Niger

Republika Niger ; Republique du Niger
Zastava	Grb
	Geslo ; Fraternite, Travail, Progres ; ( hrv. Bratstvo, rad, napredak)
	Himna ; La Nigerienne ;
	Polo?aj Nigera
Glavni grad	Niamey
Slu?beni jezik	francuski
Dr?avni vrh
- Predsjednik	Mohamed Bazoum
- Predsjednik Vlade	Ouhoumoudou Mahamadou
Neovisnost	Od Francuske 3. kolovoza 1960.
Povr?ina	21. po veli?ini
- ukupno	1.267.000 km 2
- % vode	~0 %
Stanovni?tvo	69. po veli?ini
- ukupno ( 2005 )	11.665.937
- gusto?a	8/km 2
Valuta	CFA franak (100 centima)
Pozivni broj	227
Vremenska zona	UTC +1
Internetski nastavak	.ne

Niger ? slu?beno Republika Niger ( fra. Republique du Niger ) ? dr?ava je u zapadnoj Africi bez izlaza na more. Grani?i na sjeverozapadu s Al?irom , na sjeveru s Libijom , na istoku s ?adom , na jugu s Nigerijom , na zapadu s Malijem te na jugozapadu s Beninom i Burkinom Faso .

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Dvije tre?ine dr?avnog podru?ja nalazi se u Sahari . Uski pojas na jugu uz nigerijsku granicu pripada prijelaznom Sahelu ( arapski "obala pustinje"), a najju?niji dijelovi zemlje uz rijeku Niger podru?je su savane .

Reljef Nigera uglavnom je ravan ili bre?uljkast, a planine Air se susre?u samo na sjeveru i ogranak su al?irskog masiva Haggar, s najvi?im vrhom Bagzane (2022 m).

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Brojni arheolo?ki nalazi i crte?i u kamenu ukazuju na prisutnost ?ovjeka na prostoru Nigera od najstarijih vremena. U susjednoj dr?avi ?ad pronađeni su ostaci pra?ovjeka lat. Australopithecus bahrelghazali stari 2 do 3,5 milijuna godina. Zna?ajan broj dokaza ukazuje da su pred 60 000 godina ljudi naseljavali podru?je Nigera koje je danas pustinja Sahara, a koje je u to vrijeme bilo plodna ravnica. Najmanje 7000 godina pr. Kr. ljudi su u tom podru?ju gradili naselja, uzgajali ovce i koze. Nakon ?to je Sahara presu?ila oko 2000 godina pr. Kr., podru?je Nigera je postalo dana?nja pustinja, a ve?ina stanovnika i trgova?ih ruta zadr?ala se uz planine Air na sjeveru, na zapadu uz obale jezera ?ad i oaze u podru?ju Kaouara, te na jugu i jugozapadu uz granicu s Nigerijom. Ve? od 5. stolje?a pr. Kr. trgova?ke rute koje su povezivale Kartagu i drevni Egipat s onda?njima dr?avama Sahela prolazile su kroz podru?je dana?njeg Nigera, ?to se i nastavilo u vrijeme rimskog carstva . Smatra se da ve?inu trgovine su obavljali posredinici koji su obitavali na podru?ju te su znali sigurne puteve kroz pustinju. Dijelovi podru?ja dana?nje dr?ave Nigera su kroz srednji vijek bili pod kontrolom razli?itih dr?ava, tako je dijelom vladalo Songajskog carstva , Malijskog carstva , na njemu su bile brojne dr?ave naroda Hausa . Konfederacija plemena Tuarega su se kroz dana?nji Niger ?irila prema jugu, te se sukobljavala s Fulani carstvom koje je pod kontrolom dr?alo podru?je Nigera do kraja 18. stolje?a.

Na prijelazu iz prvog u drugo tisu?lje?e poslije Krista na ovom su se podru?ju po?ele formirati dr?ave ?ije se bogatstvo temeljilo na prekosaharskoj trgovini. U 11. stolje?u gotovo su sve primile islam . Europljani su do?li u kontakt s ovim podru?jem u 19. stolje?u , a francuska je kolonizacija zapo?ela na prijelazu u 20. stolje?e . Niger je uklju?en u sastav Francuske zapadne Afrike i do?ivio je, sli?no drugim francuskim kolonijama u Africi, nagli rast broja stanovnika i komercijalizaciju poljoprivrede. Krajem 1950-ih dobio je ?iroku samoupravu, a 1960. i neovisnost.

Prvi predsjednik Hamani Diori zba?en je u vojnom udaru 1974. kojeg je predvodio pukovnik Seyni Kountche , predsjednik do 1987. Godine 1993. odr?ani su prvi slobodni izbori, ali je ve? 1996. uslijedio novi dr?avni udar. Novim izborima 1999. Niger se vratio civilnoj vlasti. Od sedamesetih godina zemlja se suo?ava s pove?anom u?estalo??u su?a ?to dovodi do pada poljoprivredne proizvodnje i pojave gladi , a tijekom ranih devedesetih potresala ju je i pobuna Tuarega , nomadskih stanovnika Sahare.

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Nigersko je gospodarstvo gotovo u potpunosti poljoprivredno . Velik dio stanovni?tva bavi se nekomercijalnom poljoprivredom, a izvozi se uglavnom stoka . Osim poljoprivrede, razvijeno je i rudarstvo (zalihe uranija među najve?ima su na svijetu, dok ostatak rudarstva su rudnici zlata i ugljena ). U Nigeru se nalaze i nalazi?ta nafte . Poljoprivrednu proizvodnju ugro?avaju sve u?estalije su?e i pretvaranje plodnih podru?ja u pustinju zbog intenzivne sje?e. Prema nekim izvje??ima u Nigeru je jo? uvijek prisutno neformalno ropstvo .

BDP je za 2004. procijenjen na 900 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u).

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Najve?a etni?ka skupina u Nigeru je narod Hausa koji ?ivi i u susjednoj Nigeriji (56%), a slijede Djerma-Songhai (22%), prisutni i u Maliju . Ova su dva naroda sjedila?ka, za razliku od nomadskih i polunomadskih Fulanija (8,5%) i Tuarega (8%). S pove?anjem broja stanovnika i sve ve?om konkurencijom za prirodne resurse ove skupine sve ?e??e dolaze u sukob. Vjera ve?ine stanovnika je Islam .

Dostupnost suvremene medicinske skrbi u Nigeru je slabija nego u susjednim afri?kim zemljama s posljedi?nom visokom smrtno??u djece u dobi od 1 do 4 godine. Ipak, zahvaljuju?i visokoj rodnosti stanovni?tvo je mlado (49% mlađih od 15 godina) i pove?ava se.

Administrativna podjela [ uredi | uredi kod ]

Niger je podijeljen u sedam regija i jedno podru?je glavnog grada, a regije su dalje podijeljene u 36 departmana. Regije: Agadez, Diffa, Dosso, Maradi, Tahoua, Tillaberi, Zinder, Niamey (podru?je glavnog grada). Daljnja podijela je na op?ine kojih od 2006. ima 265. Op?ine mogu biti urbane (dijelovi ve?ih gradova) ili ruralne (sela, podru?ja pustinje bez stanovnika ili vojne zone). Urbane op?ine su podijeljene na ?etvrti, dok ruralne mogu sadr?avati sela ili naselja.