Srednja ili centralna Azija ( rus. Средняя ili Центральная Азия ; tur. Orta Asya ; perz. ????? ?????; stan. mand. kin. 中?/, pin. Zh?ngya ; arap. ?????? [ Asya al Wusta ]), je ogromna regija Azije koja nema izlaz na more. Iako postoje razli?ite definicije njenih to?nih granica, nijedna definicija nije op?enito prihva?ena. Usprkos neodređenosti u definiranju granica, srednja Azija ipak ima op?e karakteristike. Prema jednoj karakteristici srednja Azija je povijesno bila povezana sa svojim nomadskim narodima i Putom svile . Ona je zbog toga imala ulogu kri?i?ta u kretanju ljudi, dobara i ideja između Europe , Bliskog istoka , ju?ne i isto?ne Azije . Ponekad se naziva Unutra?njom Azijom , a nalazi se unutar ve?eg euroazijskog kontinenta. Ponekad se naziva i Turkestanom .

Definicije [ uredi | uredi kod ]

Ideju srednje Azije kao zasebne regije svijeta predstavio je geograf Alexander von Humboldt 1843. godine. Granice srednje Azije su predmet brojnih definicija. Mnoge knjige jo? uvijek nazivaju ovo podru?je Turkestanom , ime koje se koristilo prije Staljinove vlasti.

Najograni?enija definicija je bila slu?bena definicija Sovjetskog Saveza koji je definirao "srednju Aziju" kao podru?je koje obuhva?a samo Uzbekistan , Turkmenistan , Tad?ikistan i Kirgistan , ali ne uklju?uje Kazahstan . Ova se definicija ?esto koristila izvan SSSR-a u tom razdoblju. Ruski jezik ipak ima dva razli?ita termina: Средняя Азия ( Srednjaja Azija ili "srednja Azija", u?a definicija koja uklju?uje samo tradicionalno neslavenske, "centralnoazijske" zemlje koje su inkorporirane unutar granica povijesne Rusije) i Центральная Азия ( Centraljnaja Azija ili "centralna Azija", ?ira definicija koja uklju?uje "centralnoazijske" zemlje koje nikada nisu bile dio povijesne Rusije). Budu?i da hrvatski jezik također pripada skupini slavenskih jezika, ova se uporaba mo?e primijeniti kao i kod ruskog. Ruska Federacija sada uklju?uje Kazahstan u svoju novu definiciju "srednje Azije".

Ubrzo nakon nezavisnosti, vođe pet biv?ih sovjetskih srednjoazijskih republika susreli su se u Ta?kentu i objavili da bi definicija srednje Azije trebala uklju?ivati Kazahstan kao ?to su Sovjeti u nju uklju?ivali izvorne ?etiri zemlje. Od tada je ova definicija postala najuobi?ajenom definicijom srednje Azije.

UNESCO-ova op?a povijest srednje Azije napisana upravo prije raspada SSSR-a definira regiju na temelju klime i koristi daleko ve?e granice. Prema UNESCO-u srednja Azija obuhva?a Mongoliju , zapadnu Kinu (uklju?uju?i Tibet ), sjeveroisto?ni Iran , Afganistan i zapadni Pakistan , srednjoisto?nu Rusiju ju?no od tajge , biv?e srednjoazijske sovjetske republike (pet "stanova" biv?eg Sovjetskog Saveza ), ali ?ak i Punjab , sjevernu Indiju i Pakistan .

Alternativna metoda definiranja regije se temelji na etnicitetu, a posebice obuhva?a podru?ja nastanjena isto?nim turskim , isto?nim iranskim i mongolskim narodima. Ta podru?ja uklju?uju Xinjiang , tursko/ muslimanske regije ju?nog Sibira , pet republika i afganski Turkestan . Tibetanci se također uklju?uju. Navedeni narodi se smatraju "starosjedila?kim" narodima nepregledne regije.

Kolonizacija i naseljivanje Kineza , Iranaca i Rusa uslijedilo je tek kasnije.

Geografija [ uredi | uredi kod ]

Srednja Azija je ekstremno velika regija raznolike geografije, uklju?uju?i visoke visoravni i planine ( Tjan ?an ), ogromne pustinje ( Kara Kum , Kizil Kum , Taklamakan ), te posebice be?umne, travnate stepe . Velik dio zemlje je presu?an ili presurov za poljodjelstvo. Pustinja Gobi se prostire od podno?ja Pamira , 77° isto?no, do planina Velikog Hingana (Da Hinggan), 116°-118° isto?no.

