≫BIH≪ preusmjerava ovamo. Za registracijsku oznake Bosne i Hercegovine, pogledajte BiH (registracijska oznaka) .

Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina Босна и Херцеговина
Zastava Grb
Himna Dr?avna himna Bosne i Hercegovine
Polo?aj Bosne i Hercegovine
Glavni grad	Sarajevo
Slu?beni jezik	bo?nja?ki , hrvatski i srpski
Dr?avni vrh
- [[Bosne i Hercegovine| Visoki predstavnik ]]	Christian Schmidt
-  Predsjedni?tvo	Denis Be?irovi? , ?eljka Cvijanovi? , ?eljko Kom?i?
-  Predsjedateljica Vije?a ministara	Borjana Kri?to
Neovisnost	Raspadom SFRJ 5. travnja 1992.
Povr?ina
- ukupno	51 209 km 2
- % vode	0.8 %
Stanovni?tvo	130. po veli?ini
- ukupno ( 2013. )	▼ 3 531 159
-  gusto?a	90,2/km 2
BDP ( PKM )	procjena 2018.
- ukupno	▲ 19,9 milijardi $ [1] [2]  ( 113. )
- po stanovniku	▲ 5.704 $ [1] [2]  ( 97. )
Valuta	konvertibilna marka (100 feninga)
Pozivni broj	+387
Vremenska zona	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak	.ba

Bosna i Hercegovina (skra?eno: BiH ) je dr?ava u jugoisto?noj Europi . Grani?i s Hrvatskom , Srbijom i Crnom Gorom . Po svom uređenju izrazito je slo?ena s elementima između federalne i konfederalne dr?ave: ?ine je dva entiteta ? Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska te Br?ko distrikt . Neovisnost je stekla 1. o?ujka 1992. godine nakon odluke građana BiH referendumom o neovisnosti .

U BiH ?ive tri konstitutivna naroda : Bo?njaci , Srbi i Hrvati . Prema popisu iz 2013. godine imala je 3 531 159 stanovnika. Sarajevo je glavni i najve?i grad dr?ave.

BiH je kandidat za ?lanstvo u Europskoj uniji i u NATO -u od travnja 2010. godine kada je potpisala Akcijski plan za ?lanstvo na samitu u Tallinnu . Osim toga, ?lanica je i pridru?eni ?lan mnogih međunarodnih organizacija: Vije?a Europe od travnja 2002. godine, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), CEFTA -e, promatra? u Organizaciji islamske suradnje (OIC) itd. ?lanica je i osniva? Sredozemne unije od njezina osnutka u srpnju 2008. godine.

Povijest

Podrobniji ?lanak o temi: Povijest Bosne i Hercegovine

Prapovijest i antika

Ostatci iz starijega kamenog doba u BiH pronađeni su u Varvari (strugalice, ?iljci, oruđe, oru?je) i u ?pilji u Badnju (gravura koja prikazuje napadnutoga konja ), a iz mlađega kamenog doba u Zelenoj pe?ini, Ravli?a pe?ini, Lisi?i?ima i Butmiru gdje su nađene zemunice, ostatci kostura, glinene figure itd.

Među najzna?ajnije lokalitete iz metalnoga doba ubrajaju se Donja Dolina i prostor O?ani?a (gdje se prije nalazio grad Daorson ).

U prvim stolje?ima poslije Krista, Bosna je bila dio Rimskoga Carstva . Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali Bizant i zapadni nasljednici Rima .

