Nizozemska
je zemlja koja ?ini dio
Kraljevine Nizozemske
. Nalazi se u
Zapadnoj Europi
, a grani?i s
Njema?kom
na
istoku
i
Belgijom
na
jugu
. Glavni grad Nizozemske je
Amsterdam
, a sjedi?te vlade je u
Haagu
.
Karipski
otoci
Bonaire
,
Sint Eustatius
, te
Saba
također ?ine dio posebne op?inske jedinice unutar zemlje.
Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na povr?ini od 41.526 km
2
?to je ?ini jednom od najgu??e naseljenijih dr?ava (401 stanovnik po km
2
). Oko 18% povr?ine sa?injava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod
razine mora
. Zemlja je za?ti?ena od vode pomo?u sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se
polderi
. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija.
Nizozemska postaje neovisna dr?ava za vrijeme Osamdesetogodi?njeg rata (1568. ? 1648.) ustankom sjevernih i ju?nih Niskih Zemalja protiv
?panjolske
vlasti. 1579. dolazi do stvaranja
Utrecht?ke unije
na sjeveru ?ime nastaje novi politi?ki entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine ?lanice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedni?kim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kra?e
Nizozemska Republika
. Po?etkom Dvanaestgodi?njeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju ?panjolska priznaje krajem Osamdesetgodi?njeg rata 1648. godine nakon mira u
Munsteru
. Od 1795. godine se Nizozemska po?inje razvijati u
nacionalnu dr?avu
, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i dr?i deveto mjesto u svijetu u
BDP-u
po stanovniku (2011.) te tre?e mjesto u
ljudskom razvojnom indeksu
(2011.). Nizozemska ekonomija se ve?im dijelom zasniva na uslu?nome sektoru te međunarodnoj trgovini.
Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija,
dru?tveni poredak
kod kojeg mo? dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosniva?a
Europske unije
,
NATO saveza
te
Svjetske trgovinske organizacije
. Zajedno s
Belgijom
i
Luksemburgom
sa?injava
Benelux
.
Haag
igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija ?etiriju međunarodnih tribunala i dom
Europola
.
Za vrijeme vladavine Kraljevine Burgundije vojvoda Niskih Zemalja, koji uglavnom prebiva u
Flandriji
ili u
Brabantu
, Niske Zemlje naziva
les pays de par deca
?to u prijevodu zna?i
zemlje ovdje prijeko
. To je u opreci s
les pays de par dela
, ?to pak zna?i
zemlje tamo prijeko
a odnosi se na samu
Burgundiju
. Naziv
niske zemlje (pri moru)
također biva kori?ten.
U 15. stolje?u dolazi u uporabu naziv
Nederlanden
(Niske Zemlje). Za razliku od naziva susjednih dr?ava poput
Francuske
ili
Engleske
, ovaj naziv nije etni?kog podrijetla ve? je zemljopisni termin koji tek nazna?uje odnos prema nekom drugom vi?em terenu. Nazivi koji sadr?e
Nieder-
koriste se u raznoraznim mjestima na njema?kom govornom podru?ju.
Niderlant
je u kasnom srednjem vijeku prostor između rijeka
Maas
i
Rajne
?to uklju?uje i dana?nji
Niederrhein
prostor na samom zapadu
Njema?ke
. Podru?je znano kao
Oberland
po?inje u okolici grada
Kolna
.
U ?irem smislu se termin mogao odnositi i na deltu rijeka
Scheldt
, Maas i Rajne, no u tom slu?aju se koristi mno?inski oblik. Ve?im zna?ajem i va?no??u Niskih zemalja dolazi do uporabe termina specifi?no samo za te prostore. Od otprilike 1490. godine se tako nazivaju i Burgundsko-Hapsbur?ke provincije. Pored naziva
Vlaanderen
(Flandrija),
de Nederlanden
(Niske zemlje) postaje naju?estalije kori?teni termin polovicom 16. stolje?a. U francuskom se koristi
Pays-Bas
, talijanskom
Paesi Bassi
a njema?kome
Niederlande
. U nizozemskom se koriste i jedninski i mno?inski oblici do?im francuski i engleski (
Low Countries
) koriste isklju?ivo mno?inu.
Kartograf Ortelius koristi 1570. naziv
Neder-Germanie
(Niska-Njema?ka).
