Ovo je glavno zna?enje pojma Srbija . Za druga zna?enja pogledajte Srbija (razdvojba) .

≫Republika Srbija≪ preusmjerava ovamo. Za druga zna?enja, pogledajte Republika Srbija (razdvojba) .

Republika Srbija Република Срби?а, Republika Srbija
Zastava Grb
Himna Bo?e pravde
Polo?aj Srbije
Glavni grad	Beograd
Slu?beni jezik	srpski 1)
Dr?avni vrh
-  Predsjednik Republike	Aleksandar Vu?i?
-  Predsjednik Vlade	Milo? Vu?evi?
Neovisnost	13. srpnja 1878. , od 1918. dio vi?enacionalnih dr?ava do 5. lipnja 2006.
Povr?ina	115. po veli?ini
- ukupno	77?474 km 2
- % vode	0,25 %
Stanovni?tvo	104. po veli?ini
- ukupno ( 2022. )	▼ 6?690?887 [1] (bez Kosova )
-  gusto?a	85/km 2
BDP ( PKM )	procjena 2019.
- ukupno	50,14 milijardi $ [2]  ( 78. )
- po stanovniku	7199  $ [2] (bez Kosova )  ( 88. )
Valuta	srpski dinar (100 para)
Pozivni broj	+381
Vremenska zona	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak	.rs 2) .срб 3)
1) Prema Ustavu Srbije od 30. rujna 2006. slu?beni su srpski jezik i ?irili?no pismo, dok su u autonomnoj pokrajini Vojvodini slu?beni i mađarski , slova?ki , hrvatski , rumunjski i zapadnorusinski jezik . 2) .rs je slu?beno prihva?en i dodijeljen Srbiji, a u upotrebi je od o?ujka 2008. 3) .срб je ?irili?na ina?ica nacionalnog domena, u uporabi od 2011. godine. [3]

Srbija (slu?beni naziv: Republika Srbija ), europska je kontinentalna dr?ava smje?tena u srednjoj i jugoisto?noj Europi . Teritorijem obuhva?a dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska dr?ava. Duljina granica Srbije je 2114,2  km . Na sjeveru grani?i s Mađarskom , na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom , na jugozapadu s Crnom Gorom , na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom . ^[4] Zemlja ima 6?690?887 stanovnika. Povr?ina zemlje iznosi 77?474  km ² (bez Kosova) ?to Srbiju svrstava u dr?ave srednje veli?ine. Preko teritorija Srbije prelaze sve va?nije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i ?eljezni?ki promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije . Moravsko-vardarska i Moravsko-ni?avska dolina imaju najve?i zna?aj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je politi?ko, kulturno, znanstveno i gospodarsko sredi?te Republike Srbije.

Slijede?i slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova podru?ja s drugim narodima poslije 6. stolje?a, uspostavili su nekoliko dr?ava u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom dr?avom vladaju Vlastimirovi?i prva poznata vladaju?a dinastija srednjovjekovne srpske dr?ave . Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali ju?ni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na po?etku 7. stolje?a na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Ra?ku . Ra?ka je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjen?ani , sin velikog ?upana Stefana Nemanje , okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Ve? 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najve?u mo? srpska dr?ava imala je u vrijeme Stefana Uro?a IV. Du?ana koji granice Srbije ?iri na jug nekada?njeg Bizantskog podru?ja te se progla?ava carem ?Srba i Grka”. Nakon Du?anove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velika?a, no u to vrijeme zapo?inju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu . Do sredine 16. stolje?a, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija , s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsbur?ke Monarhije koja se ?iri prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stolje?a, zadr?avaju?i upori?te u suvremenoj Vojvodini . Po?etkom 19. stolje?a, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu dr?avu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije pro?irila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih ?rtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja biv?e Habsbur?ke krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim ju?noslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije , Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno rije?ena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima vi?u autonomiju). ^[5] Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a , ?to je priznalo 85 zemalja ?lanica OUN , ?emu se slu?beni Beograd protivi.

U Srbiji je slu?beni jezik srpski .

Prema politi?kom ustroju Srbija je parlamentarna Republika . Srbija je ?lanica Ujedinjenih naroda , Vije?a Europe , Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju . Srbija je i slu?beni kandidat za ?lanstvo u Europskoj uniji .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Povijest Srbije

Prapovijest [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Srbija prije dolaska Srba

Lepenski vir , 7000 godina prije Krista.

Vin?anska kultura figura Praroditeljka, 4000 ? 4500 godina prije Krista.

Krajem ledenog doba , tijekom holocena , velike promjene klime ali i flore i faune, dovele su do stvaranja ljudskih zajednica koje ?e stvoriti jednu od najkompleksnijih prapovijesnih kultura , ^[6] kulturu Lepenskog vira . Karakteriziraju je naseobine građene po utvrđenom pravilu, sa sprovodima unutar njih i karakteristi?nim ku?ama trapezaste osnove, usavr?ena izrada alata i oru?ja, a smatra se da je u njoj postojala dru?tvena hijerarhija i privatna svojina, kao i razvijena religija (s kultnim mjestima i sakralnim objektima ) i umjetnost (javljaju se prve skulpture ribolikih ljudi, riba i jelena ).

Toplija klima, dovela je do stvaranja nove kulture u Podunavlju , koja se po lokalitetu Star?evo kod Pan?eva , naziva Star?eva?kom kulturom , a prostirala se na prostoru od Bosne do Makedonije tijekom 5. tisu?lje?a pr. Kr. Njene ku?e koriste drvo kao armaturu i blato i plevu kao građu, dok im je osnova kvadratno -trapezasta.

Star?eva?ku kulturu zamijenila je u srednjem neolitu Vin?anska kultura , koja je svoj naziv dobila po lokalitetu Vin?a, nedaleko od Beograda na obali Dunava i predstavlja tehnolo?ki najnapredniju prapovijesnu kulturu na svijetu. ^[7] Njezini lokaliteti iz kasnog neolita Plo?nik kod istoimenog sela pored Prokuplja odnosno Belovode i Belolice kod Petrovca , na osnovu pronađenih bakarnih nalaza, predstavljaju najstarije europske centre metalurgije , ?to pomjera po?etke metalnog doba u jo? dalju pro?lost. Ku?e Vin?anske kulture su građene od istih materijala i istih su oblika, kao one iz Star?eva?ke kulture, ali su za razliku od njih, masivnije s dvije prostorije i ognji?tima, dok su u kasnom raydoblju bile poređane u redove sa svojevrsnim ulicama između njih, pa bi se njihova naselja mogla smatrati urbanim. Pored zemljoradnje i sto?arstva kao osnovnih zanimanja, ljudi u ovom raydoblju su se bavili i lovom, ribolovom i skupljanjem plodova, zatim pravljenjem grn?arije, alatki od kamena, ali i pletenjem od trske , pa ?ak i preradom vune . Grn?ariju karakterizira zaobljenost, dok antropomorfne i zoomorfne figurine (Vidovdanka, Hajd vaza, Boginja na tronu, kao i prosopomorfni poklopci i ?rtvenjaci predstavljaju izuzetne umjetni?ke domete ove kulture. Posebnu odliku Vin?anske kulture predstavljaju urezani znaci, poznati kao vin?ansko pismo , o ?ijoj funkciji ima mnogo pretpostavki.

Stari i srednji vijek [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Srednjovjekovna Srbija

U starom vijeku teritorij Srbije bio je rimska provincija Mezija , dok su se na podru?ju dana?nje Vojvodine nalazili dijelovi Panonije i Dacije . Srbi su naselili to podru?je u 7. stolje?u , u 8. su osnovali prvu dr?avu te u 9. primili kr??anstvo . ^[8] Prvi srpski poznati knez zvao se Vi?eslav, rodona?elnik dinastije Vi?eslavovi?a, koja je vladala Srbijom od 750. do 959. Prve sukobe Srbi su imali s Bugarima . Od 1085. do 1106. Srbijom upravlja dinastija Vukanovi?a, ?iji je rodona?elnik veliki ?upan Vukan.

