Mezopotamija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Mezopotamija (razvrstavanje) .
?Mesopotamija” preusmjerava ovdje. Za ostala zna?enja, v. Mesopotamija (razvrstavanje) .

Mezopotamija ili Mesopotamija , ponekad nazivana Međurje?je ( ijek. ) ili Međure?je ( ek. ) ( gr?. Μεσοποταμ?α [ Mesopotamia ], prijevod od stperz. Miyanrudan ? "Zemlja između dvije rijeke" ili aram. naziva Beth-Nahrin "Ku?a dviju rijeka"), je podru?je jugozapadne Azije . [1] [2] [3] [4] [5] Znanstveno re?eno, Mezopotamija obuhva?a aluvijsku ravnicu između rijeka Tigrisa i Eufrata , u Iraku i Siriji . Međutim, smatra se da izraz također potpuno obuhva?a rije?ne ravnice, te okolna nizinska podru?ja ?ije granice ?ine Arapsku pustinju na zapadu i jugu, Perzijski zaljev prema jugu, te planine Zagros i Kavkaz prema sjeveru. Mezopotamija je jedna od najva?nijih podru?ja u povijesti ?ovje?anstva. Mnoge stare civilizacije su se tu razvile, kao npr. Sumer , Babilon , Asirija, Akad, itd. Neki od najranijih primjera pisanja u svijetu su pronađeni u ovoj regiji, a tu su nastali i prvi gradovi. Zbog svega ovoga, Mezopotamija je poznata kao "kolijevka civilizacije". Mezopotamijsko podru?je je u razdoblju od 4000. pne. do 1000. pne. dalo zna?ajnu civilizaciju u kojoj su se izmjenjivali razni narodi: Sumerani , Akađani , Asirci (na sjeveru) i Babilonci (na jugu). Nalazi?ta ovih kultura su u dana?njoj Siriji i Iraku .

Zajedni?ka karakteristika naroda Mezopotamije je uporaba najstarijeg klinastog pisma kojeg su oni i izmislili. Sumeri su prvi tvorci ove visoko razvijene kulture, a Akađani oko 3000. pne. , a potom Babilonci i Asirci nastavljaju i razvijaju sumersku kulturu. Zapravo, bez obzira koji se narod mijenja u vladavini ovim prostorima, kultura ostaje skoro nepromijenjena ? zato govorimo o jedinstvenoj mezopotamskoj kulturi . U 6. v. pne. Perzijanci predvođeni Kirom Velikim osvajaju Babilon te se nakon toga na ovom podru?ju razvija perzijska dr?ava , koja utje?e na ove prostore i nakon 330. pne. kada ih osvaja Aleksandar Veliki , sve do prodora Arapa i Islama kada ovi prostori postaju dio kalifata .

Geografija [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Geografija Mesopotamije
Poznati svet Mesopotamijske, Vavilonske, i Asirke kulture na bazi dokumentarnih izvora

Mesopotamija obuhvata zemlju između reka Eufrata i Tigrisa , koje izviru iz Armenske visoravni . Obe reke imaju znatan broj pritoka, i celokupni re?ni sistem odvodi vodu iz ogromnog planinskog regiona. Kopneni putevi u Mesopotamiji obi?no slede Eufrat, po?to su obale Tigrisa ?esto strme i nepristupa?ne. Klima regiona je polusu?na sa ogromnim pustinjskim prostranstvima na severu na koja se nadovezuje region sa 15000 km 2 mo?vara, laguna, blatnih nizija i trstika na jugu. Na ekstremnom jugu, Eufrat i Tigris se sjedinjuju u ulivaju u Persijski zaliv .

Suvo okru?enje obuhvata prostranstvo od severnih oblasti sa poljoprivredom zavisnom od ki?e, do juga gde je irigaciona poljoprivreda esencijalna. Irigacija je potpomognuta visokim nivoima vode i otapanjem snega sa vrhova severnih Zagroskih planina , i sa Armenske visoravni, izvora reka Tigrisa i Eufrata, po kojima je region dobio ime. Koristnost irigacije je zavisna od sposobnosti mobilisanja dovoljne radne snage za konstrukciju i odr?avanje kanala, i stoga je od najranijeg perioda doprinosila razvoju urbanih naselja i centralizovanih sistema politi?ke vlasti.