Dolazak Slavena

Dio niza o ?lanaka povijesti Bosne i Hercegovine

Stari vijek

Iliri na tlu Bosne i Hercegovine Rimljani u Bosni i Hercegovini

Srednji vijek

BiH u ranom srednjem vijeku Srednjovjekovna bosanska dr?ava

Novi vijek

BiH u Osmanskom Carstvu BiH u Austro-Ugarskoj

Kraljevina Jugoslavija

Dr?ava Slovenaca, Hrvata i Srba BiH u Kraljevini Jugoslaviji

Socijalisti?ka Jugoslavija

Drugi svjetski rat u BiH BiH u socijalisti?koj Jugoslaviji

Suvremena BiH

Rat u Bosni i Hercegovini Postdaytonska dr?ava

Hrvati , a i Srbi na krajnjem istoku, naselili su se u 7. stolje?u , a ve?ina dana?nje BiH je bila dio Hrvatske u 9. stolje?u . Uz izuzetak dana?njeg istoka Hercegovine i Huma ve?inom 10. i 11. stolje?a Bosna je sastavni dio hrvatskog kraljevstva. Nakon Pacte Convente i dolaska na vlast dinastije Arpadovi?a u isto?nim dijelovima dana?nje BiH ja?aju devolucijski procesi prema ostatku Hrvatskog kraljevstva. Bosanska Banovina kasnije postaje kraljevstvom ( 1377. samoprogla?ena, a 1461. je priznaje papa Pio II. ) hrvatsko-ugarski vladari su nazivali Ramom i u svoj kraljevski naslov su pridodali rex Ramae (kralj Rame). Mnogi hrvatski povjesni?ari (po?ev?i od V. Klai?a, pa nadalje) samu ?e?nju za neovisno??u vide u otporu koji su hrvatski plemi?i pru?ali prema kralju strane krvi .

Srednji vijek

Sve do sredine 12. stolje?a , naziv Bosna uporabljala se samo za malo podru?je gornjeg toka rijeke Bosne , koje je u raznim periodima pripadalo bizantskoj , hrvatskoj ili srpskoj dr?avi. Od oko 1200. Bosna je razvila vlastitu politi?ku individualnost, koju je uspjela odr?ati tijekom dva i pol stolje?a, iako je formalno bila pod vrhovni?tvom Ugarske . Tijekom tog perioda povremeno je bila posve nezavisna i pro?irila svoj teritorij na sve strane na ra?un susjeda. Potkraj 12. stolje?a tu se razvila i posebna bosanska crkva , ?iji su pripadnici sebe zvali ? krstjanima ". Uporabljali su narodni jezik i, kako se ?ini, isto?ni obred , a na ?elu joj je bio doma?i biskup . Veliki dio klera , feudalni gospodari i stanovni?tvo, kao i otprilike polovica bosanskih vladara , bili su sljedbenici ili su tolerirali lokalnu Crkvu. ^[3] Papa , ugarska i srpska dr?ava, smatrali su je hereti?kom . Pod papom, ugarsko-hrvatski kraljevi su vodili vi?e kri?arskih ratova protiv Bosne kako bi iskorijenili herezu. ^[3] Oko 1250. papa je sjedi?te bosanske biskupije preselio van Bosne, ali to je Katoli?ku Crkvu u Bosni samo jo? vi?e oslabilo, dok se bosanska crkva ?irila. U 13. i 14. stolje?a , pape su u Bosnu poslale dominikance , a poslije i franjevce kao misionare i inkvizitore da iskorijene herezu. ^[3]

U 14. i 15. stolje?u broj stanovnika je te?ko odrediti, ali se pretpostavlja da je bio između 500.000 i milijun. Specifi?nost srednjovjekovne povijesti Bosne i Huma bija?e i Crkva bosanska . Povjesni?ari smatraju da je ve?ina stanovni?tva u tom razdoblju bila katoli?ka, uz dio pravoslavnih na isto?nijim podru?jima. Svi vladari bili su katolici (dinastija Kotromani? ), dok su neki najutjecajniji feudalci, kao Hrvoje Vuk?i? Hrvatini? i Stjepan Vuk?i? Kosa?a bili krstjani . Prvi kralj je bio Tvrtko I. , a posljednji Stjepan Toma?evi? . Bosna je kao kraljevina opstala do 1463. godine, kada njena isto?na ( Zemlja Pavlovi?a ) i sredi?nja podru?ja ( Kraljeva zemlja ), osvajaju Osmansko Carstvo . Dana 25. listopada 1478. pretposljednja bosanska kraljica Katarina Kosa?a-Kotromani? umrla je u Rimu . Kraljevina Bosna je bila katoli?ka i zapadno orijentirana kraljevina, ^[4] ali i uticajem s istoka ?to se vidi na primjeru bizantizacije titula nakon krunjenja Tvrtka. ^[5] Hrvoje Vuk?i? Hrvatini? bio je veliki vojvoda bosanski i herceg splitski, jedan od najmo?nijih velika?a nosio je titulu potkralj Dalmacije i Hrvatske, veliki vojvoda bosanski i knez Donjih kraja. Kovao je vlastiti novac. ^[6]