Srednja Azija ima sljede?e geografske ekstreme:

• Najsjeverniju pustinju na svijetu ( pje??ane dine ) kod Buurug Deliin Elsa, Mongolija , 50°18' sjeverno.
• Najju?niji permafrost na sjevernoj hemisferi kod Erdenetsogt suma, Mongolija , 46°17' sjeverno.
• Najkra?u udaljenost između nesmrznute pustinje i permafrosta na svijetu: 770 km.

Ve?ina ljudi pre?ivljava uzgojem stoke. Industrijska aktivnost je koncentrirana u regionalnim gradovima.

Glavne rijeke u regiji su Amu Darja , Sir Darja i Hari Rud . Ve?e vodene povr?ine su Aralsko i Balka?ko jezero od kojih su oba dio velikog zapadno/srednjoazijskog endorei?kog bazena koji također obuhva?a Kaspijsko jezero . Oba jezera su se tijekom proteklih desetlje?a zna?ajno smanjila zbog skretanja vode iz rijeka, koje utje?u u njih, radi natapanja i industrije. Voda je krajnje vrijedan resurs u aridnoj srednjoj Aziji, te mo?e dovesti do zna?ajnih međunarodnih sporova.

Klima [ uredi | uredi kod ]

Budu?i da srednja Azija nije okru?ena vodenom povr?inom, temperaturne amplitude su vrlo visoke.

Prema Koppenovom sustavu klasifikacije klime , srednja Azija je dio Palearkti?ke ekozone . Najve?i biom u srednjoj Aziji je biom umjerenih travnjaka, savana i ?ipra?ja . Srednja Azija također sadr?i planinske travnjake i ?ipra?je , pustinjsko i kseri?no ?ipra?je i biome umjerenih crnogori?nih ?uma .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Povijest srednje Azije

Povijest srednje Azije je definirana njenom klimom i geografijom. Aridnost regije u?inila je poljodjelstvo te?kim, a udaljenost od mora odsjekla ju je od trgovine. Stoga se u regiji razvilo nekoliko ve?ih gradova, a prije njih su podru?jem dominirali nomadski konji?ki narodi stepa .

Odnosi između stepskih nomada i sedentarnih naroda u i oko srednje Azije dugo su bili obilje?eni sukobima. Nomadski na?in ?ivota bio je vrlo prikladan za ratovanje, a stepski konjanici su postali jedni od vojno najmo?nijih naroda na svijetu, ograni?eni samo vlastitim nedostatkom unutarnjeg jedinstva. Veliki vođe ili promjene uvjeta periodi?no su organizirali nekoliko plemena u jedinstvenu silu, te su stvorili gotovo nezaustavljivu snagu. Najzna?ajnije su provale Huna u Europu, napadi Wu Hua na Kinu i mongolsko osvajanje velikog dijela Euroazije .

Dominacija nomada je zavr?ila u ?esnaestom stolje?u s pojavom vatrenog oru?ja koje je omogu?ilo sedentarnim narodima stjecanje kontrole u regiji. Rusija , Kina i ostale snage su se pro?irile u regiju, a ?itavu srednju Aziju su zauzele do kraja devetnaestog stolje?a. Nakon ruske revolucije srednjoazijske regije su uklopljene u Sovjetski Savez. Mongolija je ostala nezavisna, ali zapravo je postala sovjetska satelitska dr?ava . Sovjetska podru?ja srednje Azije do?ivjela su znatnu industrijalizaciju i izgradnju infrastrukture, ali i potiskivanje lokalnih kultura, stotine tisu?a smrti od neuspjelih kolektivizacijskih programa, te trajnu ostav?tinu etni?kih napetosti i ekolo?kih problema.

Raspadom Sovjetskog Saveza pet zemalja je zadobilo nezavisnost. U svim novim dr?avama slu?benici biv?e Komunisti?ke partije zadr?ali su se na vlasti kao lokalni mo?nici. U nijednoj dr?avi nema vi?e represije kakva je bila u svojetskim vremenima, ali nijedna se nova republika ne mo?e smatrati funkcionalnom demokracijom. Ostali dijelovi srednje Azije ostali su pod vla??u Kine ili Rusije.