Renesansni
humanisti vra?aju ponovno u uporabu naziv
Belgica
kojeg je osmislio
Gaj Julije Cezar
. Nakon Nizozemske revolucije ostaju nazivi
Belgium
i
Nederlandt
u uporabi kako za Nizozemsku u cijelosti tako i za pojedine dr?ave. Kolonija
Nova Nizozemska
se u latinskom naziva
Nova Belgica
ili pak
Novum Belgium
. U vrijeme ?panjolske i Austrijske uprave se koristi naziv
Belgium Regium
dok se
Belgium Foederatum
koristi samo za Republiku Ujedinjenih Niskih Zemalja. Kasnije se inozemstvu sve ?e??e na Republiku referira pod nazivom
Holland
.
Nizozemska se nalazi na sjeverozapadu
Europe
a grani?i sa
Sjevernim morem
,
Njema?kom
i
Belgijom
. Duljina kopnene granice iznosi 1027 kilometara a duljina obale je 451 kilometar.
Nizozemska bez nasipa. Otprilike 27% povr?ine Nizozemske, uklju?uju?i najgu??e naseljeni i ekonomski va?ni zapad, le?i ispod razine mora.
Nizozemska je sa sjevera i sa zapada omeđena
Sjevernim morem
. Na sjeveru se nalaze pje??ani vadenski otoci (također poznati i kao
Frizijski
otoci
), niz prepre?nih otoka ju?no od kojih se nalazi plitko
Vadensko more
(nizoz.
Waddenzee
). U samom sredi?tu zemlje se nalazi IJsselmeer (u prijevodu
Jezero IJssel
), na mjestu nekada?njeg jezera Zuiderzee koje je izgradnjom prepreke Afsluitdijk 1932. godine zatvoreno te sada sadr?i samo slanu vodu. Va?nija u??a i estuariji su
Dollard
i
Lauwers
na sjeveru,
Hollandsch Diep
,
Haringvliet
,
Grevelingenmeer
te
Ooster
i
Westerscheide
na jugozapadu. Nizozemska obala prolazi kroz dvodnevnu morsku mijenu ?ija amplituda du? obalu varira između 1,5 i 2 metra, ovisno o utjecaju vjetra. Pored vertikalnog kretanja vode postoji i vodoravno kretanje, tzv. plimne utrke. Zbog relativno blagih temperatura (3 °C zimi i 16 °C ljeti)
Vadensko more
i
Oosterschelde
prepuni su
iverkka zlatopjegog
, lista i dagnji.
Proboj nasipa kod poplave 1953.
Kroz stolje?a, nizozemska
obala
se znatno mijenjala zbog prirodnih katastrofa i ljudskog djelovanja. Jedan od najve?ih gubitaka zemlje dogodio se
1134.
godine, kada je stvoreno
oto?je
Zeeland, na jugozapadu Nizozemske.
Dne
14. prosinca
1287.
, dogodila se poplava na dan
Svete Lucije
, koja je razorila Nizozemsku i
Njema?ku
, a poginulo je oko 50 000 ljudi. To je bila najrazornija
poplava
u
povijesti
, za koju postoje zapisi.
[1]
Godine 1421. nastala je poplava na dan
Svete Elizabete Ugarske
, koja zbog lo?e gradnje, uni?tava novi
polder
i poplavljuje 72 km
2
zemlje. Zadnja velika poplava se dogodila 1953., kada je sna?na oluja razru?ila nekoliko nasipa na jugozapadu Nizozemske i vi?e od 1800 ljudi se utopilo. Nizozemska
vlada
odlu?uje otvoriti radove, pod nazivom
Delta projekt
, kojim bi se nizozemska obala za?titila od budu?ih poplava. Projektu je trebalo vi?e od 30 godina da se zavr?i.
[2]
Polder je nekada?nje morsko dno koje je isu?eno gradnjom
brane
i
crpljenjem vode
. Ni?i je od
razine mora
, a da ga more ne preplavi, spre?ava brana. Izgradnjom poldera Nizozemska je dobila mnogo novog teritorija, pro?irila se na ra?un
Sjevernog mora
. Polder se koristi kao i svako drugo zemlji?te: za poljoprivredu, gradnju naselja, prometnica.
Međunarodna zra?na luka Schiphol
kod
Amsterdama
nalazi se u polderu.
Osvajanje novog zemlji?ta po?inje izgradnjom nasipa (?irokim do 100 m i visokim do 15 m). Obi?no se ogradjuju geometrijski pravilne ?etverokutne ili vi?ekutne plohe. Prve dvije godine voda se postupno crpi sa zemlje. U sljede?e ?etiri godine, na dobivenom slanom zemlji?tu prvo se uzgajaju biljke koje podnose slanu vodu i koje pridonose u?vr??ivanju zemlji?ta. Tek nakon potpunog oslobađanja zemlje od
soli
, a to je nakon gotovo osam godina, po?inje stvarno iskori?tavanje poldera kao obradivih povr?ina za uzgoj kultiviranih
biljaka
.
