Prohibicija
(od
latinskog
prohibere
= zabraniti
[1]
) je
zakonska
zabrana proizvodnje, prodaje i
transporta
alkoholnih pi?a
sa ciljem
djelomi?nog ili potpunog iskorjenjivanja
alkoholizma
.
[2]
Odavnina je bilo poku?aja zabrane konzumacije
alkoholnih pi?a
, tako se zna da su to poku?ali provesti
Asteci
. Isto su poku?ali provesti u drevnoj
Kini
,
feudalnom
Japanu
,
polinezijskom
arhipelagu
,
Islandu
,
Finskoj
,
Norve?koj
,
?vedskoj
,
Rusiji
,
Kanadi
i
Indiji
, ali se danas striktno provodi u samo nekoliko
muslimanskih
zemalja
[2]
(
Iran
,
Jemen
,
Saudijska Arabija
,
Kuvajt
...)
Ve?ina zemalja koje su se poku?ale prohibicijom rije?iti
alkoholizma
uskoro su od tog odustale, tako je
Finska
koja je prohibiciju uvela
1919
. od nje odustala
1931
., a
Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave
koje su je usvojile
1919
. ukinule su je
1933
.
[2]
Po
skandinavskim
zemljama (osim
Danske
) tradicijski vlada stroga kontrola prodaje
alkoholnih pi?a
kako bi se na taj na?in sprije?io
alkoholizam
. Tako je
Finska
zabranom prodaje
?estokih pi?a
nastojala preusmjeriti svoje stanovnike prema ve?oj potro?nji
piva
i pi?a s ni?im procentom
alkohola
.
?vedska
je eksperimentirala sa sistemom vođenja evidencije potro?nje alkohola za svakog pojedinca, takozvanim knji?icama osobne potro?nje alkohola (motbok) i tako nastojala ograni?iti konzumaciju
alkohola.
[2]
Razli?ite kulture znatno se razlikuju u svojim stavovima prema konzumaciji alkohola, kao i po sistemima kontrole proizvodnje i distribucije.
Japanci
- pijanstvo ne osuđuju previ?e o?tro, ali na vrlo jednostavne na?ine sprije?avaju pijanice da ?tete sebi ili okolini. Neke druge kulture
imaju relativo visoku dozu tolerancije prema konzumaciji alkoholnih pi?a (normalno u umjeranim koli?inima).
[2]
To se naro?ito
odnosi na
evropske
mediteranske
zemlje, gdje se konzumacija
vina
uzima kao dio
gastronomske
tradicije i na?ina ?ivota.
Ipak bez obzira na sve razlike, gotovo sve zemlje svijeta imaju relativno strogu kontrolu prodaje i distribucije
alkoholnih pi?a
, jer ona donose visoki
porezni
prihod. Kako bi sprije?ile
alkoholizam
, neke zemlje usmjeravaju svoju pa?nju prema onima koji pretjerano konzumiraju
alkohol
kao u
?vedskoj
, dok se drugi bave vi?e onima koji trguju s njime kao
Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave
.
U Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama po?etni val prohibicionisti?kog pokreta nastao je nakon perioda velike vjerske obnove
1820-ih
. i
1830-ih
, koja je iznjedrila pokrete koji su te?ili prema ljudskom perfekcionizmu, a to je zna?ilo umjerenost u svemu, ali i ukidanje
ropstva
.
Zakonski
presedan koji je kasnije pokrenuo ?itav val sli?nih zahtjeva, pokrenuo je
Massachusetts
koji je
1838
. izglasao zakon,
kojim se zabranjuje prodaja
alkohola
u koli?inama manjim od 15
galona
(on je dvije godine kasnije ukinut). Prva dr?ava koja je donijela zakon o prohibiciji prije
građanskog rata
, - bio je
Maine
1846
.
[2]
Pokret za prohibiciju
alkoholnih pi?a
razbuktao se nakon
1906
. On je bio posljedica vi?e faktora, s jedne strane straha i gnu?anja prete?ito
seoskog
stanovni?tva prema naglom rastu
gradova
, gdje se najvi?e pilo, uz sumnji?avost
evangeli?ke
srednje klase
protiv novih
katoli?kih
imigranata
i tradicionalni
antikatolicizam
ali i dominacija
ruralnih
politi?ara
u zakonodavnim tijelima
saveznih dr?ava
, bez kojih bi
ratifikacija
18
amandmana
bila nemogu?a.
[2]
Pored tog svi su upirali prstom na to?ionice pi?a - kao leglo
korupcije
, a i veliki
poslodavci
su se zagrijali za tu ideju nadaju?i se da ?e na taj na?in smanjiti broj nesre?a na radu i pove?ati efikasnost
radnika
.
