Ruanda

Izvor: Wikipedija
Republika Ruanda
Repubulika y'u Rwanda
Republique Rwandaise
Republic of Rwanda
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Ubumwe, Umurimo, Gukunda Igihugu
( ruandski : "Jedinstvo, rad, domoljublje")
Himna
Rwanda nziza
Polo?aj Ruande
Glavni grad Kigali
Slu?beni jezik ruandski
francuski
engleski
Svahili
Dr?avni vrh
 -  Predsjednik Paul Kagame
 -  Predsjednik Vlade Edouard Ngirente
Neovisnost Od Belgije 1. srpnja 1962.
Povr?ina 144.. po veli?ini
 - ukupno 26.338 km 2
 - % vode 5,3 %
Stanovni?tvo 76.. po veli?ini
 - ukupno ( 2012. ) 10.515.973
 -  gusto?a 445/km 2
Valuta Ruandski franak (100 centima)
Pozivni broj 250
Vremenska zona UTC +2
Internetski nastavak .rw

Ruanda je dr?ava u Jezerskoj regiji sredi?nje Afrike , bez izlaza na more. Na jugu grani?i s Burundijem , na zapadu s Demokratskom Republikom Kongo , na sjeveru s Ugandom te na istoku s Tanzanijom . Jedna je od najgu??e naseljenih zemalja Afrike; na prostoru manjem od polovice Hrvatske ?ivi oko 10 milijuna ljudi.

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Zapadnim dijelom Ruande u smjeru sjever-jug prolazi planinski lanac koji ?ini razvodnicu slivova Konga i Nila , i u njegovu se sjevernom dijelu nalazi najvi?a ruandska planina Karisimbi (4507 m). Prema zapadu teren se spu?ta do 1460 m, nadmorske visine jezera Kivu , jednog od jezera Velikog tektonskog jarka , koje ?ini ve?i dio granice s DR Kongom, a prema istoku se na planine nastavlja sredi?nja bre?uljkasta visoravan (oko 1700 m) i, jo? isto?nije, dolina rijeke Kagere s brojnim mo?varnim jezerima.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Starija povijest [ uredi | uredi kod ]

Najstariji su stanovnici Ruande preci danas malobrojnog pigmejskog naroda Twa . U prvom tisu?lje?u ovamo se, vjerojatno iz kongoanskih ?uma, pro?irio bantu narod Hutu donose?i nove poljoprivredne tehnologije. Od 14. do 16. stolje?a u Ruandu su se sjevera doselili nilotski Tutsi ?ije je tradicionalno zanimanje sto?arstvo za razliku od ratarskih Hutua. Tutsi su zagospodarili ovim prostorom i utemeljili kraljevstvo u kojem su ?inili aristokraciju. Preuzeli su bantu jezik , ali nisu se stopili s ve?inskim Hutuima, od kojih se razlikuju i po nekim tjelesnim svojstvima (vi?i su i svjetlije puti). O podrijetlu ovih razlika i stupnju mije?anja između dviju zajednica postoje proturje?na gledi?ta; prema jednima, Tutsi su genetski razli?iti od Hutua, prema drugima razlike su rezultat druga?ije prehrane i zanimanja.

Dvadeseto stolje?e [ uredi | uredi kod ]

Godine 1895. Ruanda i susjedni Burundi postali su njema?ke kolonije. Nijemci su se u upravljanju oslonili na ve? postoje?e dr?avne strukture kraljevstva Tutsija, sli?no britanskoj upravi u susjednoj Ugandi . Nakon Prvog svjetskog rata koloniju je preuzela Belgija , ?ija je vlast bila izravnija i stro?a nego njema?ka, a za ostvarivanje svoje politike prisilnog rada i visokih poreza unova?ila je vi?e slojeve Tutsija koriste?i ih kao posrednike, ?to je poja?alo podjelu između dva naroda. Mnogi su se mladi seljaci da bi izbjegli porezna optere?enja i glad odselili u susjedne zemlje, uglavnom u Kongo i Ugandu, u potrazi za poslom. U kolonijalnom dobu izgrađeno je 9 000 km cesta, a godi?nje se proizvodilo i do 100 kg ?istog zlata . [1]

Poslije Drugog svjetskog rata Ruanda je postala mandatno podru?je UN -a pod belgijskom upravom. Reformskim procesima koji su izjedna?ili pravo glasa Hutui su stjecali sve vi?e politi?kih prava. Nakon atentata na kralja Mutaru III. 1959. godine i bijega posljednjeg kralja Kigerija V. u Ugandu nestala je monarhija Tutsija i ve?inski Hutui postali su dominantna politi?ka snaga u neovisnoj ruandskoj republici, progla?enoj 1962. godine. Prvi predsjednik bio je Gregoire Kayibanda .

Godine 1990. tutsijski Ruandski patriotski front (RPF) zapo?eo je iz svojih baza u Ugandi s napadima protiv ruandske Vlade u kojoj su glavnu rije? imali Hutui. Vlada je odgovorila progonom Tutsija koje je optu?ila za poku?aj ponovnog porobljavanja Hutua. Borbe su se nastavile do 1992. godine kada je potpisan sporazum u Arushi u Tanzaniji .