BiH u Osmanskom Carstvu

Podrobniji ?lanak o temi: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu

Tijekom turske vlasti, ?irenjem i skupljanjem teritorija pod osmanlijskom vla??u na njezinom podru?ju se skupilo dosta ljudi koji su pre?li na islam . Prema tvrdnjama bosanskih franjevaca katoli?ko stanovni?tvu u trenutku pada Bosne je brojilo oko 750, krstjansko 80, a pravoslavno oko 30 tisu?a odraslih du?a. Pred velikosrpsku invaziju, u Bosni i Hercegovini, ?etiri stotine godina kasnije, ?ivio je u BiH jednak broj Hrvata svih uzrasta. Prihva?anjem Islama, a i dankom u krvi, oduzimanjem djece, mnogim je pravoslavnim i katoli?kim konvertitima pru?ena prilika dospjeti do visokih ?asti na osmanskom dvoru, poput Velikih Vezira Mehmed-pa?e Sokolovi?a ili utemeljitelja i admirala turske mornarice Mehmed-pa?e Pialija , Hrvata iz Dalmacije. Turci su vladali Bosnom do 1878. godine, a kako su se na podru?ju BiH najdu?e odr?ali, ona je bila predmetom doseljavanja muslimana iz svih okolnih zemalja, ?im su Turci u njima izgubili vlast. Godine 1878. ona postaje protektorat Austro-Ugarske . ^[7]

Međutim, slavenski pokreti u susjednim dr?avama radili su na ujedinjenju ju?nih Slavena. ^{[ nedostaje izvor ]}

Austro-ugarsko doba

Podrobniji ?lanak o temi: Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj

Godine 1878. Bosna i Hercegovina, odlukom Berlinskog kongresa , postaje sastavni dio Dvojnog kraljevstva Austro-Ugarske . ^[8] Tada se unutar Dvojnog kraljevstva, a usporedno i u okolnim zemljama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih Ju?nih Slavena na jugoistoku Europe . Povod za Prvi svjetski rat bio je sarajevski atentat u ljeto 1914. godine, kojeg je izvr?io Gavrilo Princip , ^[9] pripadnik tajne organizacije " Mlada Bosna ". ^[10]

Prvi svjetski rat

Podrobniji ?lanak o temi: Sarajevski atentat i Veliki rat

Prvi svjetski rat je po?eo kad je austrougarski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand ubijen u Sarajevu .

Tijekom Prvoga svjetskog rata mnogo je stanovnika Bosne i Hercegovine iz sva tri naroda bilo unova?eno u austro-ugarsku vojsku i upu?eno na granice prema Srbiji i Crnoj Gori. Osobito je bila jaka koncentracija uzdu? rijeke Drine , te granice kultura i civilizacija tijekom brojnih stolje?a. U po?etku rata imala je Srbija po?etne uspjehe, njezina vojska je ?ak pre?la Drinu i upala u isto?nu Bosnu. Tada je austro-ugarska vojska pod vodstvom dvojice generala Hrvata, Stjepana Sarkoti?a i Luke ?njari?a , potukla Srbe kod Han Pijeska i odbacila ih preko Drine.

Srbija i Crna Gora bile su 1915. godine ipak vojni?ki potu?ene, njihovi dr?avni teritoriji okupirani, a glavnina vojske se preko Albanije i Gr?ke povukla i dokopala Krfa . Nakone oporavka na Krfu i solunskog boji?ta nakon kojega se uz zapadne saveznike Francusku i Englesku uspjela 1918. godine s juga vratiti u Srbiju i otud bez otpora u?i u Bosnu, Hercegovinu, Hrvatsku, dio ju?ne Ugarske ( Ba?ku , Banat i Baranju ) i napokon i u Sloveniju. Srbija je tada, kao jedna od pobjednica u Prvome svjetskom ratu, iako je do?ivljavala uglavnom poraze, nastojala sve te zemlje samo priklju?iti Kraljevini Srbiji i tako ostvariti stoljetnu ideju o Velikoj Srbiji i njezinom izlazu na Jadransko more . U tim planovima su Bosna i Hercegovina imale sredi?nje mjesto. Te pokrajine i tada oko 40 posto Srba u njihovom stanovni?tvu, trebale su biti most prema Srbima u Hrvatskoj , poglavito na podru?ju biv?e Hrvatsko-slavonske vojne krajine . Na taj bi se na?in sav srpski i crnogorski narod, dakle pravoslavni ?ivalj, na?ao u jednoj dr?avi u kojoj bi Srbi bili prvi, najve?i i vladaju?i narod. ^{[ nedostaje izvor ]}