Geostrategija [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Geostrategija u srednjoj Aziji

Srednja Azija je dugo bila strate?ka lokacija jedino zbog svoje blizine nekoliko velikih sila na euroazijskoj kopnenoj masi. Sama regija nikada nije dr?ala dominantno stacionarno stanovni?tvo niti je mogla upotrijebiti prirodne resurse. Stoga je rijetko kroz povijest bila sjedi?te sile za neko carstvo ili utjecajnu dr?avu. Poput Poljske u europskoj povijesti, srednja Azija je bila podijeljena, ponovno podijeljena, pokorena do nestanka i fragmentirana ponovno i ponovno. Srednja Azija je slu?ila vi?e kao borili?te za vanjske sile nego kao sila u svojem vlastitom pravu.

Srednja Azija ima i prednosti i nedostatake svoje sredi?nje lokacije između ?etiriju povijesnih sjedi?ta sila. Zbog svoje sredi?nje lokacije ima pristup trgova?kim putovima ili linijama napada svih regionalnih sila. U drugu je ruku srednja Azija kroz povijest bila neprestano ranjiva na napade sa svih strana. To je uzrokovalo politi?ku fragmentaciju ili potpuni vakuum snaga, jer su srednjom Azijom sukcesivno dominirale druge snage.

• Na sjeveru su stepe omogu?ile brzu pokretljivost, prvo nomadskih konjani?kih ratnika poput Huna i Mongola, a kasnije ruskih trgovaca koji su naposljetku bili potpomognuti ?eljeznicom. Kako se Rusko carstvo ?irilo na istok, ono je prodiralo u srednju Aziju prema moru u potrazi za toplim morskim lukama. Sovjetski blok je u?vrstio dominaciju sa sjevera, te poku?ao projicirati snagu prema jugu sve do Afganistana.
• Na istoku je demografska i kulturna te?ina kineskih carstava neprestano potiskivala prema srednjoj Aziji. mongolska dinastija Yuan je osvojila dijelove isto?nog Turkestana i Tibeta, a kasnija dinastija Manchu je ponovno osvojila ta podru?ja nekoliko stolje?a kasnije. Kao dio sino-sovjetskog bloka, Kina je progutala Tibet. Sino-sovjetskom podjelom Kina je prenijela silu na srednju Aziju kako bi se usprotivila ruskoj dominaciji u regiji. Najpoznatiji slu?aj sukoba interesa bio je Afganistan.
• Na jugoistoku srednje Azije se osje?ao demografski i kulturni utjecaj Indije, posebice u Tibetu, Hinduku?u i blago iza njih. Nekoliko povijesnih indijskih dinastija, posebno one smje?tene uz rijeku Ind pro?irile su se na srednju Aziju. Indijska je mogu?nost preno?enja sile na srednju Aziju bila ograni?ena zbog planinskih lanaca u Pakistanu, te kulturnih razlika između hinduske Indije i onoga ?to je kasnije postala ve?inom muslimanska srednja Azija.
• Na jugozapadu su se srednjoisto?ne sile pro?irile na ju?na podru?ja srednje Azije (obi?no Uzbekistan, Afganistan i Pakistan). Nekoliko perzijskih carstava je osvojilo i ponovo zauzelo dijelove srednje Azije. Helensko Carstvo Aleksandra Velikog prostiralo se u srednjoj Aziji. Dva arapska islamska carstva vr?ila su znatan utjecaj diljem regije, a moderna dr?ava Iran je također poput drugih projicirala utjecaj na regiju.

U post-hladnoratovskom dobu srednja Azija je etni?ki kotao sklon nestabilnosti i sukobima bez smisla nacionalnog identiteta, ve? radije nered povijesnih kulturnih utjecaja, plemenskih i klanskih odanosti i religijskog ?ara. Projiciranje utjecaja na podru?je ne dolazi samo iz Rusije nego i iz Turske, Irana, Kine, Pakistana, Indije i Sjedinjenih Dr?ava:

• Rusija nastavlja dominirati politi?kim odlu?ivanjem diljem Kavkaza i biv?ih SSR-a, iako te zemlje odbacuju svoje postsovjetske autoritarne sustave, pa ruski utjecaj polagano slabi.
• Turska ima ne?to utjecaja zbog etni?kih i lingvisti?kih veza s turskim narodima srednje Azije, kao i zbog ?injenice da kroz nju prolazi naftovod do Mediterana.
• Iran, sjedi?te povijesnih carstava koja su kontrolirala dijelove srednje Azije, ima povijesne i kulturne veze s regijom, a utrkuje se u izgradnji naftovoda od Kaspijskog jezera do Perzijskog zaljeva.
• Kina, koja ve? kontrolira Xinjiang i Tibet, projicira znatnu snagu na regiju, posebice u energetskoj/naftnoj politici (na primjer, kroz ?angajsku organizaciju za suradnju ).
• Pakistan, velika ali nestabilna dr?ava koja posjeduje nuklearno oru?je, pomagala je u odr?anju talibanske vlasti u Afganistanu, te je sposobna za vje?banje utjecaja. Za neke srednjoazijske dr?ave najkra?i put do oceana le?i kroz Pakistan. Pakistan tra?i prirodni plin od srednje Azije, pa podupire razvoj cjevovoda iz srednjoazijskih zemalja.
• Indija, nuklearna sila u usponu, trenira utjecaj u regiji, posebice u Tibetu s kojim ima kulturne sli?nosti. Indija se vidi kao potencijalna protute?a regionalnoj mo?i Kine.
• I SAD je sa svojim vojnim interveniranjem u regiji, te naftnom diplomacijom, također zna?ajno uklju?en u regionalnu politiku.