Godine 1168. na vlast dolazi veliki ?upan Stefan Nemanja . Nemanjina dr?ava obuhva?ala je sljede?a podru?ja: Travunju , Duklju , Kosovo , Metohija bez Prizrena , Ju?no i Veliko Pomoravlje, podru?je između Drine i Velike Morave te gornje Podrinje. Godine 1217. papa Honorije III. daje dozvolu da se Srbija proglasi kraljevstvom, odnosno da postane neovisna o svojim susjedima Bugarima i Bizantu . Dvije godine poslije Rastko Nemanji? tj. Sveti Sava postaje prvi srpski arhiepiskop . Na najve?em vrhuncu mo?i Srbija je bila za vrijeme cara Stefana Du?ana , kada je obuhva?ala teritorij dana?nje Srbije (bez Vojvodine), Crne Gore, krajnjeg juga Dalmacije (ju?no od Dubrovnika ), Albanije, Makedonije, Tesalije i Epira. Smr?u Du?anovog sina, cara Stefana Uro?a V. 1371. , rasulo se Srpsko Carstvo i ugasila loza Nemanji?a.

Od 1371. do 1427. Srbijom je vladala dinastija Lazarevi?a, tj. knez Lazar i njegov sin despot Stefan. Dana 28. lipnja 1389. dogodila se Kosovska bitka između Srbije i Osmanskog Carstva . U bitci su poginuli knez Lazar i turski sultan Murat. Godine 1402. Lazarev sin Stefan postaje despot. Od 1427. do 1459. Srbijom vlada dinastija Brankovi?a.

Rani novi vijek ? Osmansko Carstvo [ uredi | uredi kod ]

Srbija je pala pod vlast Osmanskog Carstva 1459. , nakon ?ega slijedi postupno iseljavanje Srba i Vlaha u Bosnu i grani?ne predjele Hrvatske . Zbog turske najezde i nasilja nad doma?im kr??anskim stanovni?tvom, hrvatski kralj i austrijski car Leopold I. daje dozvolu Srbima nastaniti se u Habsbur?koj Monarhiji , ?to je prouzro?ilo prvu seobu Srba pod patrijarhom Arsenijem III. ?arnojevi?em 1690.

Do druge seobe Srba do?lo je nakon Po?areva?kog mira 1739. pod patrijarhom Arsenijem IV. Jovanovi?em ?akabendom . Dok su se Srbi iseljavali iz Stare Srbije ( Ra?ke , Kosova , Metohije i Makedonije i jo? nekih ju?nih krajeva dana?nje Srbije, poput Toplice i Kosanice), ta su podru?ja naseljavali Albanci . Pored Albanaca, naseljavao se i drugi muslimanski ?ivalj. Posljedice takvog premje?taja stanovni?tva bit ?e dugotrajne.

Devetnaesto stolje?e [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanci o temama: Kne?evina Srbija , Kraljevina Srbija i Velika Srbija

Zbog turske tiranije nad srpskim ?ivljem, u Ora?cu je 1804. podignut Prvi srpski ustanak pod vodstvom Karađorđa (≫Crnog đorđa≪) Petrovi?a . Ustanak je ugu?en 1813. 15. velja?e 1815. podignut jе Drugi srpski ustanak na ?elu s knezom Milo?em Obrenovi?em .

Rezultati ovog ustanka vidljivi su 1830. kada Porta progla?ava Srbiju vazalnom kne?evinom. Prvi ustav Srbija je dobila 1835. Godine 1867. donijet je sultanov ukaz (ferman) o povla?enju turske vojske iz srpskih gradova. Neovisnost Srbije priznata je na Berlinskom kongresu 1878. Knez Milan Obrenovi? postaje srpskim kraljem 1882. godine. Tih godina nastaju u Srbiji i megalomanske ekspanzionisti?ke ideje za stvaranjem Velike Srbije unutar vi?ih dr?avnih krugova, koje ?e kasnije biti pokreta?em agresivnih ratova Srbije sa susjedstvom.

Obrenovi?i i Karađorđevi?i su naizmjence vladali u 19. stolje?u . Posljednji Obrenovi?, kralj Aleksandar , ubijen je zajedno s kraljicom Dragom 1903. Tad na vlast dolazi kralj Petar I. Karađorđevi? .

20. stolje?e [ uredi | uredi kod ]

Balkanski ratovi [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Balkanski ratovi

Srbija, Bugarska , Crna Gora i Gr?ka krenule su 1912. u Prvom balkanskom ratu u kona?no oslobađanje od turske vlasti. Nakon rata Srbija nije uspjela ostvariti svoj cilj ? izlazak na Jadransko more preko sjeverne Albanije, a Bugarska je bila nezadovoljna podjelom Makedonije. To je prouzro?ilo Drugi balkanski rat 1913. kada su Srbija, Gr?ka, Turska i Rumunjska brzo pobijedile Bugarsku. Srbija je od Bugarske kao ratnu od?tetu dobila određena ozemlja zapadne Bugarske.

Prvi svjetski rat [ uredi | uredi kod ]

Austro-Ugarska je bila uznemirena ja?anjem Srbije, koja joj je remetila planove za prodor na istok. Nakon sarajevskog atentata objavljuje rat Srbiji 28. srpnja 1914. Tada je po?eo Prvi svjetski rat . Cerska i Kolubarska bitka bile su prve savezni?ke pobjede u Prvom svjetskom ratu. Povla?enje preko Albanije po?elo je 1915. Tri godine poslije probijena je solunska boji?nica.

Međuratno razdoblje (Kraljevina SHS/Jugoslavija) [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Kraljevina Jugoslavija

Krajem studenog priklju?enje Kraljevini Srbiji progla?avaju Baranja , Ba?ka , Banat , Srijem , Crna Gora i Bosna i Hercegovina . Dr?ava Slovenaca, Hrvata i Srba , zbog opasnosti od talijanskog napada, ujedinila se sa Srbijom odlukom Narodnog vije?a u Zagrebu 25. studenog 1918. , no bez pristanka Hrvatskog sabora .

Dana 1. prosinca stvoreno je provotno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, a ubrzo i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca , koja je 1929. promijenila ime u Kraljevina Jugoslavija . Kralj Aleksandar Karađorđevi? ubijen je 9. listopada 1934. u Marseillu od strane Vlade ?ernozemskog , ?lana makedonske revolucionarne organizacije VMRO .

Drugi svjetski rat [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanci o temama: Drugi svjetski rat u Jugoslaviji i Nedi?eva Srbija

U Drugom svjetskom ratu , Jugoslavija je okupirana od strane Hitlerovske koalicije, koja je zapo?ela Bombardiranjem Beograda 6. travnja 1941 . Ba?ka je pripojena Mađarskoj . Dio dana?nje Srbije, uglavnom je rije? o Ra?koj , dospio je u Crnu Goru pod talijanskom vlasti. Kosovo, Metohija i zapadna Makedonija postale su dijelom tzv. Velike Albanije , također pod talijanskim utjecajem. Ostatak Makedonije u?ao je u sastav Bugarske, kao i dijelovi isto?ne Srbije. Su?ena Srbija i Banat bile su pod njema?kom okupacijom, ali je imala vlastitu lokalnu upravu, koja je surađivala s Nijemcima . U narodu je ova tvorevina dobila ime Nedi?eva Srbija ili Vlada nacionalnog spasa. Banat je bio pod posebnom njema?kom upravom. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Srbiji su djelovali: ?Jugoslovenska vojska u otad?bini” (tzv. ?etni?ki pokret) generala Dragoljuba Dra?e Mihailovi?a , partizanski pokret Josipa Broza Tita , te pomaga?i njema?kim okupatorima Srpska dr?avna stra?a generala Milana Nedi?a i Srpski dobrovolja?ki korpus Dimitrija Ljoti?a .

Poslijeratna Srbija (SFRJ) [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Povijest Socijalisti?ke Federativne Republike Jugoslavije

Na drugom zasjedanju AVNOJ -a 1943. godine zabranjen je povratak u zemlju dinastiji Karađorđevi?a , ^[9] a Jugoslavija je progla?ena za republiku pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija . Ovaj naziv je ubrzo ( 1946. ) promijenjen u Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Srbija postaje jedna od ?est federalnih Narodnih Republika. Ustavom Jugoslavije iz 1963. godine dr?ava mijenja naziv u Socijalisti?ka Federativna Republika Jugoslavija , a Srbija dobiva naziv u SR Srbija .