BiH u Kraljevini Jugoslaviji

Podrobniji ?lanak o temi: Bosna i Hercegovina u Kraljevini Jugoslaviji

Nakon raspada Austro-Ugarske, Bosna i Hercegovina je u?la u Jugoslaviju . Unutar nje je prvih 10 godina o?uvana kao cjelina, a kasnije podijelila se na 4 banovine, ?ija su sredi?ta ve?inom bila izvan BiH (Split, Podgorica...). Uspostavom Banovine Hrvatske , poku?avaju se rije?iti hrvatsko-srpski problemi po etni?kim granicama. ^{[ nedostaje izvor ]}

U Drugome svjetskom ratu cijela BiH potpada pod NDH , a pojedini muslimani iz Bosne progla?avaju se "islamskim Hrvatima" pove?avaju?i postotak Hrvata preko polovice ^{[ nedostaje izvor ]} (sli?an postotak su imali i katolici). Nakon rata je osnovana socijalisti?ka Jugoslavija , unutar koje je Bosna i Hercegovina postala jedna od republika, a sastojala se od 3 jednakopravna naroda.

Drugi svjetski rat

Podrobniji ?lanak o temi: Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini

Nezavisna Dr?ava Hrvatska

Po?etkom Drugoga svjetskog rata pod vodstvom Ante Paveli?a osniva se 10. travnja 1941. godine Nezavisna Dr?ava Hrvatska (NDH), u ?iji sastav ulazi cijela Bosna i Hercegovina. Znatan dio bosanskohercegova?kih Hrvata i Muslimana sudjeluju kao pripadnici vojske NDH ( usta?e , domobrani ) dok nekolicina Bo?njaka zauzima vode?e polo?aje u vlasti kao ministri u vladi NDH kao npr. bra?a Osman Kulenovi? i D?afer-beg Kulenovi? , te Ademaga Me?i? kao usta?ki doglavnik i ini. Dio Srba bori se na strani ?etnika , te sudjeluju u progonima Hrvata i Bo?njaka. ^[11]

Narodnooslobodila?ki pokret

Jedan dio Muslimana, Srba i Hrvata aktivno sudjeluju u antifa?isti?kom pokretu Josipa Broza Tita , daju?i znatan doprinos Narodnooslobodila?koj borbi i kona?nom oslobođenju Jugoslavije od stranih okupatora. Na teritoriju Bosne i Hercegovine vode se neke od naj?e??ih bitaka ( Neretva , Kozara , Sutjeska , Drvar ) Drugog svjetskog rata na podru?ju jugoisto?ne Europe. U Mrkonji? Gradu su 25. studenoga 1943. godine postavljeni temelji suvremene Bosne i Hercegovine, na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a . Dok su u Jajcu 29. studenoga iste godine na Drugom zasjedanju AVNOJ-a postavljene osnove nove, socijalisti?ke Jugoslavije , u sklopu koje je i tronacionalna Narodna Republika Bosna i Hercegovina , kasnije SR Bosna i Hercegovina bila jedna od ?est ravnopravnih republika.

U BiH je stradalo oko 300 000 osoba za vrijeme Drugog svjetskog rata. ^[12]

BiH u Socijalisti?koj Jugoslaviji

Podrobniji ?lanak o temi: Bosna i Hercegovina u drugoj Jugoslaviji

Neovisnost i rat u BiH

Podrobniji ?lanak o temi: Rat u Bosni i Hercegovini

Nakon izbora 1990. , BiH je proglasila suverenost u listopadu 1991. godine, a zatim je uslijedio referendum za razdru?ivanje od Jugoslavije ( velja?a 1992. ). Na referendumu se ve?ina stanovni?tva odlu?ila za neovisnu Bosnu i Hercegovinu .