U travnju 1994. godine dr?avni zrakoplov u kojem su bili predsjednici Ruande Juvenal Habyarimana i Burundija Cyprien Ntaryamira , obojica Hutui, oboren je pri slijetanju na aerodrom u Kigaliju pod nerazja?njenim okolnostima. Hutuski su ekstremisti neposredno nakon atentata zapo?eli masovni pokolj ruandskih Tutsija i umjerenih Hutua u kojem je u sljede?a tri mjeseca ubijeno 937.000 osoba. Genocid je zaustavljen nakon ?to su RPF i njegov vođa Paul Kagame sru?ili Vladu i preuzeli vlast. Boje?i se osvete Tutsija, vi?e od 2 milijuna Hutua napustilo je zemlju, ali su se mnogi u međuvremenu vratili. Neki hutuski paravojni odredi i dalje se nalaze u isto?nom DR Kongu .

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Krajolik na sjeverozapadu Ruande

Narodnosni sastav [ uredi | uredi kod ]

Ruanda je jedna od rijetkih afri?kih zemalja ?iji se teritorij donekle poklapa s jezi?no-etni?kim granicama. Gotovo svi stanovnici govore ruandskim koji pripada bantu jezicima. Ipak, stanovni?tvo je prema prete?nom zanimanju podijeljeno u Hutue (84%, uglavnom ratari), Tutsije (15%, sto?ari) i Twa (1%, lon?arstvo i lov).

Vjerski sastav [ uredi | uredi kod ]

Najbrojnija vjera je kr??anstvo (93%, najvi?e katolika ).

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Oko 90% stanovni?tva bavi se nekomercijalnom poljoprivredom , ali proizvodnja hrane ?esto ne zadovoljava doma?e potrebe. Glavni izvozni proizvodi su kava i ?aj . Zemlja prima najve?i iznos strane pomo?i po stanovniku u Africi.

BDP je za 2017. godine procijenjen na 2090 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u).

Vađenje minerala kao ?to su kasiterit, volframit , zlato i koltan, koji se koriste u proizvodnji elektroni?kih i komunikacijskih uređaja, također pridonose ekonomiji dr?ave.

Turizam je brzo rastu?a grana u Ruandi. Ruanda je jedna od dvije zemlje gdje se sigurno mogu posjetiti brdske gorile (lat. Gorilla beringei beringei ). Pra?enje gorila u nacionalnom parku privla?i tisu?e posjetitelja svake godine, koji su spremni platiti visoke cijene dozvola. Ostale znamenitosti su ?uma Nyungwe, dom ?impanza i ostalih primata, rezervat oko jezera Kivu, te Akagera, savana na istoku zemlje.

Kultura [ uredi | uredi kod ]

Igiseke , tradicionalna ruandska ko?ara

Ruandska kulturna ba?tina bogata je tradicionalnim plesovima i pjesmama. Također je prisutna primijenjena umjetnost, osobito izrada pletenih posuda i ko?ara, te kerami?kih i metalnih predmeta.

U Ruandi postoji nacionalna kazali?na ku?a i orkestar koji, uz standardni repertoar njeguju i tradicionalni glazbeni izri?aj. Postoji i Dru?tvo knji?evnika Ruande (Association des Ecrivains du Rwanda) koje okuplja knji?evnike. Od novina izlaze Rwanda Herald i New Times na engleskom, La Releve na francuskom i Kinyamateka na ruandskom jeziku .

Ruandsko-hrvatski odnosi [ uredi | uredi kod ]

U Ruandi djeluju hrvatski katoli?ki misionari. Jedan od njih bio je i franjevac Vjeko ?uri? , "afri?ki Schindler" koji je spasio civile od genocida. Fra Ivica Peri? je u Ruandi sagradio ?kolu. U Ruandi je ?esto poznati hrvatski novinar, putopisac i dobrotvor iz Plo?a ?eljko Garmaz . U Ruandi su anga?man na?li hrvatski ?portski stru?njaci, nogometni Josip Ku?e , Tomislav Obradovi? , Branko Tucak , ko?arka?ki Ve?eslav Kaved?ija . Hrvatska je i gospodarski povezana. Radnici iz Splita u Ruandi grade i hidrocentrale, a prisutna je i hrvatska tvrtka Kon?ar Elektroindustrija . [2]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. Zdravko Pe?ar-Afrika, Naprijed, Zagreb 1964., str. 267.-271.
  2. Slobodna Dalmacija Sa?a Ljubi?i?: Hrvati koji su obi?li cijeli svijet upozoravaju: Ako vam u ovoj zemlji istekne putovnica, nagrabusili ste! A evo gdje jo? mo?ete upasti u ozbiljne probleme... . 17. sije?nja 2017. (pristupljeno 27. velja?e 2017.)
Bilje?ke i literatura

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedni?kog poslu?itelja
Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Ruanda
Mre?na mjesta