[2]
Pokret protiv to?ionica (Anti-Saloon League) osnovan
1893
. postao je između
1906
. -
1913
. glavna snaga koja je tra?ila uvođenje prohibicije na federalnom nivou. Tokom
Prvog svjetskog rata
uveden je privremeni Ratni prohibicijski zakon, kojim se nastojalo iskoristiti ?to vi?e
?itarica
za
hranu
.
[2]
Rezolucija
za podno?enje prohibicijskog
amandmana
dobila je potrebnu dvotre?insku ve?inu u
kongresu
-
1917
.
Amandman
je ratificiran
29. januara
1919
.,
28. oktobra
1919
. izglasan je Nacionalni prohibicijski zakon
(National Prohibition Act), poznat kao Volsteadov zakon (po njegovom promotoru, kongresmenu Andrew Volsteadu). Na kraju tog procesa -
stupio je na snagu
29. januara
1920
.
[2]
Do
januara
1920
. prohibicija je ve? bila na snazi u 33
dr?ava
koje pokrivaju 63 %
ukupnog stanovni?tva.
[2]
Podr?ka federalnih vlasti prohibiciji znatno je varirala tokom
1920-ih
. pa se ilegalna proizvodnja i prodaja alkoholnih pi?a nastavila po
Americi
u velikim koli?inama. Generalno uzev?i prohibicija je uspje?no provođena u sredinama gdje je stanovni?tvo bilo za nju, a i po
selima
i malim
gradi?ima
ali u velikim
gradovima
u kojima se stanovni?tvo nije bilo za nju, njeno provođenje bilo je puno lo?ije.
[2]
Prohibicija je te?ko pala
radnicima
jer su cijene
pi?a
radikalno narasle, dok su pripadnici
srednje
i
vi?e klase
jo? to nekako i mogli podnjeti.
[2]
Prohibicija je dovela do novog tipa
kriminala
velikih
?vercera
alkoholom
- bootleggera, od kojih je
Al Capone
bio najve?i, pretpostavlja se da je godi?nje zarađivao 60 milijuna tada?njih
dolara
. Između ?vercerskih bandi izbijali su pravi mali
ratovi
sa puno ?rtava, poznat je događaj na
Valentinovo
u
Chicagu
1929
., kad je Caponeova banda ubila sedam ?lanova rivalske bande Bugsa Morana.
[2]
Tokom
1920-ih
se i sam Umjerenja?ki pokret promijenio, jer su liderske pozicije zauzeli umjereniji ljudi umjesto fundamentalista i provincijalaca, a oni su imali daleko manje averzija prema urbanom stanovni?tvu.
[2]
Glavni zagovornici prohibicije vremenom su se razo?arali njenim rezultatima, jer se pove?ala ilegalna proizvodnja i prodaja po tajnim
to?ionicama, koju represivne
policijske
metode nisu uspjele zaustaviti, ve? su kao nuspojavu dovele do smanjenja slobode pojedinca.
Ameri?ki demokrati
usvojili su
1932
. izbornu platformu kojom se poziva na ukidanje prohibicije.
Pobjeda
Demokrata
na predsjedni?kim izborima
1932
. bila je posmrtno zvono 18
amandmana
.
[2]
Ameri?ki kongres
je u
februaru
1933
. usvojio rezoluciju kojom se predla?e 21
amandman
na
ustav
, njime se ukidao 18 amandman.
Utah
je
5. decembra
1933
. postao 36 dr?ava koja je
ratificirala
21
amandman
i time je profibicija ukinuta.
[2]
I nakon ukidanja nekoliko dr?ava nastavilo je provoditi prohibiciju na svom teritoriju, ali su je nakon
1966
sve ukinule.
Generalno gledano danas se kontrola prodaje
alkoholnih pi?a
u Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama poku?ava sve vi?e spustiti
na razinu lokalnih vlasti.
[2]
U brojnim zemljama
Latinske Amerike
, na
Filipinima
, u
Turskoj
i u nekoliko
ameri?kih saveznih dr?ava
, zabranjena je prodaja (ali ne i konzumacija)
alkoholnih pi?a
u vrijeme
izbora
.
- ↑
?
Prohibicija
”
(hrvatski). Hrvatski leksikon
. Pristupljeno 02. 01. 2015
.
- ↑
2,00
2,01
2,02
2,03
2,04
2,05
2,06
2,07
2,08
2,09
2,10
2,11
2,12
2,13
2,14
2,15
2,16
2,17
?
Prohibition
”
(engleski). Encyclopedia britannica
. Pristupljeno 02. 01. 2015
.