Bosanskohercegova?ki Srbi nisu iza?li na referendum i uz potporu susjedne Srbije pokrenuli su rat radi podjele po etni?kom na?elu. Na jednoj strani su se na?li bosanskohercegova?ki Hrvati koji su radi obrane svojih podru?ja osnovali HVO i HOS , bosnaskohercegova?ki muslimani (kasnije pod imenom: Bo?njaci ) i znatan broj bosanskohercegova?kih Srba (koji je ostao odan dr?avi Bosni i Hercegovini), a na drugoj Srbi iz BiH koji su se stavili na stranu velikosrpskih snaga. U po?etku su velikosrpske snage, ohrabrene po?etnim ratnim uspjesima, oslovljavale Bosnu i Hercegovinu kao "Srpska Republika Bosna i Hercegovina". Dobro organiziranom obranom od strane Hrvata, a kasnije i Bo?njaka (koji su se ipak prekasno organizirali, ?to je tijek rata vrlo brzo pokazao), srpsko napredovanje je zaustavljeno, apetiti su im smanjeni, pa su za svoju paradr?avnu tvorevinu uzeli naziv Republika Srpska .

Po?etkom 1993. godine javljaju se sukobi između bosanskohercegova?kih Hrvata i Bo?njaka . Muslimanskim strate?kim ofenzivama protiv Hrvata do konca godine sukob se rasplamsao do te mjere da su se umirila skoro sva rati?ta tih dvaju naroda prema podru?ju kontroliranog od strane Srba. Ipak, nisu na svim podru?jima Hrvati i Muslimani (kasnije pod imenom Bo?njaci) ratovali jedni protiv drugih, nego su se nastavili boriti jedni uz druge (primjerice, Biha?ka krajina, Posavina i Usora).

U o?ujku 1994. godine, nakon ?to je HVO slomio ve?inu ofenziva i zauzeo klju?ne to?ke za mogu?e kontraofenzive Bo?njaci i Hrvati sklopili su sporazum o osnivanju bo?nja?ko-hrvatske Federacije Bosne i Hercegovine i konfederacije s Republikom Hrvatskom. Tome je prethodilo primirje iz sije?nja iste godine, sklopljeno između snaga Herceg-Bosne i snaga BiH ? Muslimana odanih vladi Alije Izetbegovi?a , sklopljeno uz veliki utjecaj međunarodnih ?imbenika.

Ne?to kasnije, vodstvo Bo?njaka, tada jo? uvijek pod imenom Muslimani, uzima ime Muslimani ? Bo?njaci za svoj narod. Ime se javljalo također i u obliku Bo?njaci ? Muslimani, a na koncu se koristi samo Bo?njaci .

Nakon uspje?ne operacije Oluje i deblokade Biha?a stvoreni su uvjeti za nove pregovore. U ameri?kom gradu Daytonu 21. studenog 1995. sve su zara?ene strane potpisale mirovni sporazum , ?ime je zavr?io trogodi?nji rat (kona?an sporazum potpisan je u Parizu 14. prosinca 1995.).

Daytonski sporazum podijelio je BiH na dva dijela ? Federaciju BiH i Republiku Srpsku .

Dana 8. o?ujka 2000. godine, odlukom Međunarodnog arbitra?nog suda, uspostavljen je Br?ko Distrikt Bosne i Hercegovine . ^[13]

Upravna podjela

Podrobniji ?lanak o temi: Upravna podjela Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta i jednoga distrikta .

Entiteti

•      Federacija Bosne i Hercegovine
•      Republika Srpska

Distrikt

•      Distrikt je Br?ko .

Politika

Podrobniji ?lanak o temi: Politika Bosne i Hercegovine

Predsjedni?tvo Bosne i Hercegovine ima tri ?lana (jednog Bo?njaka , jednog Srbina i jednog Hrvata ), koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedni?tva svake 4 godine.

Njih izravno bira narod ( Federacija kao jedna izborna jedinica bira Bo?njaka i Hrvata, a Republika Srpska kao druga izborna jedinica bira Srbina).

Predsjedatelja Vije?a ministara imenuje Predsjedni?tvo, a odobrava Parlamentarna skup?tina. Predsjedatelj zatim imenuje ministre.

Parlamentarna skup?tina Bosne i Hercegovine je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ima dva doma: Dom naroda i Zastupni?ki dom .

Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije tre?ine iz Federacije (5 Hrvata i 5 Bo?njaka) i jedna tre?ina iz Republike Srpske (5 Srba).