Poljoprivreda je ?irom regiona tokom vekova bila dopunjavana nomadskim sto?arstvom, gde nomadi koji ?ive u ?atorima ?uvaju ovce i koze (i kasnije kamile) na priobalnim pa?njacima tokom suvih letnjih meseci, i na sezonskim pa?njacima na ivici pustinje tokom vla?ne zimske sezone. U oblasti postoji nedostatak kamena za građevinarstvo, dragocenih metala, te je oblast istorijski bila zavisna od trgovine poljoprivrednim proizvodima radi obezbeđivanja tih materijala iz udaljenih regiona. U mo?varama na jugu oblasti, postojala je od preistorijskih vremena kompleksna ribarska kultura, koja je bila komlementarni kulturni ?inilac.

Periodi?ni raspadi kulturnog sistema su se javljali iz brojnih razloga. Potra?nja za radnom snagom je s vremena na vreme dovodila do porasta populacije kojim su se prevazilazile granice ekolo?ki odr?ivog kapaciteta, i u periodima klimatske nestabilnosti je dolazilo do kolapsa centralne vlade i opadanja veli?ine populacije. Alternativno, vojna ranjivost na invaziju od strane marginalnih planinskih plemena ili nomadskih pastoralista je dovodila do perioda trgovinskog kolapsa i zanemarivanja irigacionih sistema. Isto tako, centripetalne tendencije među gradskim dr?avama su imale za posledicu da je uvođenje centralne vlasti nad celukupnim regionom bivalo kratkog veka, dok je lokalizam fragmentisao mo? u plemenske ili manje regionalne jedinice. [6] Ovi trendovi su prisutni sve do sada?njeg Iraka .

Jezik i pismo [ uredi | uredi kod ]

Square, yellow plaque showing a lion biting in the neck of a man lying on his back
Plaketa od Nimridske slonova?e na kojoj je prikazan lav koji jede ?oveka. Predmet datira iz Neoasirskog perioda, 9. do 7. veka p.n.e.

Najraniji pisani jezik u Mesopotamiji je bio Sumerski , koji je aglutinativni jezi?ki izolat. Pored Sumeriskog, Semitski jezici su bili u govornoj upotrebi u ranoj Mesopotamiji. Subartu , [7] jezik Zagrosa, koji je verovatno srodan sa Huritsko-urartskom jezi?kom familijom se zadr?ao u li?nim imenima, nazivima reka i planina, i u raznim zanatima. Akadski jezik je postao dominantan tokom vremena Akadskog carstva i Asirskih imperija, dok se Sumerski zadr?ao u administrativnim, religioznim, literarnim i nau?nim primenama. Razli?ite varijante Akadskog su kori??ene do kraja perioda Novovavilonskog kraljevstva . Staroaramejski jazik , koji je ve? postao zastupljen u Mesopotamiji, je postao zvani?ni provincijski administrativni jezik prvo Neoasirskog carstva , i zatim Ahemenidske monarhije : zvani?na varijanta se nazivala imperijalnim Aramejskim jezikom. Akadski jezik je zatim zanemaren, mada se zajedno sa Sumerskim jo? uvek kori?ten u hramovima tokom vi?e vekova. Zadnji Akadski tekstovi datiraju iz kasnog prvog veka p.n.e.

Rano u Mesopotamijskoj istoriji (oko sredine 4. milenijuma p.n.e) do?lo je do izuma klinastog pisma za Sumerski jezik. Naziv pisma poti?e od njegovog izgleda, usled trougaonog tipa stila koji je kori?ten za utiskivanje znakova u vla?nu glinu. Smatra se da je standardizovana forma svakog od znakova klinastog pisma razvijena od piktograma . Najraniji tekstovi (7 arhai?nih plo?ica) poti?u iz E , hrama posve?enog boginji Inana od Uruka, iz zgrade koju je osoblje na iskopavanju ozna?ilo kao hram C.