Vjetrenja?e u Nizozemskoj
Sve do 19. st. za isu?ivanje poldera koristile su se vjetrenja?e. U 17. st. tzv. "zlatnom dobu" Nizozemske, dosegnut je vrhunac. Tada je u Nizozemskoj radilo oko 10 000
vjetrenja?a
, jer osim za isu?ivanje poldera vjetrenja?e su slu?ile u prehrambenoj i tekstilnoj industriji, industriji papira, pa ?ak i za proizvodnju ulja, senfa i boja.
Energija vjetra
u 19. st. zamijenjena je pumpama pokretanim
parom
, a danas se koriste elektri?ne i pumpe pokretane
dizelskim
gorivom. Vjetrenja?e danas predstavljaju kulturnu atrakciju i neizostavan su detalj nizozemskog krajolika.
Uprava i organizacija
[
uredi
|
uredi kod
]
Kraljevina Nizozemska
je dr?ava koja se sastoji od Nizozemske, teritorija u Zapadnoj Europi i karipskih teritorija Bonaire, Saba i Sint Eustatius (koji pripadaju Nizozemskoj), te od zemalja
Aruba
,
Curacao
Nizozemski Antili
Iako su sve ?etiri zemlje Kraljevstva jednakopravni dijelovi teritorija Kraljevstva, politi?ki status im je donekle razli?it. Europski dio je podijeljen na dvanaest provincija dok se karipski otoci smatraju posebni op?inama gdje svakom od njih direktno upravlja dr?avna vlada.
Nizozemska je
ustavna monarhija
i parlamentarna demokracija. Va?niji događaji u politi?koj povijesti su izmjena Ustava 1848. godine pod vodstvom liberalnog vođe Thorbeckea, kojom se između ostaloga staje na kraj mo?i kralja, uvodi kraljevska nepovredivost te ministarska odgovornost za politi?ke odluke se a parlament dobiva mnogo ve?i utjecaj te 1919. godina kada se uvodi op?e pravo glasa. Nizozemsku politiku dugi niz godina karakterizira tzv.
verzuiling
(fragmentacija stanovni?tva u dru?tvene "stupove") no istovremeno postoji velika te?nja za postizanjem op?e suglasnosti. S međunarodne perspektive je Nizozemska najpoznatija po svojoj liberalnoj politici na polju droga, prostitucije, eutanazije te istospolnih brakova. Glavni grad Nizozemske je
Amsterdam
.
Haag
je međutim jo? od ?esnaestog stolje?a gotovo bez prekida sjedi?te vlade i monarha.
Binnenhof (
Haag
) je sredi?te nizozemske politike
Dioba vlasti u Nizozemskoj nije u potpunosti sukladna s
trias politica
.
Poglavar dr?ave
je od 2013. godine kralj
Willem-Alexander
. Zajedno s ministarskim savjetom dr?ave ona formira vladu Nizozemske, te ta vlada posjeduje
izvr?nu vlast
do?im je monarhov utjecaj veoma ograni?en. Predsjedatelj savjeta ministara je premijer, trenuta?no
Mark Rutte
. Ministri kao i dr?avni sekretari koji zajedno s njima sudjeluju pri vođenju ministarstava formiraju kabinet. Trenuta?ni kabinet je manjinski, sa?injenj od stranaka
VVD
i
CDA
te uz potporu opozicijske stranke
PVV
. Najva?niji savjetodavni organ vlade je Dr?avni Savjet ?iji je
de jure
predstojnik poglavar dr?ave.
Zakonodavnu vlast dijeli vlada s parlamentom, Staten-Generaalom koji se sastoji od dvije komore. Obje komore moraju iskazati suglasnost s davanjem zakona i mogu pozivati ministre na odgovornost. Tweede Kamer (druga komora) je donji dom i sastoji se od 150 mjesta dodijeljenih na temelju dr?avnih izbora koji se odr?avaju svake ?etiri godine. Gornji dom parlamenta je Eerste Kamer (prva komora), ?ijih 75 mjesta dodjeljuju ?lanovi provincijskih odbora.