Srbija nakon raspada SFRJ [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanci o temama: Raspad SFRJ i Savezna Republika Jugoslavija

Dana 27. travnja 1992. zajedno je s Crnom Gorom formirala Saveznu Republiku Jugoslaviju . Od 1992. do 1995. Savezna Republika Jugoslavija bila je pod op?im sankcijama Vije?a sigurnosti OUN, zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu. Od 1998. na Kosovu i Metohiji po?inju sukobi između Oslobodila?ke vojske Kosova i srpskih oru?anih snaga. Od 24. o?ujka do 10. lipnja 1999. godine bombardirale su je snage Sjevernoatlantskog Saveza zbog humanitarne katastrofe na Kosovu .

21. stolje?e [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Srbija i Crna Gora

Nakon izbora 2000. godine dolazi do op?ih prosvjeda 5. listopada jer Slobodan Milo?evi? nije ?elio prihvatiti rezultate izbora i izbornu pobjedu kandidata Demokratske opozicije Srbije Vojislava Ko?tunice . Pristalice DOS-a dolazile su u Beograd od ranog jutra, organizirano iz vi?e pravaca, iz cijele Srbije, a predvodili su ih vođe te koalicije na ?elu sa Zoranom đinđi?em , prvim demokratski izabranim gradona?elnikom Beograda i nakon sloma Slobodana Milo?evi?a , prvim demokratskim premijerom Srbije. Dana 6. listopada Slobodan Milo?evi? se obratio narodu putem televizije i slu?beno priznao poraz na izborima.

Dana 4. velja?e 2003. godine progla?ena je dr?avna zajednica Srbija i Crna Gora , kojom je, u odnosu na prethodnu Saveznu Republiku Jugoslaviju, data ve?a nadle?nost dvjema republikama.

Dana 12. o?ujka 2003. godine, ispred zgrade Vlade Republike Srbije u Beogradu , izv?en je atentat na Zorana đinđi?a , tada?njeg srpskog premijera.

Odcjepljenje Crne Gore i obnova neovisnosti [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Crnogorska povijest

Europska unija je imenovala Slovaka Miroslava Laj?aka za glavnog predstavnika u vezi s crnogorskim referendumom. Za nezavisnost Crne gore po sporazumu EU i predstavnika SCG trebalo je glasati 55 % građana. U predreferendumskoj kampanji, za nezavisnost su lobirale vladaju?e stranke DPS i SDP, a protiv SNP, Narodna Stranka i druge prosrpske stranke. 21. svibnja 2006. je Crna Gora na referndumu izglasala neovisnost s oko 55,5 %, a 3. lipnja iste godine je Skup?tina Crne Gore proglasila neovisnost i od tada SCG, posljednji ostatak nekada?nje Jugoslavije, vi?e ne postoji. Dva dana kasnije, Narodna skup?tina Republike Srbije proglasila je Srbiju suverenom republikom i sljednicom SCG i time i formalno okon?ala postojanje dr?avne zajednice. Narednih dana, i srpska vlada je priznala neovisnost Crne Gore. Obje dr?ave su dobile međunarodna priznanja i odvojeno primljene u UN u srpnja te godine. Pitanje međunarodnih sporazuma, koje su ratificirale SRJ i SCG, rije?eno je tako ?to je odlu?eno da se oni odnose na pravno-formalnog nasljednika zajednice ? Srbiju ? a Crna Gora ih je potpisala po ubrzanom postupku. Sportske reprezentacije su ostale zajedno u vi?e disciplina sve do kraja te godine, sa starim obilje?jima.

Odcjepljenje Kosova [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Kosovo

U o?ujku 2008. Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije , a do sada ga je priznalo 70-ak dr?ava ^[10] i smatra se samostalnom republikom pod međunarodnim nadzorom, dok Republika Srbija jo? uvijek podru?je Kosova smatra sastavnim dijelom svog dr?avnog podru?ja.

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Zemljopis Srbije

Reljef [ uredi | uredi kod ]

Srbiju ?ine tri velike zemljopisne cjeline: Panonska nizina , bre?uljkasti predjeli s ni?im planinama i nizinskim pro?irenjima, te planinsko-kotlinsko podru?je.

Panonska nizina zauzima 29 % teritorija, a u njoj prevladavaju nizine s aluvijalnim naplavinama uz vodene tokove i praporne visoravni, te dva brdovita uzvi?enja: Fru?ka gora (538  m ) i Vr?a?ke planine (639  m ).

Ju?no od Save i Dunava prevladava brdovito podru?je s visinama do 500  m i ni?e planinsko podru?je s visinama do 1000  m . To podru?je zauzima oko dvije tre?ine povr?ine Srbije. U tom podru?ju nizina ima tek uz Posavinu , Pomoravlju i dijelu Timo?ke krajine .

Podru?ja vi?a od 1000  m zauzimaju desetinu teritorija Srbije. Ta se podru?ja nalaze ju?no od Zapadne Morave i Ni?ave , a sastoje se od visoravni i skupina vi?ih planina, od kojih najvi?e uokviruju Kosovsku i Metohijsku kotlinu . Najzna?ajnije planine u Srbiji su Tara , Kopaonik , Suva planina , Zlatibor , Zlatar , Fru?ka gora i Balkan .

70 % povr?ine Srbije nalazi se na Balkanu , a ostalih 30 % spada u Srednju Europu ( Panonska nizina ). Kopnenu granicu ima u du?ini od 2114 km , a du?ina tih granica prema susjedima iznosi:

• prema Hrvatskoj ? 241  km
• Mađarskoj ? 151  km
• Rumunjskoj ? 476  km
• Bugarskoj ? 318  km
• Kosovu ? 352  km
• Sjevernoj Makedoniji ? 221  km
• Crnoj Gori 203  km
• Bosni i Hercegovini 302  km .

Sjeverni dio zemlje ( Vojvodina ) zauzimaju plodne ravnice, dok je sredi?nji i ju?ni dio prete?ito planinski. Tri su planinska vrha iznad 2000 metara nadmorske visine, ^[11] a najvi?i od njih je Mid?or (na granici s Bugarskom u Staroj planini ). Visine je 2168  m . ^[12] Srbija obiluje prirodnim ljepotama, od kojih se posebno izdvajaju o?uvane ?ume . Srbija je bogata i vodama.

Tlo [ uredi | uredi kod ]

Posljedica slo?ene geolo?ko-litolo?ke podloge, razli?itog stupnja okomite ra??lanjenosti reljefa i klimatskih specifi?nosti pojedinih krajeva je velika raznovrsnost tipa zemlji?ta. Podru?je Vojvodine nalazi se ve?inom na visokoplodnom ?ernozemom , a podru?ja uz rijeke i rubna podru?ja Banata uz granicu s Rumunjskom na ritskoj crnici i aluvijalnom zemlji?tu.

Sjeverozapadni dio sredi?nje Srbije pokrivaju pseudogleji i lesivirana zemlji?ta i eutri?na smeđa tla (gajnja?e).

Na pomoravskom podru?ju prevladavaju aluvijalna zemlji?ta, zemlji?ta na rastresitim supstratima (rendzine), smonica i kisela smeđa zemlji?ta.

Na vapnena?ko-dolomitskim stijenama brdsko-planinskog podru?ja ju?no od Save i Dunava prevladava crnica i smeđa zemlji?ta.

Vode [ uredi | uredi kod ]

Rijeke Srbije najve?im dijelom pripadaju Crnomorskom slivu , a sve vode tog toka okuplja Dunav . Vode s ve?eg dijela metohijskog podru?ja pripadaju Jadranskom slivu , a krajnji jugoisto?ni dijelovi Egejskom slivu . Tri su plovne rijeke u Srbiji: Dunav (588  km ), Sava (206  km ), Tisa (168  km ), i dijelom Velika Morava . Ostale ve?e rijeke Srbije su:

• Zapadna Morava (308  km )
• Ju?na Morava (295  km )
• Ibar (272  km )
• Drina (220  km )
• Timok (202  km ).

Najve?e jezero u Srbiji, đerdapsko jezero , nalazi se na granici s Rumunjskom i ima povr?inu od 163  km ² (ukupna povr?ina jezera je 253  km ² ).

Rijeka koja najdu?im tokom prolazi kroz Srbiju je Morava, a njen sliv obuhva?a 40 % povr?ine Srbije. Ve?ina rijeka ima ki?no-snje?ni re?im vodostaja i protoka. Maksimalni vodostaji bilje?e se u prolje?e, a minimalni u kolovozu i rujnu.

Srbija nema velikih prirodnih jezera , a najve?a su nastala pregrađivanjem rije?nih korita kadi iskori?tavanja snage vode za elektri?nu energiju . Najve?a takva akumulacijska jezera su: đerdapsko (na Dunavu), Vlasinsko (na Vlasini), te Peru?a?ko i Zvorni?ko (na Drini).