Poznavanje ranog logografskog sistema klinastog skripta se sticalo vi?egodi?njim u?enjam. Stoga je samo mali broj osoba koje su radile kao pisari mogle da ga koriste. To je tako ostalo sve do vremena ?iroke upotrebe slogovnog pisma tokom Sargonske vlasti kad je znatan deo Mesopotamijske populacije postao pismen. Masivni arhivi tekstova su otkriveni. Oni se bave arhaeolo?kim kontekstom starih Vavilonskih prepisiva?kih ?kola, putem kojih se ?irila pismenost.

Tokom tre?eg milenijuma p.n.e. razvio se veoma intimni kulturni simbiotski odnos između korisnika Sumerskog i Akadskog jezika, koji je obuhvatao ?iroko zastupljenu dvojezi?nost . [8] Uticaj Sumerskog na Akadski (i obrnuto) je evidentan u svim oblastima, od leksi?kog pozajmljivanja na masovnoj skali, do sintaksne, morfolo?ke, i fonolo?ke konvergencije. [8] To je podstaklo u?enjake da smatraju Sumerski i Akadski u tre?em milenijumu jezi?kim savezom . [8] Akadski je postepeno zamenio Sumerski kao govorni jezik Mesopotamije na prelazu 3. i 2. milenijuma p.n.e. (precizno datiranje je predment debata), [9] mada je Sumerski i dalje kori??en kao sveti, ceremonijalni, literarni, i nau?ni jezik u Mesopotamiji do 1. veka p.n.e.

Prethistorija [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Ubaid

Oko ← 9000.-8000. Uzgoj ?itarica i mahunarki na Levantu ? " neolitska revolucija" ? na Bliskom istoku; prva trajna naselja.

Oko ← 5000. skupine koje se bave navodnjavanjem naseljavaju aluvijalnu nizinu u Mezopotamiji. Po?etak dobivanja i prerade bakra na Bliskom istoku .

Oko ← 4000. u Mezopotamiji se ?iri gradska kultura: gradnja utvrđenja i hramova od cigle (Erijud, Tel Asmar, Tel Bak). Po?inje procvat elamitske civilizacije ? keramika ukra?ena biljnim i ?ivotinjskim elementima ucrtanim u geometrijske oblike. Po?etak lijevanja bronce na Bliskom istoku; prva primjena pluga .

Sumerski period [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Sumerani
Stijeg iz Ura , polovica III. milenijuma pne., ?koljke, vapnenac i lazurit povezani bitumenom na drvenoj ?krinji. London .

Oko ← 3500. je po?etak mlađeg kamenog doba (neolita, do oko ← 2500.). U Mezopotamiji, Egiptu i dolini Inda nastaju prve visoke kulture. U Mezopotamiji u sredi?tima najstarijih gradova nastaju prvi obredni objekti ( zigurat u Uruku ); pronalazak kota?a i pluga .

Iz oko ← 3000. datiraju najstarije ko?ije s kota?ima u Sumeru .

Iz oko ← 3200. datiraju najstariji ?itljivi dokumenti iz Mezopotamije.

Oko ← 3000. Mezopotamiju pokoravaju Sumerani , ratni?ki selja?ki narod iz isto?nih brdskih predjela. Oni osnivaju vi?e gradova-dr?ava (među ostalima Ur , Uruk , Suza i poslije Laga? , Mari i Babilon ), kojima vladaju kraljevi kao zastupnici bo?anstava ( teokracija ). Sumerani grade terasaste hramove u ?ast gradskih bo?anstava. Zemlja se natapa pomo?u kanala. Umjetni?ka obrada bakra, cinka i zlata. Razvija se slikovno pismo od kojega nastaje klinasto pismo . ?inovnici i pisari nadziru davanja seljaka. Pri tom se slu?e sustavom brojeva ?ije je jedinica 60 (heksadecimalni sustav). Za diobu vremena u?enjaci sastavljaju mjese?ev kalendar od 354 dana. U Prednjoj Aziji pronalazi se to?ak.