Za sudbenu vlast kraljica bira do?ivotne suce. Za građansko pravo i kazneno pravo je zadu?en Hoge Raad der Nederlanden, dok je za administrativno pravo najvi?i sud Raad van State.
Podjela mjesta u drugoj komori nakon izbora u studenom 2023. godine
Zbog
vi?estrana?kog sustava
i velikog broja stranaka jo? nikada nijednoj stranci od 18. stolje?a nije uspjelo dobivanje apsolutne ve?ine u parlamentu.
Ugrubo se politi?ki sistem mo?e podijeliti na tri bloka: kr??anskodemokratski, s CDA i ChristenUnie kao glavnim predstavnicima, socijalnodemokratski, s PvdA kao najve?om strankom i liberalnodemokratski s VVD kao najve?om strankom. Od sedamdeseteih godina se sustav nekoliko puta fragmentirao. Stranke poput CDA gubile su mjesta dok su nove stranke poput D66 i GroenLinks tijekom devedesetih a SP u prethodnih nekoliko godina zabilje?ile poprili?an uspjeh na izborima.
Posljednjih godina se najve?i razvoj dogodio među strankama desnice. 2002. godine stvara Pim Fortuyn svoju listu (
Lijst Pim Fortuyn
), koja ve? iste godine dobiva 26 mjesta. Kakogod, stranka se ubrzo raspada te nestaje na izborima 2006. posve iz druge komore. Iste godine je ustanovljena stranka Partij voor de Vrijheid. Pod vodstvom Geerta Wilders stranka zauzima 9 mjesta u drugoj komori. Na izborima 9. lipnja 2010. dobivaju 24 mjesta.
| Provincija
|
Stanovni?tvo
|
Gusto?a po km
2
|
Glavni grad
|
|
| Groningen
|
577.081
|
247
|
Groningen
|
| Friesland
|
646.318
|
193
|
Leeuwarden
|
| Drenthe
|
490.870
|
186
|
Assen
|
| Overijssel
|
1.130.380
|
340
|
Zwolle
|
| Flevoland
|
387.698
|
274
|
Lelystad
|
| Gelderland
|
1.999.135
|
402
|
Arnhem
|
| Utrecht
|
1.220.324
|
881
|
Utrecht
|
| Sjeverni Holland
|
2.668.197
|
999
|
Haarlem
|
| Ju?ni Holland
|
3.502.595
|
1244
|
Haag
|
| Zeeland
|
381.477
|
213
|
Middelburg
|
| Sjeverni-Brabant
|
2.444.435
|
497
|
's-Hertogenbosch
|
| Limburg
|
1.122.990
|
522
|
Maastricht
|
Nizozemska je decentralizirana dr?ava u kojoj brojne teritorijske jedinice posjeduju upravnu mo?. Upravne razine se sastoje od tzv.
Rijksoverheid
(u prijevodu - carska/dr?avna vlada) odnosno centralne vlade s dvanaest provincija, 380 op?inom i 21 watterschappa (dijelovi određeni na temelju nasipa, brana i poldera).
Provincije su djelatne na podru?ju
regionalnog planiranja
,
infrastrukture
, ekonomije, kulture te okoli?a. Vode također brigu i o op?inama te watterschap podru?jima. Rednovnu upravu svake provincije formira organ
Gedeputeerde Staten
kojeg pak kontrolira
Provinciale Staten
. Potonji s druge strane biraju sami građani provincija.
Op?ine ?ine tre?u upravnu razinu u Nizozemskoj. Najvi?i upravni organ unutar op?ina su op?inski savjeti koje se bira svake ?etiri godine.
?kolovanje je obavezno od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon petog rođendana djeteta sve do kraja ?kolske godine u kojoj dijete navr?i ?esnaest godina. Djeca ve?inom kre?u ve? od ?etvrte godine u osnovnu ?kolu. U ?kolskoj godini kada dijete navr?i sedamnaest godina ono mora obavezno pohađati ?kolu barem dva puta tjedno. U slu?aju da ?kola ima ugovor o prakti?noj nastavi, obavezna nastava se mo?e smanjiti na jedan dan tjedno.
?kolovanje mo?e zapo?eti u vrti?u. Zatim slijedi osnovna ?kola (
basisonderwijs
). Nakon osnovne ?kole dolazi sekundarno odnosno
nastavljeno
?kolovanje (
voortgezet onderwijs
) koje je ekvivalent srednjoj ?koli. Potom preostaje odabir između tri mogu?a usmjerenja vi?eg ?kolovanja - strukovno, vi?e poslovno te sveu?ili?no ?kolovanje.