Biljni pokrov [ uredi | uredi kod ]

Cijeli teritorij Srbije pripada kontinentalno biljno-zemljopisnoj regiji. Srbija u cjelini spada među slabije po?umljene zemlje Europe sa samo 27 % ?umskih povr?ina. ^[13]

Srbija se po tipu vegetacije dijeli u pet pojasa:

• Nizinski pojas (podru?je aluvijalne ravnice Vojvodine , Posavine , Pomoravlja , Timo?ke krajine i Kosova polja ) ? ?ume hrasta lu?njaka , jasena , topole i vrbe , a u su?nijim predjelima Vojvodine dominiraju stepe .
• Brdski (kolinski) pojas (veliki dio Srbije ju?no od Save i Dunava) ? ?ume sladuna i cera , hrasta kitnjaka i pitomog kestena .
• Brdski (montanski) pojas ? bukove i bukovo- jelove ?ume, a na vapnena?kim podlogama i ?ume munike . Na toplim padinama ima i ?uma hrasta kitnjaka.
• Pretplaninski i planinski pojas ? u ni?em potpojasu prevladavaju bukove ?ume, ?ikare i smrekove ?ume, a u vi?em niske klekovine bora krivulja i bukve, vri?tine i ?ikare planinske ive .
• Visokoplaninski pojas ? podru?ja vi?a od 2500 m s hazmofitskom vegetacijom golih kamenjara, te mikrovegetacijom li?ajeva na strmijim stijenama.

Za?ti?ena priroda [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Nacionalni parkovi Srbije

Srbija ima ?etiri nacionalna parka ( đerdap , Kopaonik , Tara , Fru?ka gora ) te ve?i broj parkova prirode, prirodnih rezervata i spomenika.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Stanovni?tvo Srbije

Razmje?taj i sastav stanovni?tva [ uredi | uredi kod ]

Srbija ima prema popisu iz 2002. godine 7?498?001 stanovnika ^[14] i spada u srednje naseljena europske dr?ave s prosje?nom gusto?om naseljenosti od 111  st/km ² . U glavnom gradu ?ivi 20 % ukupnog stanovni?tva. Od ukupnog broja stanovni?tva 56 % je gradskog. Kao posljedica razli?itih prirodnih uvjeta i povijesnog razvoja, prostorni raspored stanovni?tva je vrlo raznolik. Ako se promatraju velika zemljopisna podru?ja, najgu??e je naseljena peripanonska Srbija (najvi?e zbog grada Beograda). Vojvodina i planinsko-kotlinsko podru?je ne?to je rjeđe naseljeno od dr?avnog prosjeka. U planinsko-kotlinskom podru?ju postoje velike razlike u naseljenosti. Kosmet ima vi?e od 200  st/km ² , a osim ju?nog Pomoravlja, ostale subregije imaju manje od 50  st/km ² .

Ako se izuzme razdoblje Drugog svjetskog rata , broj stanovnika Srbije se od po?etka 20. stolje?a stalno pove?avao, najvi?e na Kosovu i Metohiji. Gotovo ?itava Sredi?nja Srbija, izuzev ve?ih gradova u posljednje vrijeme bilje?i pad broja stanovni?tva, kao i Banat i sredi?nji dijelovi Ba?ke . Stanovni?tvo ve?ih urbanih podru?ja vi?e se pove?ava doseljavanjem nego vlastitim prirodnim prirastom.

Poslije Drugog svjetskog rata stanovni?tvo Srbije u cjelini stari. U zadnja dva desetlje?a u Sredi?njoj Srbiji i Vojvodini smanjuje se broj radno sposobnog stanovni?tva. U razdoblju od 1961. do 2002. udio mladog stanovni?tva (0 ? 19 godina) smanjio se s 35 % na 22 % dok se udio starog stanovni?tva popeo s 11 % na 24 %.

Demografska povijest [ uredi | uredi kod ]

• 1991. ? 9?778?991 stanovnika:
  • Srbi ? 65,9 %
  • Albanci ? 17,1 %
  • Mađari ? 3,5 %
  • Muslimani ? 2,5 %
  • Romi ? 1,4 %
  • Crnogorci ? 1,4 %
  • Hrvati ? 1,1 % ^[15]
  • ostali ? 7,1 %.
• 1981. ? 9?313?676 stanovnika:
  • Srbi ? 66,4 %
  • Albanci ? 14 %
  • Mađari ? 4,2 %
  • Muslimani ? 2,3 %
  • Hrvati ? 1,6 %
  • Crnogorci ? 1,6 %
  • Romi ? 1,2 % ^[16]
  • ostali ? 8,7 %.
• 1971. ? 8?446?591 stanovnika:
  • Srbi ? 71,2 %
  • Albanci ? 11,7 %
  • Mađari ? 5,1 %
  • Hrvati ? 2,2 %
  • ostali ? 9,8 %.
• 1961. ? 7?642?227 stanovnika:
  • Srbi ? 74,6 %
  • Albanci ? 9,2 %
  • Mađari ? 5,9 %
  • Hrvati ? 2,6 %
  • ostali ? 7,7 %.
• 1953. ? 6?979?154 stanovnika:
  • Srbi ? 73,8 %
  • Albanci ? 8 %
  • Mađari ? 6,3 %
  • ostali ? 11,9 %.
• 1948. ? 6?527?966 stanovnika:
  • Srbi ? 73,9 %
  • Albanci ? 8,1 %
  • Mađari 6,6 %
  • Hrvati ? 2,6 % ^[17]
  • ostali ? 8,8 %.

Narodnosni sastav [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Srbi

Podrobniji ?lanak o temi: Demografija Srbije

Ovaj ?lanak ili dio ?lanka sadr?i zastarjele podatke. ( Rasprava ) Nadopunite ?lanak novijim podacima i uklonite ovaj predlo?ak.

Ve?insko dvotre?insko stanovni?tvo od Srbijinih devet i pol milijuna stanovnika ?ine Srbi , dok su jedna tre?ina nacionalne manjine.

Vjerski sastav [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Srpska pravoslavna crkva

Najve?i broj stanovni?tva Srbije je pravoslavne vjere. Slijede muslimani , rimokatolici i protestanti .

Ustav i zakoni Srbije dozvoljavaju slobodu vjere. Vlada na svim razinama nastoji za?titi ovo pravo u cjelini. Srbija nema dr?avnu religiju, pa se ni vjerski blagdani ne slave kao dr?avni praznici. No, građanima je dozvoljeno da za svoje velike vjerske praznike uzmu slobodan dan.

Jezik [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Srpski jezik

U Srbiji je slu?beni jezik srpski i ?irili?no pismo dok je latinica u ravnopravnoj uporabi. Po podacima iz 2014. ?irilicu koristi 36 % srpske populacije dok latinicom koja je ipak zastupljenija pi?e 47 %.

U Vojvodini su, uz srpski, slu?beni jezici i mađarski , slova?ki , hrvatski , rumunjski i rusinski .

Politi?ki ustroj [ uredi | uredi kod ]

Srbija je po Ustavu iz 2006. godine koji je najvi?i pravni akt, unitarna dr?ava (postoji samo jedna, centralna vlast koja je nosilac dr?avnog suvereniteta), s vi?estrana?kim sustavom, neposrednim izborima, garantuje po?tovanje ljudskih i građanskih prava i sloboda, kao i podjelu vlasti (zakonodavna, izvr?na i sudska).

Ustav iz 2006. godine je razlo?io vlast na zakonodavnu, izvr?nu i sudsku, gdje je se ?odnos triju grana vlasti zasniva na ravnote?i i međusobnoj kontroli”.

Narodna skup?tina je jednodomo predstavni?ko tijelo i nosilac zakonodavne vlasti u Republici Srbiji. Skup?tinu ?ine narodni zastupnici ? kojih je 250 ? koji se biraju na neposrijednim izborima na mandat od ?etiri godine u skladu sa zakonom. Narodna skup?tina Republike Srbije bira Vladu, kontrolira ju i odli?uje o prestanku mandata Vlade i ministara; bira i razrije?ava sudije ustavnog suda; bira i razrije?ava Pu?kog pravobranitelja; bira i razrije?ava guvernera Narodne banke Srbije; potvrđuje međunarodne ugovore; raspisuje republi?ki referendum; donosi i mijenja Ustav. Tijela su izvr?ne vlasti u dr?avi Predsjednik Republike i Vlada.

