Demokratska stranka SAD

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Demokratska stranka ( engleski Democratic Party ) je jedna od dvije vode?e politi?ke stranke u SAD .

Iako se tvrdi da svoje korijene ima u Demokratsko-republikanskoj stranci koju je Thomas Jefferson stvorio 1792 . godine (te prema tome predstavlja jednu od najstarijih danas postoje?ih stranki na svijetu), Demokratska stranka u modernom smislu svoj kontinuitet dobija tek s njenim raspadom na dvije frakcije u doba predsjednika Andrewa Jacksona , ?iji su se prista?e po?ele nazivati demokratima.

Demokratska stranka je u svojim po?ecima u 19. vijeku bila po svojoj orijentaciji konzervativna i naj?e??e vezana uz poljoprivredne interese robovlasni?kog Juga . Demokratska stranka je dominirala ameri?kom politikom do pojave Republikanske stranke i ameri?kog građanskog rata , prilikom koje su mnogi demokrati bili na strani pora?ene Konfederacije ameri?kih dr?ava . Pobjedni?ki republikanci su uspostavili dominaciju koja je trajala decenijama, a demokrati su svoju izbornu bazu po?eli pronalaziti u etni?kim manjinama kao i siroma?nim farmerima.

Krajem 19. vijeka Demokratska stranka pod populisti?kim vođom Thomasom Jenningsom Bryanom po?inje polagano skretati ulijevo , a taj se proces intenzivirao pod predsjednikom Franklinom Delanom Rooseveltom i njegovim projektom New Deal da bi kulminaciju dobio 1960-ih pod Lyndonom B. Jonhnsonom i njegovim ambicioznim projektom dr?ave blagostanja po uzoru na evropske socijaldemokracije .

Skretanje demokrata ulijevo se nastavilo sve do 1980 . i Reaganove revolucije kada je pojava tzv. Reaganovih demokrata nagnala stranku da pod vodstvom Billa Clintona po?ne skretati prema centru i desnici . Po?etkom 21. vijeka je nezadovoljstvo predsjednikom Bushom i ratom u Iraku u stranci ponovno oja?alo lijevo tzv. progresivno krilo.