Na nizozemskim polderima, tim mukotrpno isu?enim dijelovima nekada?njega plitkog morskog i
jezerskog
dna, razvio se jedan od najzna?ajnijih europskih agrara.
Nizozemska je danas najve?i europski izvoznik poljoprivrednih proizvoda. To se prije svega odnosi na mlije?ne proizvode (npr. sir gouda, koji naziv nosi po nizozemskom gradu
Gouda
). Nizozemski izvoz cvije?a (tulipani) ?ini 65% svjetskog izvoza. Tulipani potje?u iz
Turske
, a oko
1500.
godine prvi primjerci uvezeni su u Nizozemsku.
[3]
Nizozemska ima 17 180 000 stanovnika (2020.). U usporedbi s ostatkom Europe je broj stanovnika u Nizozemskoj u prethodnih pedesetak godina do?ivio relativno brz porast: 3 milijuna 1850. godine, 5 milijuna 1900., 10 milijuna 1950. te 16 milijuna 2000. godine.
[4]
Broj stanovnika Belgije, usporedbe radi, je 1850. iznosio 4,5 milijuna (za polovicu vi?e nego u Nizozemskoj), dok sada iznosi tek 10 milijuna. Sredi?nji Zavod za Statistiku o?ekuje rast stanovni?tva do maksimalnih 17,5 milijuna 2038. godine nakon ?ega bi trebao uslijediti pad.
[5]
Gusto?a stanovni?tva
po provinciji u Nizozemskoj.
S
gusto?om stanovni?tva
od 401,4 po ?etvornome kilometru (2011.) Nizozemska pripada najgu??e naseljenim zemljama na svijetu. Pa ipak, Nizozemska nema nijedan grad s vi?e od milijun stanovnika. Postoji dvadeset i pet op?ina s vi?e od sto tisu?a stanovnika. ?etiri najnaseljenija grada su
Amsterdam
,
Rotterdam
,
Haag
i
Utrecht
, sva ?etiri od njih na zapadu zemlje. U isprepletenoj mre?i među njima le?i niz srednje velikih gradova koji zajedno ?ine t.zv.
Randstad
(u prijevodu
rubni grad
) koji sadr?i oko 40% ukupnog stanovni?tva Nizozemske.
Ju?ni Holland
je s vi?e od tri i pol milijuna stanovnika najnaseljenija provincija zemlje, a slijede joj
Sjeverni Holland
i
Sjeverni Brabant
(oba s oko dva milijuna). U potonjoj provinciji se nalazi t.zv.
BrabantStad
, sa?injen od pet gradova s ukupno 1,5 milijuna stanovnika i oko 20% industrijske proizvodnje cijele Nizozemske. Na istoku se nalaze
Arnhem
-
Nijmegen
i Twentestad - dvije ne?to manje aglomeracije, te u urbanom dijelu Limburga na samome jugu
Maastricht
-Sittard-Geleen-Heerlen-Kerkrade. Pored ve? navedenih gradova postoji jo? nekolicina gradova koji obna?aju va?niju ulogu na regionalnoj razini, poput
Groningena
i
Leeuwardena
na sjeveru te
Maastrichta
na jugu. Oko 82% cjelokupnog stanovni?tva Nizozemske ?ivi u gradovima.
[6]
Nizozemska je kroz povijest bila meta mnogobrojnih imigracija, od kojih su neke vi?e a neke manje asimilirane. Prema brojevima statisti?kog zavoda iz 1. sije?nja 2005. godine, 80,9% stanovnika su
Nizozemci
, 2,4%
Indone?ani
, 2,4%
Nijemci
, 2,2%
Turci
, 2,0%
Surinamci
, 1,9%
Marokanci
, 0,8% Antilijanci i Arubanci uz 6,0% preostalog stanovni?tva. U periodu od 1845. do 1860. godine te u prvih dvadesetak godina nakon Drugog svjetskog rata je velik broj Nizozemaca također emigrirao, poglavito u Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave, Kanadu, Australiju, Ju?noafri?ku Republiku te na Novi Zeland.
Od 2005. godine su
Frizijci
priznati kao
nacionalna manjina
.
Slu?beni jezik
je
nizozemski
. U provinciji
Friesland
je pored njega i
Frizijski
slu?ben. Jidi? i Romski su 1996. priznati kao ne-teritorijalni jezici.
Donjosaksonski
(
Nedersaksisch
) i
Limbur?ki
su djelomi?no priznati kao regionalni jezici.