Predsjednik Republike Srbije bira se na neposrijednim izborima, narod ga bira tajnim glasovanjem. Mandat mu iznosi pet godina, a isto lice ne smije biti vi?e od dva puta birano na predsjedni?ku funkciju. Kada je sprije?en da obavlja svoju funkciju zamjenjuje ga predsjednik Narodne skup?tine, u periodu od najdu?e tri mjeseca i njegove nadle?nosti su također utvrđene Ustavom. Predsjednik predstavlja dr?avu u međunarodnim odnosima, dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrđena zakonom.

Vlada Republike Srbije je aktivni dio izvr?ne vlasti i u parlamentarnom sustavu je njezin nosilac. Bira ju Narodna skup?tina i njoj je odgovorna za svoj rad. Kandidat za predsjednika vlade je mandatar koji iznosi svoj program pred Narodnu skup?tinu, poslije ?ega sljedi debata. Izbor vlade je u danu za glasanje i ona je izabrana ako dobije ve?inu od ukupnog broja skup?tinskih zastupnika, dakle 126. zastupnika mora da glasa pozitivno za novu vladu.

Pravni sustav [ uredi | uredi kod ]

Po Ustavu Srbije sudovi su samostalni i neovisni organi vlasti koji ?tite slobode i prava svih građana Republike Srbije zakonom utvrđena prava pravnih subjekata i osigurava ustavnost i zakonitost. Sudska vlast po Ustavu posve je neovisna od zakonodavne i izvr?ne vlasti u Republici. Sve sudske odluke se donose u ime građana i zasnivaju se na Ustavu, zakonu, potvrđenom međunarodnom ugovoru i propisima donesenim temeljem zakona.

Sudske su odluke obvezne za sve i ne mogu biti dio izvansudske kontrole. Sudske odluke moze preispitati samo nadlezni sud u to?no utvrđeno vrijeme i to?no utvrđenom postupku.

Republi?ki sudovi:

• Vrhovni kasacijski sud najvi?i je sud u Republici Srbiji koji neposrijedno vi?i sud za Privredni apelacijski sud, Prekr?ajni apelacijski sud i Upravni sud i apelacijske sudove.
• Vrhovni sud samostalan je i neovisan dr?avni organ koji ?titi ustavnost i zakonitost i ljudska i manjinska prava i slobode.
• Prekr?ajni apelacijski sud Republike Srbije odlu?uje o ?albama na odluke prekr?ajnih sudova Republike Srbije. U svom sustavu ima tri odjeljenja koja sjedi?ta imaju u Novom Sadu, Ni?u i Kragujevcu.

Oru?ane snage Republike Srbije [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Vojska Srbije

Oru?ane snage Srbije podlo?ne su Ministarstvu obrane, a sastoje se od vojske i ratnog zrakoplovstva. Iako kontinentalna zemlja, Srbija upravlja flotilom rije?nih brodova koji obhoduju uglavnom na međunarodno plovnim rijekama Dunava , Save i Tise . Na?elnik Glavnog sto?era Vojske Srbije izvje??uje ministra obrane. Glavni sto?er imenuje predsjednik Republike, koji je i glavni zapovjednik vojnih snaga. Od 2017. godine, prora?un za obranu Srbije iznosi 503 milijuna dolara , ili oko 1,4 % BDP-a zemlje.

Tradicionalno se oslanjaju?i na veliki broj vojnika, oru?ane snage Srbije prolazile su kroz razdoblje smanjenja, restrukturiranja i profesionalizacije u potpunosti u skladu s NATO standardima. Vojni rok je ukinut u 2011. Srpskih oru?ane snaga imaju 28?000 aktivnih vojnika, dopunjenih aktivnom rezervom koja ima 20?000 vojnika i pasivnom rezervom u hitnim slu?ajevima s jo? između 170?000 i 250?000 vojnika. ^[19]

Od 15. sije?nja 2015. Srbija sudjeluje u Individualnom planu partnerstva ^[20] s NATO ?to predstavlja najvi?i rang suradnje s tom organizacijom prije ?lanstva, no zemlja nema namjeru priklju?iti se NATO -u, zbog jo? zna?ajnog negativnog stava građanstva uglavnom naslijeđenog u vrijeme NATO-vog bombardiranja Jugoslavije 1999. godine. ?lan je promatra?a Organizacija Ugovora o kolektivnom vrijednosnom papiru (CSTO). Zemlja je također potpisala Pakt o stabilnosti za jugoisto?nu Europu. Iako Srbija nije ?lanica ni jednog vojnog saveza, oru?ane snage Republike Srbije sudjeluju u mnogo multinacionalnih mirovnih misija, uklju?uju?i razmje?tanje u Libanonu , Cipru , Obali Bjelokosti i Liberiji .

Srbija je glavni proizvođa? i izvoznik vojne opreme u regiji jugoistoka Europe. Izvoz obrane iznosio je oko 483 milijuna dolara u 2016. Srbija izvozi diljem svijeta, osobito na Bliski Istok, Afriku, Jugoisto?nu Aziju ali i Zastavine pu?ke i strijeljivo u Sjevernu Ameriku . Obrambena industrija je tijekom godina imala zna?ajan rast i kontinuirano nastavlja rast i razvoj na godi?njoj razini.

Upravna podjela dr?ave [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanci o temama: Sredi?nja Srbija i Vojvodina

Podrobniji ?lanak o temi: Srbija prije dolaska Srba

Upravna podjela po okruzima.

Karta Srbije.

U sastavu Srbije nalazi se jedna autonomna pokrajina ? Vojvodina (dok prema Ustavu R. Srbije i Kosovo i Metohija se nalazi u njezinom sastavu i ima status autonomne pokrajine). Srbija bez te pokrajine naziva se Sredi?nja ili U?a Srbija.

Neke politi?ke stranke u Srbiji predla?u da Srbija bude podijeljena na pet regija:

1. Vojvodinu
2. ?umadiju
3. Podunavlje
4. Podrinje
5. Beograd .

Okruzi [ uredi | uredi kod ]

Postoji podjela na 29 okruga i grad Beograd. Vojvodina ima 7 okruga, te U?a Srbija 17.

Svaki okrug sastoji se od nekoliko op?ina koje su podijeljene na mjesne zajednice. Pri ustroju okruga, podru?ja na jugozapadu Srbije s ve?inskim bo?nja?kim stanovni?tvom nisu bila izdvojena u poseban okrug, ve? su podijeljena između zlatiborskog i ra?kog okruga ?to je izazvalo veliko nezadovoljstvo bo?nja?ke strane.

Okruzi autonomne pokrajine Vojvodine [ uredi | uredi kod ]

• Sjevernoba?ki okrug
• Srednjobanatski okrug
• Sjevernobanatski okrug
• Ju?nobanatski okrug
• Zapadnoba?ki okrug
• Ju?noba?ki okrug
• Srijemski okrug

Okruzi sredi?nje Srbije [ uredi | uredi kod ]

• Ma?vanski okrug
• Kolubarski okrug
• Podunavski okrug
• Brani?evski okrug
• ?umadijski okrug
• Pomoravski okrug
• Borski okrug
• Zaje?arski okrug
• Zlatiborski okrug
• Moravi?ki okrug
• Ra?ki okrug
• Rasinski okrug
• Ni?avski okrug
• Topli?ki okrug
• Pirotski okrug
• Jablani?ki okrug
• P?injski okrug

Gradovi [ uredi | uredi kod ]

Iako Srbija ima mnogo naselja s vi?e od 20?000 stanovnika, slu?beno ima samo 3 grada i Grad Beograd. To su gradovi:

• Beograd ? 1?119?642, s predgrađem 1?576?124
• Novi Sad ? 191?405, s predgrađem 299?294
• Ni? ? 173?724, s predgrađem 250?518
• Kragujevac ? 146?373, s predgrađem 175?802.