Naftna politika [ uredi | uredi kod ]

Vidi: Naftna geostrategija , Naftovodi , Kaspijsko jezero , Naftna politika

Rat protiv terora [ uredi | uredi kod ]

U kontekstu ameri?kog rata protiv terora , srednja Azija je jo? jednom postala centar geostrate?kih prora?una. Vlada SAD-a je unaprijedila status Pakistana u "glavnog ne-NATO saveznika" zbog njegove sredi?nje uloge u slu?enju kao po?etne to?ke za invaziju Afganistana, osiguravaju?i obavijesti o Al-Qaedinim operacijama i predvode?i lov na Osamu bin Ladena za kojeg se vjeruje da je jo? uvijek u regiji. Afganistan je slu?io kao skrovi?te i izvor podr?ke Al-Qaede pod za?titom Mullah Omara i Talibana. Zbog toga je pokrenuta ameri?ka invazija 2001, a u tijeku su rekonstrukcija i napori u iskorjenjivanju droge. Nakon ?to su u Uzbekistanu i Kirgistanu uspostavljene ameri?ke vojne baze, Rusija i Narodna Republika Kina iskazale su vlastitu zabrinutost nad stalnom ameri?kom vojnom prisutno??u u regiji.

Smatra se da su NRK i Rusija kao i nekoliko biv?ih SSR-a preuzeli prednosti rata protiv terora kako bi pove?ali pritisak na separatisti?ke etni?ke manjine. Kina je poduzela o?tre poteze protiv uighurskih separatista u Xinjiangu, dok je Rusija s ve?om intenzivno??u nastavila drugi rat u ?e?eniji. Washington, koji smatra Rusiji i Kinu strate?kim partnerima u Ratu protiv terorizma, zatvorio je oko na te akcije. Etni?ki raznolike biv?e SSR-e, posebice Uzbekistan, reklasificirale su separatisti?ke napade kao teroristi?ke napade, te su nastavile opresivnije politike.

Kultura [ uredi | uredi kod ]

Religije [ uredi | uredi kod ]

Islam je najra?irenija religija u biv?im sovjetskim srednjoazijskim republikama , Afganistanu, Xinjiangu i perifernim zapadnim regijama. Ve?ina srednjoazijskih muslimana su suniti , iako ?iiti ?ine veliku ve?inu u Azerbajd?anu, a u Afganistanu i Pakistanu postoje znatne ?iitske manjine. Tibetanski budizam je najra?ireniji u Tibetu, Mongoliji i ju?nim ruskim regijama Sibira gdje je također popularan ?amanizam . Rastu?a han kineska migracija prema zapadu od uspostave NRK je dovela konfucijanizam i ostale religije u regiju. Nestorijanizam je bio oblik kr??anstva koji se najvi?e prakticirao u regiji u prethodnim zemljama, ali sada je najve?a denominacija Ruska ortodoksna crkva ?iji mnogi ?lanovi ?ive u Kazahstanu. Buharski ?idovi su neko? bili znatna zajednica u Uzbekistanu, ali su gotovo svi emigrirali tijekom proteklih godina.

Umjetnost [ uredi | uredi kod ]

Na kri?i?tu Azije ?amanisti?ke prakse ?ive usporedno s budizmom . Stoga se Yama , Gospodar Smrti, ?tovao u Tibetu kao duhovni za?titnik i sudac. Mongolski budizam posebno je utjecao na tibetanski budizam. Kineski car Qianlong je u 18. stolje?u bio tibetanski budist, pa je ponekad putovao iz Beijinga do drugih gradova radi osobnog religijskog ?tovanja.

