Podru?je Mezopotamije
Mezopotamija
(
gr?.
Μεσοποταμ?α
, prijevod od staroperzijskog
Miyanrudan
"Zemlja između dvije rijeke" ili
aramejskog
naziva
Beth-Nahrin
"Ku?a dviju rijeka"; međurije?je) je podru?je
jugozapadne Azije
koje obuhva?a otprilike 350.000 ?etvornih kilometara. Mezopotamija obuhva?a aluvijsku ravnicu između rijeka
Tigrisa
i
Eufrata
, u
Iraku
i
Siriji
. Međutim, u ?irem smislu, smatra se da izraz obuhva?a i rije?ne ravnice, te okolna nizinska podru?ja ?ije granice ?ine Arapsku pustinju na zapadu i jugu, Perzijski zaljev prema jugu, te planine Zagros i
Kavkaz
prema sjeveru.
Mezopotamija je bila plodna nizina omeđena planinama, te su poplave i su?e utjecale na ?ivot njezinih stanovnika.
Bila je jedna od najva?nijih podru?ja u
povijesti
?ovje?anstva. Mnoge stare
civilizacije
su se tu razvile, kao npr. sumerska, akadska, babilonska, asirska itd. Po?etci pismenosti ve?u se upravo uz ovo podru?je; kulturni, ekonomski i politi?ki dosezi stanovnika Mezopotamije utjecali su na razvoj mnogih drugih naroda poput Egip?ana, Grka, Feni?ana i Perzijanaca. Zbog svega ovoga, Mezopotamija je poznata kao "kolijevka civilizacije".
Prvu mezopotamsku civilizaciju izgradili su
Sumerani
. Sumer, odnosno ju?ni dio Mezopotamije, bio je ispresijecan s mnogo kanala pa su stanovnici mogli natapati polja te su razmjenjivali vi?ak proizvoda. Sumerski gradovi bili su izgrađeni na rijeci ili su pak bili s njom povezani preko kanala. Najva?niji je sumerski grad bio
Uruk
. U 3. tisu?lje?u prije Krista sumerski gradovi su se organizirali kao male dr?ave, no nikad nisu uspostavili zajedni?ku, ve? su se sukobljavali, ?to su iskoristili drugi narodi. U drugoj polovici 3. tisu?lje?a prije Krista do?li su Semiti te je njihov vojni zapovjednik Saragon izgradio grad Akad koji je postao njegova prijestolnica. Tada se Mezopotamija prostirala od Perzijskog zaljeva do Sredozemnog mora.
Danas najve?i dio podru?ja drevne Mezopotamije pripada
Iraku
, a manji dijelovi
Turskoj
,
Siriji
i
Iranu
.