U sije?nju 2007. godine, uredbom Vlade Srbije, 23 op?ine u Srbiji dobile su status grada. Pored Beograda, Novog Sada, Ni?a i Kragujevca, status grada dobili su:

• Vranje
• Zrenjanin
• Jagodina
• Kraljevo
• Leskovac
• Loznica
• Kru?evac
• Pan?evo
• Po?arevac
• Smederevo
• Srijemska Mitrovica
• Subotica
• U?ice
• Zaje?ar
• ?a?ak
• Sombor
• Valjevo
• Novi Pazar
• ?abac . ^[21]

Redni broj	Grad	Populacija	Redni broj	Grad	Populacija	Beograd Novi Sad
1.	Beograd	1?119?642	10.	Smederevo	62?805
2.	Novi Sad	191?405	11.	Valjevo	61?035
3.	Ni?	173?724	12.	Kraljevo	57?411
4.	Kragujevac	146?373	13.	Vranje	55?052
5.	Subotica	99?981	14.	?abac	55?163
6.	Zrenjanin	79?773	15.	U?ice	54?717
7.	Leskovac	63?185	16.	Novi Pazar	54?604
8.	Pan?evo	77?087	17.	Sombor	51?471
9.	?a?ak	73?217	18.	Po?arevac	41?736
2002. godina [22]

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Gospodarstvo Srbije

Od Drugog svjetskog rata Srbija se od izrazito agrarne zemlje transformirala u industrijsku zemlju u kojoj su poljoprivreda i rudarstvo zadr?ali zna?ajnu ulogu. Za vrijeme SFRJ Srbija je bila srednje razvijena zemlja, na razini jugoslavenskog prosjeka, ali s velikim regionalnim razlikama. Tako je najrazvijeniji bio grad Beograd, a najnerazvijeniji Kosmet i op?ine uz Kosmet i granicu s Crnom Gorom. Srpsko gospodarstvo dodatno je oslabilo poslije raspada SFRJ, a dodatno je uni?teno NATO -vim bombardiranjem 1999. godine.

Srbijansko gospodarstvo bilo je u kolapsu po?etkom 1990-ih zbog uvedenih sankcija od strane Vije?a sigurnosti UN-a 1992. radi agresije na Hrvatsku i BiH. Ve?i dio sankcija je ukinut 1996. , 2000. , 2001. i 2005. kada je u potpunosti normalizirana trgovina sa SAD -om.

Poljoprivreda ?ini 16,6 % nacionalnog BDP -a, industrija 25,5 % i uslu?ne djelatnosti 57,9 %. Ukupni BDP-PPP za 2008. je bio oko 79,662 milijarde dolara . ^[23] Dok je BDP-PPP za 2008. po stanovniku iznosio oko 10?792 dolara. ^[23] Najve?i ratarski kraj je Vojvodina. Uzgaja se p?enica , kukuruz , suncokret i soja , te u manjoj mjeri povrtne kulture. ?umadija je poznata po vo?arstvu ; Vr?ac , obronci Fru?ke gore i ?upa po vinogradima. Sto?arstvo je razvijeno u Ra?koj i u isto?noj Srbiji. Metohija je plodna ?itnica. Kosovo je najve?e nalazi?te lignita u Europi. Homoljske planine su nalazi?te bakra . Sjeverni dio Banata je bogat naftom i zemnim plinom .

Srbija raspola?e s oko 2?961?000 radno sposobnog stanovni?tva. Ima stopu nezaposlenosti od 14 % ^{[24] [25]} (Kosovo i Metohija oko 50 %). U poljoprivredi radi oko 30 %, industriji 46 % i uslu?nim djelatnostima 24 %. Stopa inflacije je preko 6,5 %.

Hidroelektrana đerdap .

Zra?na luka Nikola Tesla .

Glavni uvozni partneri Srbije su zemlje Europske unije ( Njema?ka , Austrija , Italija ), SAD, Narodna Republika Kina . Srbija najvi?e izvozi svoje proizvode u zemlje biv?eg SSSR -a, Republiku Srpsku ( BiH ) i Sjevernu Makedoniju . Deficit od uvoza je oko 6 milijardi dolara (2005.)

Promet [ uredi | uredi kod ]

Cestovni prijevoz najdominantniji je oblik putni?kog prijevoza. Danas na njega otpada 70 % putni?kih kilometara. Poslije Drugog svjetskog rata u Srbiji je bilo svega nekoliko stotina kilometara suvremenih cesta, a danas ih ima 30?000  km , od ?ega je 20 % magistralnih puteva. Izgrađeni su ili modernizirani mnogi međugradski i međumjesni putevi. Glavni cestovni pravac je paneuropski koridor X koji ide usporedno sa ?eljezni?kom magistralom Horgo? ? Subotica ? Novi Sad ? Beograd ? Ni? , gdje se ra?va u dva kraka, jedan prema Sofiji , a drugi prema Skopjlu .

Zra?ni promet se po?eo razvijati između dva svjetska rata. Prva jugoslavenska zra?na linija uspostavljena je između Beograda i Zagreba 1928. godine. Zna?ajniju dinamiku ovaj je oblik prometa do?ivio ?ezdesetih godina dvadesetog stolje?a . 1962. izgrađena je beogradska zra?na luka ≫Sur?in≪ (danas Zra?na luka Nikola Tesla ). a kasnije i luke u Pri?tini i Ni?u. Udio zra?nog prometa vremenom se pove?ava, ali jedino beogradska zra?na luka ima ve?i zna?aj s preko 1,5 milijun putnika godi?nje (v. Dodatak:Popis zra?nih luka u Srbiji ).

Do sredine 1960-ih , ?eljezni?ki promet imao je vode?u ulogu u putni?kom prijevozu, a danas je po va?nosti iza cestovnog i zra?nog prometa. No unato? tome, ?eljeznice i danas dr?e primat u prijevozu robe. Danas Srbija ima 4110  km ?eljezni?kih pruga. Pruge su po?ele s izgradnjom sredinom 19. stolje?a , no kako se dana?nji teritorij Srbije tada nalazio u tri dr?ave, izgradnja ?eljeznica do Prvog svjetskog rata bila je neusklađena i razli?ita u tehni?kom pogledu. Prva pruga izgrađena je u Vojvodini 1856. godine i to za rudarske potrebe, a prva za javni promet 1857. i bila je dio pravca Budimpe?ta ? Temi?var ? Or?ava . Do 1914. godine u cijeloj Srbiji bilo je 1714  km ?eljezni?kih pruga, a između dva rata je izgrađeno jo? vi?e od 1000  km . Nakon Drugog svjetskog rata velika je pa?nja posve?ena modernizaciji ?eljeznice.

Gotovo sav rije?ni promet Srbije odvija se na podru?ju Vojvodine. Od 1982  km plovnih puteva, na rijeke otpada 1043  km (od toga na Dunav 588  km , Savu 206  km i Tisu 168  km ). Od kanala najve?i zna?aj ima sustav Dunav ? Tisa ? Dunav.

Hrvatska je vlastitim novcem sufinancirala izgradnji nekoliko elektrana diljem biv?e Jugoslavije, ukupne snage 920 megavata: NE Kr?ko, TE Tuzla, TE Gacko, TE Kakanj i TE Obrenovac. Zbog politike SFRJ po?etkom osamdesetih godina koja je obvezala razvijene republike Hrvatsku i Sloveniju ulagati bespovratno sredstva u nerazvijene, time i u tobo?e nerazvijenu Srbiju. Hrvatska je tek isposlovala da umjesto investiranja u Fond mo?e ulagati u elektrane. Zbog ulaganja u Srbiju HEP je podigao veliki kredit, koji je Hrvatska ratnih godina vra?ala i nije dobivala struju od svoje investicije. Zbog tih predratnih ulaganja u TE Nikola Tesla u Obrenovcu, HEP potra?uje oko 120 milijuna eura i 22  tWh elektri?ne energije, tj. vi?e od godi?nje potro?nje cijele Hrvatske. Doda li se kamata od 1990. godine na ukupna potra?ivanja, Hrvatska potra?uje gotovo dvije milijarde eura od Elektroprivrede Srbije (EPS-a). Dug se nagomilao i HEP je predlo?io da im se investicija vrati isporukama struje, ali Elektroprivreda Srbije poru?ila je da se to mora rije?iti na dr?avnoj razini i da to pregovaraju predstavnici ministarstava gospodarstva. ^[26]

Kultura [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanci o temama: Kultura Srbije i Srbi

Srpska akademija znanosti i umjetnosti (srp. Srpska akademija nauka i umetnosti ) osnovana je u drugoj polovici 19. stolje?a, kao najstarija suvremena akademija u Ju?nih Slavena.