Oko ← 3000.-2500. " Ep o Gilgame?u ", rana Sumerska herojska pri?a.

← 2400. u Ebli ( Sirija ) razvija se knji?evnost na lokalnom semitskom jeziku. Bogata proizvodnja posuđa, nakita, bron?anog oru?ja i amuleta od bjelokosti .

Akadski period [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Akad

Oko ← 2300. isto?nosemitski kralj Sargon Akađanin osvaja sumerske gradove-dr?ave i prodire sve do Crnog mora. ← 2296. Akad (Agada) postaje glavnim gradom Carstva kojim Sargon I. centralizirano upravlja uz pomo? ?inovnika i raspola?e stalnom vojskom. Oko ← 2150. to carstvo osvajaju iranski narodi.

Oko ← 2125. Gudea vlada u Mezopotamiji.

Oko 2060.-1950. Tre?a dinastija Ur -a vlada Sumerom ; veliki kulturni napredak.

Oko ← 2000. Hetiti prodiru u Anatoliju i osnivaju carstvo (do ← 1650.).

← 1894. na obalama Eufrata osniva se Babilon (Babli = Bo?je dveri).

← 1749. ?am?idad osniva asirsku dr?avu.

Kraljica no?i iz Babilona ( I?tar ili Ere?kigal), 1792. - 1750. pne. London .

Babilonski period [ uredi | uredi kod ]

Hamurabi ispred boga Marduka , vrh Hamurabijeve stele (oko 1760. pne. ).
Glavni ?lanak: Babilonija

← 1728. ? 1686. Kralj Hamurabi određuje Babilon za glavni grad Mezopotamije i pi?e svoj " zakonik " (oko ← 1760.) - strogo zakonodavstvo na osnovi na?ela: "Oko za oko, zub za zub". Procvat matematike: uporaba cijelih brojeva, razlomaka i kvadratnih korijena; gradnja kanala; napredovanje trgovine i obrta, vrijeme procvata babilonske knji?evnosti: napisan je " Ep o Gilgame?u ".

← 1530. Hetiti razaraju Babilon. Hetitsko klinasto pismo u Anatoliji .

Oko ← 1500. u Ugaritu ( Sirija ) nalazimo prvi primjer alfabetskog pisma koje se sastoji od 28 slova.

Oko ← 1420. pod Tudhalijaom I. po?inje se ?iriti hetitska dr?ava (do ← 1200.). Hetiti u Armeniji usavr?avaju tehniku kovanja ?eljeza.

Oko ← 1350. A?urubalit I. osniva Asirsko Carstvo (do ← 612.).

Oko ← 1250. po predaji egzodus ?idova iz Egipta i naseljavanje u Palestini.

Oko ← 1200. Prevlast u pomorstvu i trgovini na Sredozemlju preuzimaju Feni?ani (centar Tir ). Hatu?a, grandiozna prijestolnica Hetitskog carstva, ru?i se pod najezdom "Naroda s mora". ?irenje ?idovske religije (obo?avanje Jahve ); Zaratustra , perzijski prorok, objavljuje svoje u?enje o dobrom i zlom duhu koji se bore da pridobiju ?ovjeka. ?ovjek se mora odlu?iti kojeg ?e slijediti.

Oko ← 1100. Feni?ani se po?inju ?iriti Sredozemljem (do ← 700.), do ← 600. oplovljavaju afri?ki kontinent . Iz slikovnog pisma Feni?ani razvijaju alfabet kao horizontalno pismo (temelj svih suvremenih europskih pisama). U Maloj se Aziji ?iri upotreba sedla te konja kao jaha?e ?ivotinje.

← 1025. nastaje Izraelsko kraljevstvo. Kralj David uspostavlja monarhiju (← 1000.-961.), a za njegova sina Salomona je legendarno vrijeme mira, pravde i stabilnosti.

Oko 1000. Hebreji u Palestini prihva?aju monoteizam.