Ljudske lubanje i odrubljene glave, koje su ?inile vijenac na Yaminoj kruni i ogrlici, davale su koncept veli?ine koju je Yama o?ekivao da mu se iska?e kad bi se netko suo?io sa smr?u.

Ova određena Dharmapala je oslikano drvo visoko 120 cm.

Srednja Azija također ima domoroda?ke i anti?ke oblike rap glazbenog stila koji je star preko 1000 godina. Uglavnom ga prakticiraju u Kirgistanu i Kazahstanu akyni , lirski improvizatori. Oni sudjeluju u lirskim borbama koje se nazivaju aitysh ili alym sabak . Tradicija je nastala iz ranih pjesni?kih usmenih povjesni?ara . Obi?no pjevaju uz pratnju ?i?anog instrumenta ?u Kirgistanu uz tro?i?ni komuz , a u Kazahstanu uz sli?ni dvo?i?ni instrument. Neki također u?e pjevati Manas , kirgistansku epsku poemu (oni koji isklju?ivo nau?e Manas bez bavljenja rapom nazivaju se manaschi ). Tijekom sovjetske uprave akyn rap su kooptirale vlasti, pa mu je naposljetku pala popularnost. Padom Sovjetskog Saveza do?ivio je ponovni procvat, iako aykni jo? uvijek koriste svoju umjetnost u kampanji za politi?ke kandidate. [1]

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Prema najopse?nijoj definiciji u srednjoj Aziji ?ivi vi?e od 80 milijuna ljudi ?to je oko 2% ukupnog azijskog stanovni?tva. Od azijskih regija manji broj ljudi ima samo sjeverna Azija . Gusto?a stanovni?tva iznosi 9 stanovnika na km², ?to je daleko manje od 80.5 stanovnika po km² koliki iznosi na cijelom kontinentu.

Glavni jezici srednje Azije
turkijski jezici turkmenski kaza?ki kirgiski tatarski uzbe?ki ujgurski
iranski jezici perzijski dari pa?to tad?ik
ostali glavni jezici mongolski Tibetanski
Linguae francae ruski kineski perzijski

Jezici [ uredi | uredi kod ]

Jezici ve?ine stanovnika biv?ih sovjetskih srednjoazijskih republika dolaze iz turske jezi?ne grupe . Turkmenski , koji je blisko povezan s turskim (oba su ?lanovi oguske grupe), govori se ve?inom u Turkmenistanu i Afganistanu , Iranu i Turskoj . Kaza?ki , kirgiski i tatarski su srodni jezici grupe kip?ak turskih jezika, a govore se diljem Kazahstana , Kirgistana i Tad?ikistana , te u Afganistanu , Xinjiangu i Qinghaiu . Uzbe?ki i ujgurski se govore u Uzbekistanu , Tad?ikistanu i Xinjiangu . Ruski govore etni?ki Rusi u srednjoj Aziji, a diljem biv?ih sovjetskih srednjoazijskih republika je lingua franca . Kineski ima jednaku dominantnu prisutnost u Unutarnjoj Mongoliji , Qinghaiu i Xinjiangu .

Turski jezici pripadaju mnogo ve?oj altajskoj jezi?noj obitelji, koja uklju?uje mongolski . Mongolski se govori diljem regije Mongolije i u Qinghaiu i Xinjiangu .

Iranski jezici su se neko? govorili u ?itavoj srednjoj Aziji, ali neko? istaknuti sogdijanski , baktrijski i skitijski jezici danas su izumrli. Ipak se u regiji jo? govori perzijski jezik , koji se lokalno naziva dari ili tad?ik . [[Pa?to se govori u Afganistanu i zapadnom Pakistanu .

Tibetanski jezik govori oko ?est milijuna ljudi koji ?ive na Tibetanskoj visoravni i u Qinghaiu .

Povezano [ uredi | uredi kod ]

• Turan
• Turkistan

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

• Carrie Central Asia Collection Arhivirano 2006-06-19 na Wayback Machine-u ? cjeloviti dokumenti, literatura, interpretacijski komentari na Sveu?ili?tu u Kansasu.
• Eurasia Daily Monitor ? politi?ke, strate?ke i ekonomske vijesti iz srednje Azije.
• EurasiaNet ? informacija i analiza politi?kog, ekonomskog, ekolo?kog i socijalnog razvoja u srednjoj Aziji.
• Central Eurasian Studies World Wide .
• Publikacije o povijesti srednje Azije prije 1917 Arhivirano 2008-05-10 na Wayback Machine-u .
• Sveu?ili?te u srednjoj Aziji .