Arhitektura [ uredi | uredi kod ]

Na podru?ju Srbije postoje ostatci prapovijesnih kultura. Najpoznatija neolitska kultura na tlu Srbije je kultura Lepenskog vira . U Srbiji su se nalazili rasko?ni carski gradovi i pala?e u doba kasnog Rimskog Carstva i ranog Bizanta , ?iji se ostatci mogu vidjeti u Sirmiumu , Gamzigradu i Cari?inom gradu ( Justiniana Prima ).

Srpski srednjovjekovni spomenici koji su se o?uvali do danas uglavnom su crkve i manastiri . Ve?ina ovih spomenika ima freskama ukra?ene zidove. Najzna?ajniji spomenik srpske srednjovjekovne umjetnosti je manastir Studenica (oko 1190. ) Ovaj manastir je bio model za kasnije manastire Mile?eva , Sopo?ani i Visoki De?ani . Vjerojatno najpoznatija srpska srednjovjekovna freska je prikaz ?Mironosnice na grobu” (ili ?Bijeli anđeo”) iz manastira Mile?eva. Ikonoslikarstvo je također dio srpskog srednjovjekovnog kulturnog naslijeđa.

Utjecaj bizantske umjetnosti se poja?ao nakon pada Carigrada u ruke kri?ara 1204. , kada su mnogi umjetnici pobjegli u Srbiju. Njihov utjecaj je vidljiv u izgradnji crkve Bogorodica Ljevi?ka, manastiru Staro Nagori?ino i manastiru Gra?anica .

Manastir Visoki De?ani je sagrađen između 1330. i 1350. godine. Za razliku od drugih srpskih manastira, ovaj je sagrađen u romani?kom stilu pod nadzorom majstora Vite iz Kotora . Na freskama ovog manastira nalaze se 1000 portreta koji opisuju sve najva?nije epizode iz Novog zavjeta . U katedrali se nalaze ikonostas, igumanovo prijestolje i dekorirani sarkofag kralja Stefana III. De?anskog .

Jo? jedan stil crkvenog građevinarstva se razvio u Srbiji krajem 14. stolje?a , i to u dolini rijeke Morave . Odlika ovog stila je bila bogato ukra?avanje unutra?njih crkvenih zidova. Freske u manastiru Manasija prikazuju religijske scene u kojima sudjeluju ljudi u srpskim srednjovjekovnim odorama.

Za vrijeme osmanske vladavine, uglavnom, je zamrla umjetni?ka aktivnost u Srbiji. Neke barokne tendencije vidljive su kod srpskih umjetnika s kraja 18. stolje?a u ju?noj Ugarskoj (Teodor Kra?un, Jakov Orfelin).

Kulturna ba?tina UNESCO -a obuhva?a:

• grad Stari Ras
• manastir Sopo?ane i Petrovu crkvu (najstarija crkva u Srbiji, od 1979.)
• manastir Studenicu (od 1986.)
• manastir De?ane (od 2004.)
• manastir Gra?anicu
• Pe?ku patrijar?iju i crkvu Bogorodice Ljevi?ke (od 2006.)
• Gamzigrad kod Zaje?ara (od 2008.)
• ste?ke (od 2016.).

Slikarstvo [ uredi | uredi kod ]

Mnogi mladi umjetnici srpske dr?ave iz 19. stolje?a su se ?kolovali u inozemstvu, posebno u Francuskoj i Njema?koj, i donijeli su sa sobom avangardne stilove. Pored Pariza i Munchena , Beograd je u prvoj polovici 20. stolje?a bio jedno od sredi?ta impresionizma . Nade?da Petrovi? je slikala u stilu fovizma , dok je Sava ?umanovi? bio pod utjecajem kubizma .

Zna?ajni srpski slikari 20. stolje?a bili su: Milan Konjovi? , Marko ?elebonovi? , Petar Lubarda , Vladimir Veli?kovi? i Mi?a Popovi? .

Srbija je poznata i po slikarima naive , kao ?to su Janko Bra?i? , Sava Sekuli? , Martin Jona? i Zuzana Halupova . Slova?ko selo Kova?ica u Vojvodini sredi?te je naivnog slikarstva.

Knji?evnost [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Srpska knji?evnost

Po?etak srpske pismenosti povezan je s djelovanjem bra?e ?irila i Metoda na Balkanu . Postoje spomenici rane srpske pismenosti iz 11. stolje?a , pisani glagoljicom . Ve? u 12. stolje?u , pojavljuju se tekstovi pisani ?irilicom . Iz ovog razdoblja je i najstarija ?irili?na knjiga srpske redakcije, evanđelje zahumskog kneza Miroslava, brata Stefana Nemanje. Miroslavljevo evanđelje je i najstarija i najljep?e ilustrirana srpska knjiga srednjeg vijeka.

Za vrijeme turske vladavine, u Srbiji se razvijala usmena lirska i epska knji?evnost. U doba narodnog preporoda u 19. stolje?u, Vuk Stefanovi? Karad?i? je preveo Novi zavjet na srpski narodni jezik i proveo reformu srpskog jezika i pravopisa. Time je utemeljena suvremena srpska knji?evnost. Najzna?ajniji srpski pjesnici 19. stolje?a bili su Branko Radi?evi? , đura Jak?i? i Jovan Jovanovi? Zmaj . U 20. stolje?u prvenstvo pripada proznim piscima: Milo?u crnjanskom , Dobrici ?osi?u , Danilu Ki?u , Borislavu Peki?u i Miloradu Pavi?u , iako ima i vrijednih pjesni?kih dostignu?a: Milana Raki?a , Jovana Du?i?a , Desanke Maksimovi? , Miodraga Pavlovi?a i Vaska Pope .

Glazbena umjetnost [ uredi | uredi kod ]

Folklor [ uredi | uredi kod ]

Srbija ima dugu tradiciju folklora i narodne glazbe. Ples grupe plesa?a, pod imenom kolo, je najomiljeniji vid folklora u Srbiji i razlikuje se od regije do regije. Najpopularnija kola su U?i?ko kolo i Moravac .

U 19. stolje?u i ranije, karakteristi?na narodna glazbala bile su gusle i frula , dok su u Vojvodini kori?tene tambure i gajde . Danas je glavni instrument u novokomponiranoj narodnoj glazbi harmonika . Popularni su i truba?ki orkestri. Festival truba?a u Gu?i je sredi?nja manifestacija ove vrste glazbe. Najpoznatiji truba?i Srbije su: Fejat Sejdi? , Bakija Baki? i Boban Markovi? . Vrijeme turske vladavine ostavio je traga u glazbi cijelog Balkana, pa tako i Srbije.

Popularna glazba [ uredi | uredi kod ]

U zadnjih nekoliko godina razvijen je trend mije?anja narodne glazbe i orijentalnih utjecaja, te dance glazbe pod imenom turbo-folk . Mnogi suvremeni srpski pjeva?i popularni su i na podru?jima susjednih zemalja, kao na primjer: Lepa Brena , ?eljko Joksimovi? , Dragana Mirkovi? i Svetlana Ra?natovi?-Ceca .

U zabavnoj i pop glazbi, velike zvijezde srpske estrade bili su: đorđe Marjanovi? , Lola Novakovi? i Sedmorica mladih . Jo? uvijek su aktivni i omiljeni đorđe Bala?evi? i Zdravko ?oli? . Srbija ima i pobjednicu na Izboru za pjesmu Eurovizije ? Mariju ?erifovi? .

Rock grupe su se pojavile u Srbiji krajem 1960-ih . Veliku popularnost su postigle grupe Novog vala 1980-ih : Idoli , Elektri?ni orgazam i Ekatarina Velika . Iz tog vremena i danas su aktivni: Riblja ?orba , Bajaga i instruktori , Van Gogh i Partibrejkers .

Kazali?te i filmska umjetnost [ uredi | uredi kod ]

Joakim Vuji? je osniva? suvremenog srpskog kazali?ta. On je osnovao ?Knja?esko-srbski teatar” u Kragujevcu 1835. godine. Zna?ajni srpski pisci kazali?nih djela bili su Jovan Sterija Popovi? i Branislav Nu?i? . U Beogradu se od 1967. odr?ava međunarodni festival suvremenog teatra BITEF. Tradicionalno najkvalitetnije kazali?ne scene u Srbiji su ?Narodno pozori?te u Beogradu”, ?Atelje 212”, ?Jugoslovensko dramsko pozori?te” i ?Srpsko narodno pozori?te” u Novom Sadu.