Sargon II . i velika? , bare-reljef iz Dur ?arukina (Khorsabad u Iraku ), oko 713. ? 716. pne., 3,30x2,30 m. Louvre .

Asirski period [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Novoasirsko Carstvo

← 930.-608. semitski Asirci u u?asnom ratu pokoravaju Mezopotamiju (glavne gradove: A?ur i Ninivu ). Babilon je osvojen; Siriju i Palestinu s vremena na vrijeme osvaja Egipat .

Oko ← 900. osnutak kraljevstva Meroe.

Oko ← 840. uspon dr?ave Urartu .

← 814. prema predaji, Feni?ani osnivaju Kartagu .

Oko ← 750. Amos, prvi veliki prorok u Kraljevstvu Izrael.

← 721. Asirci pod kraljem Sargonom II. osvajaju Samariju. Asirska vojna premo? traje do ← 705.

← 671. Asirci pokoravaju Egipat; po?etak obrade ?eljeza .

← 668.-627. pod Asurbanipalom asirsko kraljevstvo do?ivljava svoje najve?e ?irenje.

Oko ← 650. Prvi kovani novac: Lidija ( Mala Azija ).

← 612. Medijci i Babilonci razaraju Ninivu ; pad Novoasirskog Carstva .

Semiramidini vise?i vrtovi u Babilonu , umjetni?ka rekonstrukcija nizozemskog slikara iz 16. st. - Martina Heemskercka.

Novobabilonski period [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Babilonija

← 586. Kralj Nabukodonozor II. , koji je Babilon ponovo u?inio sna?nom dr?avom (do ← 539.), razara jeruzalemski hram i vodi ?idove u "babilonsko su?anjstvo". Neznatan dio njih vra?a se ← 583. u Palestinu.

Oko ← 580. ?iri se Zaratustrino u?enje u Perziji .

← 550. Zaratustrino u?enje postaje slu?bena religija u Perziji. Perzijanci pod kraljem Kirom Velikim pobjeđuju Astijagovo Medijsko Carstvo , zatim Krezovu Lidiju u Maloj Aziji , te cijelo podru?je Velikog Irana .

← 540. Deuteroizaija ( Izaija ), ?idovski prorok djeluje za vrijeme ropstva u Babilonu .

Strijelac u pocakljenoj opeci iz Darijeve pala?e u Suzi , oko 510. pne. , Louvre .
Rasprostiranje Ahemenidskog Perzijskog Carstva .

Perzijski period [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Ahemenidska Monarhija

← 539. Kir Veliki osvaja Babilon , a Darije I. Veliki vlada od Inda do Nila . Oko 520. Darije Veliki zavr?ava kanal koji povezuje Nil s Crvenim morem . Ahemenidska dinastija u Perziji prenosi prehrambeno bilje ( ri?u , breskvu , marelicu , itd.) u Zapadnu Aziju .

← 500. ustankom gr?kog grada Mileta protiv vladavine perzijskog vladara Darija I. Velikog zapo?inju gr?ko-perzijski ratovi (do ← 449.: ← 494. Perzijanci pokoravaju Milet i gu?e jonski ustanak ; ← 490. Poraz perzijske vojske koja se iskrcala kod Maratona od Atenjana pod vodstvom Miltijada ; ← 486. U Perziji nakon Darijeve smrti car postaje Kserkso I. (Xerxes). On se priprema za kona?no pokoravanje Grka; ← 485. Kserks vodi jaku vojsku prema Gr?koj preko Helesponta ; njegova flota preuzima bocnu za?titu s mora; Spartanski kralj Leonida i 300 ratnika brane klanac kod Termopila ; oni su međutim zaobiđeni; pogiba i posljednji ?ovjek; Pomorska bitka kod Salamine ; Atenu , koju je stanovni?tvo napustilo razaraju Perzijanci; ipak Temistoklo uspijeva namamiti velike perzijske brodove u uvalu pred gradom gdje ih uni?tavaju pokretne gr?ke trireme ; ← 448. Sporazum o miru između Gr?ke i Perzije. Perzijsko Carstvo odustaje od prevlasti nad gr?kim polisima u Maloj Aziji i od prava na trgovanje u Egejskom moru .