Velik dio stanovni?tva Nizozemske govori vi?e od jednog jezika. Za to je velikim dijelom odgovoran op?iran program u?enja jezika, kontakt sa susjednim dr?avama te prisutnost velikog broja doseljenika. Mnogi Nizozemci govore
Engleski
,
njema?ki
i
francuski
kao drugi jezik. Alohtoni (doseljenici) prve i druge generacije uglavnom jo? govore svoj izvorni materinji jezik. Zbog toga postoje velike skupine Nizozemaca koji govore
indonezijski
,
hindski
,
turski
,
berberski
,
arapski
,
kineski
, itd.
|
| Religije u Nizozemskoj (2008)
|
??
Rimokatoli?ka Crkva (29%)
??
Reformirana Crkva (9%)
??
Protestantska Crkva (6%)
??
Prereformirana Crkva (4%)
|
??
Muslimani (4%)
??
Ostali (4%)
??
Bez religije (42%)
|
Iako od sredine srednjeg vijeka prete?ito
kr??anska
zemlja, Nizozemska je danas jedna od najnereligioznijih zemalja Europe. U regijama u kojima su katolici i protestanti nekada predstavljali glavne religijske struje sada to vi?e nije slu?aj. Od 1989. godine je najve?i dio nizozemskog stanovni?tva nereligiozan.
Među religioznim pu?anstvom su polovica katolici (29% stanovni?tva), 9% je ?lanova reformirane Crkve te 6% protestanata. Oko 4% stanovnika su muslimani a 1% je sljedbenika Budizma. Hinduizam obuhva?a ne?to manje od 1% dok sljedbenika Judaizma nema niti 0,5%. Jo? br?e od opadanja broja religioznih opada broj onih koji posje?uju crkve ili d?amije.
Paralelno sa sekularizacijom je primje?en i rast nereligioznih i neinstitucionaliziranih duhovnih grupa (npr. razne
new age
grupe). ?lanovi takvih skupina su u statistikama predstavljeni kao nereligiozni odnosno bez religije.
[7]
Nizozemska (Utrechtska unija) nastala je osamostaljenjem u odnosu na ?panjolsku krunu u drugoj polovici
16. stolje?a
. Republika Nizozemska slu?beno je priznata nakon vi?e od pola stolje?a, i to
1648.
nakon zavr?etka Tridesetogodi?njeg rata i nakon vi?egodi?nje borbe na kopnu i moru protiv
?panjolskih
Habsburgovaca
, kojima je do tada dr?avno-pravno bila podređena.
Tijekom
17. stolje?a
Nizozemska je vodila te?ke ratove, posebno na moru, protiv
Engleske
i
Francuske
kako bi za?titila svoju pomorsku trgovinu, okosnicu gospodarske mo?i zemlje.
Na prijelazu iz
18.
u
19. stolje?e
bila je pripojena Francuskoj (
Napoleon
je o njoj svojedobno govorio kao o "aluviju kojeg su istalo?ile glavne rijeke moga Carstva"), a padom Napoleona,
1815.
godine osnovana je Kraljevina Nizozemska, kojoj je tada pripadala i
Belgija
(koja se osamostalila
1830.
).
Simboli Nizozemske.
- ↑
[1]
"Zuiderzee floods" (Netherlands history), Britannica Online Encyclopedia.
- ↑
Lamb H.H. and Frydendahl Knud:
Historic Storms of the North Sea, British Isles and Northwest Europe
. Cambridge University Press,1991.
- ↑
Vojmil ?ic, s. Valerija Kova? i Verica Bla?ini?,
Mak
, Nadbuskupski duhovni stol, Zagreb, travanj 2008., ISSN 1331-2731
- ↑
Populstat: historical demographical data
. Ina?ica
izvorne stranice
arhivirana 26. prosinca 2011
. Pristupljeno 24. prosinca 2011.
- ↑
Bevolkingsprognose 2008-2050: naar 17,5 miljoen inwoners
,
Centraal Bureau voor de Statistiek
, 1e kwartaal 2009
- ↑
CIA World Factbook: Netherlands - People
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 21. svibnja 2020. (
Wayback Machine
), 2008
- ↑
Donk, W.B.H.J. van de; Jonkers, A.P.; Kronjee, G.J.; Plum, R.J.J.M. (red.) (2006):
Geloven in het publieke domein, verkenningen van een dubbele transformatie
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 24. srpnja 2011. (
Wayback Machine
),
WRR
, Amsterdam University Press, Amsterdam