Srpska filmska umjetnost je jedna od vode?ih kinematografija isto?ne Europe. Prije Drugog svjetskog rata u Srbiji je proizvedeno 12 filmova. U poslijeratnom razdoblju, na međunarodnoj sceni su se istakli redatelji: Aleksandar Petrovi? , Du?an Makavejev , Slobodan ?ijan , Goran Paskaljevi? , Du?an Kova?evi? , Goran Markovi? i dr. Najnagrađivaniji srpski filmski redatelj je Emir Kusturica koji je između ostalog i dobitnik dvije Zlatne palme na festivalu u Cannesu .

Među glumcima se isti?u ?i?a Ilija Stanojevi?, ?anka Stoki? i Dobrica Milutinovi?. Danas su najpoznatiji glumci Milena Dravi? , Velimir Bata ?ivojinovi? , Ljubi?a Samard?i? , Bora Todorovi? i Sergej Trifunovi? .

?port [ uredi | uredi kod ]

Iako je povr?inom Srbija mala zemlja s malim brojem stanovni?tva, srpski predstavnici u sportu su jako uspje?ni na međunarodnim natjecanjima. Jo? za vrijeme SFRJ srpski predstavnici davali su veliki doprinos skoro svim nacionalnim reprezentacijama. Srbija je davala velike predstavnike u ko?arci , nogometu , rukometu , vaterpolu te u mnogim pojedina?nim sportovima. Srbija je danas jedna od sportskih velesila u vaterpolu (biv?i peterostruki europski i dvostruki svjetski prvaci), ko?arci (biv?i vi?estruki svjetski i europski prvaci. Svi naslovi osvojeni u dr?avnoj zajednici Srbija i Crna Gora / SR Jugoslavija ), odbojci (trenutni europski prvaci u mu?koj i ?enskoj konkurenciji), kao i u tenisu gdje su ?ak ?etiri tenisa?a/tenisa?ice bili prvi na ATP i WTA listama: Novak đokovi? , Jelena Jankovi? i Ana Ivanovi? u pojedina?noj konkurenciji, te Nenad Zimonji? u igri parova. Novak đokovi? je trenutno najbolji tenisa? na svijetu. Jedan od najuspje?nijih pliva?a 2000-ih je Milorad ?avi? , a od atleti?ara isti?u se dugopruga?ica Olivera Jevti? i skaka? u vis Dragutin Topi? . Vi?estruka osvaja?ica odli?ja s velikih natjecanja je i biv?a olimpijska prvakinja u strelja?tvu Jasna ?ekari? .

Srpsko-hrvatski odnosi [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanci o temama: Hrvatsko-srpski odnosi i Srpskohrvatski jezik

Podrobniji ?lanci o temama: Hrvati u Srbiji i Hrvati u Vojvodini

Podrobniji ?lanak o temi: Srbi u Hrvatskoj

Dr?avni blagdani u Republici Srbiji [ uredi | uredi kod ]

^{↑ *}  Ako neki dan padne u nedjelju, prenosi se na sljede?i radni dan. ^[27]

Zanimljivosti [ uredi | uredi kod ]

• Asteroid s brojem 1564 nosi ime Srbija; otkrio ga je Milorad B. Proti?.
• Srbija uzgoji oko jednu tre?inu svjetskih malina i jedna je od vode?ih zemalja u izvozu smrznutog vo?a . Frikom, najve?i proizvođa? smrznute hrane u Srbiji, nalazi se u ve?inskom vlasni?tvu Agrokor grupe iz Zagreba.
• Bijeli anđeo , freska iz samostana Mile?eva upotrijebljen, je za prvi satelitski prijenos video signala 1962. između Europe i Sjeverne Amerike, predstavljaju?i prvi video kontakt između dva kontinenta i pozdrav Europe Americi. ^{[ nedostaje izvor ]}
• Do 18 rimskih careva rođeno je na teritoriju dana?nje Srbije. ^{[28] [29]}

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Bilje?ke

Literatura

• Serbia   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 2. travnja 2019. ( Wayback Machine ), The World Factbook
• Atlas Srbije , Monde Neuf, 2007.
• Republi?ki zavod za statistiku Republike Srbije   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 7. kolovoza 2007. ( Wayback Machine )
• Vlada Republike Srbije   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 22. kolovoza 2007. ( Wayback Machine ), statisti?ki podatci
• Srbija , Hrvatska enciklopedija , pristupljeno 26. studenog 2015.
• Srbi , Hrvatska enciklopedija , pristupljeno 26. studenog 2015.
• Janko Beki?, Je li Srbija civilizacijski rastrgana zemlja? , Politi?ke analize, Vol.4 No.14, lipanj 2013., Hr?ak , pristupljeno 26. studenog 2015.

Portal:Europa

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Sestrinski projekti [ uredi | uredi kod ]

	Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Srbija
	Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Srbija
	Zajedni?ki poslu?itelj sadr?i atlas Srbije
	Wje?nik ima rje?ni?ku natuknicu Srbija

Mre?na sjedi?ta [ uredi | uredi kod ]

• Vlada Republike Srbije
• Narodna skup?tina Republike Srbije
• Ministarstvo za priklju?ivanje EU   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 19. sije?nja 2018. ( Wayback Machine )
• Ured Predsjednika Srbije, Novi Dvor   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 8. svibnja 2021. ( Wayback Machine )
• Narodna Banka Srbije
• Kancelarija za statistiku Vlade Srbije
• Institut za za?titu kulturnog bogatstva
• Europski pokret u Srbiji
• Srpska kraljevska obitelj

v  • u Srbija simboli i identitet grb ? zastava ? himna zemljopis upravni okruzi ? gradovi ? Sredi?nja Srbija ? Vojvodina ? klima ? rijeke ? planine ? nacionalni parkovi povijest Srbija prije dolaska Srba ? Srbija pod Rimljanima ? Srednjovjekovna Srbija ? Ra?ka ? Srpsko Carstvo ? Bitka na Kosovu polju ? Srbija u Osmanskom Carstvu ? Kne?evina Srbija ? Kraljevina Srbija ? Nedi?eva Srbija ? SR Srbija ? SR Jugoslavija ? Velikosrpska agresija 1990-ih ? Rat na Kosovu ? NATO-ovo bombardiranje SRJ ? Srbija i Crna Gora politika i gospodarstvo predsjednik ? Narodna skup?tina ? predsjednici Vlade ? Hrvatsko-srpski odnosi ? Hrvati u Srbiji ? granica s Hrvatskom ? vojska ? gospodarstvo ? promet ? turizam ? SANU ? sveu?ili?ta u Srbiji dru?tvo, kultura i sport stanovni?tvo ? Srbi ? srpski jezik ? kultura ? umjetnost ? knji?evnost ? kinematografija ? obrazovanje ? religija ( kr??anstvo ? Katoli?ka Crkva ) ? Svjetska ba?tina ? kuhinja ? Wikipedija na srpskom jeziku ? sport ? Srbija na OI ? nogometna reprezentacija

v  • u Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA) Albanija ? Bosna i Hercegovina ? Crna Gora ? Kosovo (UNMIK) ? Makedonija ? Moldova ? Srbija

v  • u Frankofonija ?lanice Albanija ? Andora ? Belgija ? Benin ? Bjelokosna Obala ? Bugarska ? Burkina Faso ? Burundi ? Cipar ? ?ad ? Demokratska Republika Kongo ? Dominika ? D?ibuti ? Egipat ? Ekvatorska Gvineja ? Francuska ? Francuska Gvajana ? Gabon ? Gana ? Gr?ka ? Gvadalupa ? Gvineja ? Gvineja Bisau ? Haiti ? Kambod?a ? Kamerun ? Kanada ? Kanada-Novi Brunswick ? Kanada-Quebec ? Komori ? Laos ? Libanon ? Luksemburg ? Madagaskar ? Mali ? Martinik ? Mauretanija ? Mauricijus ? Maroko ? Monako ? Niger ? Republika Kongo ? Rumunjska ? Ruanda ? Sej?eli ? Senegal ? Sjeverna Makedonija ? Sveta Lucija ? Sveti Petar i Mikelon ? Sveti Toma i Princip ? Srednjoafri?ka Republika ? ?vicarska ? Togo ? Tunis ? Vanuatu ? Vijetnam ? Zelenortska Republika Promatra?i Armenija ? Austrija ? ?e?ka ? Gruzija ? Hrvatska ? Litva ? Mađarska ? Mozambik ? Poljska ? Slova?ka ? Slovenija ? Srbija ? Ukrajina