← 413. Spartanci sklapaju sporazum sa Perzijom kako bi osvojili Atenu .

← 386. perzijski veliki kralj Artakserkso II. koristi se razdorom i politi?kom razjedinjeno??u Grka i diktira im Kraljevski mir , kojim svi maloazijski gradovi potpadaju pod Perzijsko Carstvo .

Makedonsko Carstvo iz doba Aleksandra .

Helenisti?ki period [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Kraljevina Makedonija

← 334. Aleksandar prelazi preko Helesponta s makedonsko-gr?kom vojskom. Pobjeda nad Perzijancima na rijeci Graniku .

← 333. Aleksandar pobjeđuje perzijskog kralja Darija III. u bitci kod Isa .

← 330. Posljednji ahemenidski kralj Darije III . biva ubijen u bijegu pred Aleksandrom. Aleksandar ka?njava ubojicu, uzima u za?titu carevu obitelj i progla?ava se nasljednikom perzijskih vladara . Namjera da Makedonce, Grke i Perzijance pretvori u jedan narod.

← 312./311. Po?etak seleukidskog doba; prvi neprekidan sustav ra?unanja vremena.

← 238. Arsak I. otima Partiju od Seleukida. Partsko Carstvo ?e kroz brojne sukobe s Rimljanima i nomadima trajati do 224.

← 64. Rimski vojskovođa Pompej Veliki osvaja Siriju; kraj Seleukidskog Carstva.

Partski kralj Arsak I. na kovanicama, oko 247. - 211. pne.
Rasprostiranje Partskog Carstva .

Partski period [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Arsakidska Monarhija

← 53. Bitka kod Kare ; Partska Monarhija pobjeđuje Rimljane.

Oko ← 5. rođen Isus Krist .

46-57. Misionarska putovanja sv. Pavla .

70. Rimljani razaraju ?idovski hram u Jeruzalemu .

97. Kineski izaslanik Kan Ying posje?uje Perziju .

Oko 100. razvija se tehnika puhanja stakla u Siriji .

116. Rimski car Trajan dovr?ava osvajanje Mezopotamije.

132. ?idovski ustanak protiv rimske vlasti dovodi do dijaspore ?idova.

Oko 200. Dovr?en Zbornik ?idovskih zakona.

Rasprostiranje Sasanidskog Carstva u doba ?apura I. .

Sasanidski period [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Sasanidska Monarhija

224. Partski guverner Arda?ir (do 240.) ru?i Artabana V. , posljednjeg partskog kralja i utemeljuje Sasanidsku dinastija u Perziji .

242.-272. najve?i sasanidski vladar, ?apur I ., gradi svoju pala?u u Ktezifontu pokraj Babilona.

540. Hozroje I. opusto?uje Antiohiju.

611. Perzijska vojska osvaja Antiohiju i Jeruzalem te pokorava Malu Aziju (do 626.)

622. Muhamedova hid?ra: po?etak islamskog kalendara.

628. Heraklije pobjeđuje Perzijance kod Ninive.

632. Umire Muhamed : po?inje arapsko ?irenje.

Vidite jo? [ uredi | uredi kod ]

