipinima , u Turskoj i u nekoliko ameri?kih saveznih dr?ava , zabranjena je prodaja (ali ne i konzumacija) alkoholnih pi?a u vrijeme izbora .

Povezano [ uredi | uredi kod ]

• Al Capone
• The Untouchables
• The Untouchables (film)
• The Untouchables (TV serija 1959)
• The Untouchables (knjiga)
• Alkoholizam

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

Prohibicija na Wikimedijinoj ostavi

• Prohibition na portalu Encyclopedia britannica ( en )