Reference [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ Finkelstein, J.J. (1962), ?Mesopotamia”, Journal of Near Eastern Studies 21 (2): 73?92, DOI : 10.1086/371676 , JSTOR   543884  
  2. ↑ Foster, Benjamin R.; Polinger Foster, Karen (2009), Civilizations of ancient Iraq , Princeton: Princeton University Press, ISBN   978-0-691-13722-3  
  3. ↑ Canard, M. (2011), ?al-?Jaz?ra, ?jaz?rat A??r or I?l?m A??r”, Bearman, P.; Bianquis, Th.; Bosworth, C.E. i dr.., Encyclopaedia of Islam, Second Edition , Leiden: Brill Online, OCLC   624382576  
  4. ↑ Wilkinson, Tony J. (2000), ?Regional approaches to Mesopotamian archaeology: the contribution of archaeological surveys”, Journal of Archaeological Research 8 (3): 219?267, DOI : 10.1023/A:1009487620969 , ISSN   1573-7756  
  5. ↑ Matthews, Roger (2003), The archaeology of Mesopotamia. Theories and approaches , Approaching the past, Milton Square: Routledge, ISBN   0-415-25317-9  
  6. ↑ Thompson, William R. (2004) "Complexity, Diminishing Marginal Returns, and Serial Mesopotamian Fragmentation" (Vol 3, Journal of World Systems Research)
  7. ↑ Finkelstein, J.J. (1955), "Subartu and Subarian in Old Babylonian Sources", (Journal of Cuneiform Studies Vol 9, No. 1)
  8. ↑ 8,0 8,1 8,2 Deutscher, Guy (2007), Syntactic Change in Akkadian: The Evolution of Sentential Complementation , Oxford University Press US, pp. 20?21, ISBN   978-0-19-953222-3  
  9. ↑ Woods C. 2006 “Bilingualism, Scribal Learning, and the Death of Sumerian”. In S.L. Sanders (ed) Margins of Writing, Origins of Culture : 91-120 Chicago [1] Arhivirano 2013-04-29 na Wayback Machine-u

Literatura [ uredi | uredi kod ]

  • Frankfort, Henri, The Art and Architecture of the Ancient Orient , Pelican History of Art, 4th ed 1970, Penguin (now Yale History of Art), ISBN 0140561072
  • Atlas de la Mesopotamie et du Proche-Orient ancien , Brepols, 1996 ISBN|2503500463.
  • Benoit, Agnes; 2003. Art et archeologie : les civilisations du Proche-Orient ancien , Manuels de l'Ecole du Louvre.
  • Bottero, Jean; 1987. ( fr ) Mesopotamie. L'ecriture, la raison et les dieux , Gallimard, coll. ≪ Folio Histoire ≫, ISBN 2070403084 .
  • Bottero, Jean; 1995. Mesopotamia: writing, reasoning and the gods . Trans. by Zainab Bahrani and Marc Van de Mieroop, University of Chicago Press. ISBN 978-0226067278
  • Edzard, Dietz Otto; 2004. Geschichte Mesopotamiens. Von den Sumerern bis zu Alexander dem Großen , Munchen, ISBN 3-406-51664-5
  • Hrouda, Barthel and Rene Pfeilschifter; 2005. Mesopotamien. Die antiken Kulturen zwischen Euphrat und Tigris. Munchen 2005 (4. Aufl.), ISBN 3-406-46530-7
  • Joannes, Francis; 2001. Dictionnaire de la civilisation mesopotamienne , Robert Laffont.
  • Korn, Wolfgang; 2004. Mesopotamien ? Wiege der Zivilisation. 6000 Jahre Hochkulturen an Euphrat und Tigris , Stuttgart, ISBN 3-8062-1851-X
  • Kuhrt, Amelie; 1995. The Ancient Near East: c. 3000-330 B.C . 2 Vols. Routledge: London and New York.
  • Liverani, Mario; 1991. Antico Oriente: storia, societa, economia . Editori Laterza: Roma.
  • Matthews, Roger; 2005. The early prehistory of Mesopotamia ? 500,000 to 4,500 BC , Turnhout 2005, ISBN 2-503-50729-8
  • Oppenheim, A. Leo; 1964. Ancient Mesopotamia: Portrait of a dead civilization . The University of Chicago Press: Chicago and London. Revised edition completed by Erica Reiner, 1977.
  • Pollock, Susan; 1999. Ancient Mesopotamia: the Eden that never was . Cambridge University Press: Cambridge.
  • Postgate, J. Nicholas; 1992. Early Mesopotamia: Society and Economy at the dawn of history . Routledge: London and New York.
  • Roux, Georges; 1964. Ancient Iraq , Penguin Books.
  • Silver, Morris; 2007. Redistribution and Markets in the Economy of Ancient Mesopotamia: Updating Polanyi , Antiguo Oriente 5: 89-112.
  • Snell, Daniel (ed.); 2005. A Companion to the Ancient Near East . Malden, MA : Blackwell Pub, 2005.
  • Van de Mieroop, Marc; 2004. A history of the ancient Near East. ca 3000-323 BC . Oxford: Blackwell Publishing.
  • Dietz Otto Edzard: Geschichte Mesopotamiens. Von den Sumerern bis zu Alexander dem Großen. Munchen 2004. ISBN 3-406-51664-5 .
  • Barthel Hrouda (Hrsg.): Der Alte Orient. Geschichte und Kultur des alten Vorderasien. Gutersloh 1991. ISBN 3-570-08578-3 .
  • Barthel Hrouda, Rene Pfeilschifter: Mesopotamien. Die antiken Kulturen zwischen Euphrat und Tigris. Munchen 2005 (4. Aufl.). ISBN 3-406-46530-7 .
  • Wolfgang Korn: Mesopotamien - Wiege der Zivilisation. 6000 Jahre Hochkulturen an Euphrat und Tigris. Stuttgart 2004. ISBN 3-8062-1851-X .
  • Gebhard J. Selz: Sumerer und Akkader. Geschichte, Gesellschaft, Kultur. Munchen 2005. ISBN 3-406-50874-X .
  • Ulla Dornberg: Die bluhenden Stadte der Sumerer. Time-Life, Amsterdam 1993. ISBN 90-5390-519-7 (Ubersetzung von Sumer, Cities of Eden. )
  • Henry William Frederick Saggs: Mesopotamien. Assyrer, Babylonier, Sumerer. Kindler, Zurich 1966, Magnus, Essen 1977.
  • Francis Joannes: Dictionnaire de la civilisation mesopotamienne. Robert Laffont, Paris 2001. ISBN 2-221-09207-4 .
  • Pierre Amiet: L'Antiquite Orientale. Presses universitaires de France, Paris 2003. ISBN 2-13-053849-5 .
  • Pierre Amiet: Introduction a l'Antiquite Orientale. Desclee De Brouwer, Paris 2003. ISBN 2-220-02213-7 .
  • Roger Matthews: The archaeology of Mesopotamia. Theories and approaches. London 2003. ISBN 0-415-25317-9 .
  • Hans J. Nissen: Geschichte Alt-Vorderasiens. Oldenburg Grundriss der Geschichte. Bd 25. Munchen 1999. ISBN 3-486-56374-2 .
  • Michael Roaf: Mesopotamien. Bildatlas der Weltkulturen. Munchen 1991. ISBN 3-86047-796-X .
  • Georges Roux, Johannes Renger: Irak in der Antike. Zaberns Bildbande zur Archaologie. Sonderheft Antike Welt. Zabern, Mainz 2005. ISBN 3-8053-3377-3 .
  • Karin Stella Schmidt: Zur Musik Mesopotamiens. Musiktheorie, Notenschriften, Rekonstruktionen und Einspielungen uberlieferter Musik, Instrumentenkunde, Gesang und Auffuhrungspraxis in Sumer, Akkad, Babylonien, Assyrien und den benachbarten Kulturraumen Ugarit, Syrien, Elam/Altpersien. Eine Zusammenstellung wissenschaftlicher Literatur. Albert-Ludwigs-Universitat, Orientalisches Seminar. Freiburg 2006. (online)
  • Waldemar Frey: Kut-el-'Amara - Kriegsfahrten und Erinnerungsbilder aus dem Orient. Brunnen-Verlag, Berlin 1932.
  • Ulrich Bahnsen, Tobias Hurter: Moloch aus Lehm. Neue Funde in Hamoukar verandern die Vorstellung der Archaologen vom Aufbruch in die Neuzeit. Arhivirano 2007-03-12 na Wayback Machine-u In: Die Zeit. Hamburg 2007, Nr. 02 vom 4. Januar 2007.

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Mezopotamija&oldid=41804103