Zastupni?ki dom se sastoji od 42 ?lana, od kojih se dvije tre?ine biraju u Federaciji, a jedna tre?ina u Republici Srpskoj.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najvi?a i kona?na instanca u pravnim pitanjima. Ima devet ?lanova: ?etiri se biraju iz Zastupni?kog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skup?tine Republike Srpske, a tri ?lana bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon konzultacija s predsjedni?tvom.

Zemljopis

Podrobniji ?lanak o temi: Zemljopis Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je smje?tena u Jugoisto?noj Europi , a grani?i s Hrvatskom na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, sa Srbijom na istoku, te s Crnom Gorom na jugu i jugoistoku.

Najve?i dio teritorija ?ine planine i visoki kr?, pokriveni ?umama i pa?njacima. Najvi?i vrh je Magli? (2386 m). Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. U bosanskohergevoa?ka jezera ubrajaju se Kukavi?ko jezero , Bora?ko jezero , Modra?ko jezero itd. Bu?ko jezero je najve?e (umjetno) jezero u BiH, a najdulja rijeka je Bosna (koja se nalazi isklju?ivo u BiH).

Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. lipa , javor , grab , bagrem , klen , u sredi?njem bukva , grab, javor , smreka , jasen itd., a u ju?nom dijelu postoji makija .

Neum u Hercegova?ko-neretvanskoj ?upaniji je jedini izlaz na more.

Klima u BiH se razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u sredi?njem planinska, dok je u ju?nom dijelu klima mediteranska . Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru "razbacana" su po strmim padinama, a gradovi su smje?teni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smje?tena pokraj kr?kih polja. Najve?i gradovi BiH su Banja Luka , Zenica , Mostar , Sarajevo i Tuzla .

Povr?ina

Bosna i Hercegovina obuhva?a povr?inu od 51 129 km² po podatcima Savezne geodetske uprave SFRJ iz 1953. godine. ^[14] Isti podatak navodi i Op?a i nacionalna enciklopedija .

Prema podatcima Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove Bosne i Hercegovine rije? je o 51 209,2 km² ukupne povr?ine, od ?ega 51 197,0 km² otpada na kopno, a 12,2 km² na more . ^[15] CIA navodi podatak o 51 197 km² ukupne povr?ine; 51 187 km² kopna i 10 km² voda. ^[16] Hrvatska enciklopedija ( 2000. ) navodi podatak o 51 209,2 km² ukupne povr?ine. ^[17]

Povijesno-zemljopisne regije

Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze ove pokrajine :

• Bosna (kraj isto?no od rijeke Vrbas i Povrbasja, ju?no od Save i Posavine, sjeverno od Hercegovine i zapadno od Drine)
• Bosanska krajina (kraj zapadno od rijeke Vrbas , ju?no od Save, sjeverno od Hercegovine, Cazinska Krajina je dio nje), odgovara povijesnom pojmu Turska Hrvatska , ^[18] prvi naziv je uveden u 19. stolje?u )
• Hercegovina (na sjeveru Zavr?je i Neretva , na istoku Crna Gora , na zapadu Zavr?je, na jugozapadu Sinjska i Imotska krajina , na jugu Dubrova?ko podru?je )

One se dalje mogu podijeliti na:

• Cazinska krajina (od Une na zapad, krajnji zapad Bosanske Krajine)
• Dolnji kraji (podru?je uz Vrbas od Jajca do Banje Luke, nekad obuhva?a i Uskoplje/gornji Vrbas. Stara jezgra Bosanske Krajine).
• Posavina
• Semberija (nizina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na sjeveru i istoku ju zatvaraju Sava i Drina )
• Zavr?je ( Tropolje : Livanjski, Duvanjski i Glamo?ki kraj na granici Bosanske Krajine i Hercegovine)
• Usora koja obuhva?a slijev rijeke Usore, op?ine (ili djelove op?ina) Tesli? , Usora , Doboj , ?ep?e , Maglaj , Te?anj i Zavidovi?i .
• Soli koji obuhva?a okolinu Tuzle , odnosno ve?inom ?upaniju Soli

?upanije Federacije Bosne i Hercegovine

Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 federalnih jedinica, ?upanija :

	Broj	?upanija	Sredi?te		Broj	?upanija	Sredi?te
	1.	Unsko-sanska	Biha?		6.	Sredi?nja Bosna	Travnik
	2.	Posavska	Ora?je		7.	Hercegova?ko-neretvanska	Mostar
	3.	Tuzlanska ili Soli	Tuzla		8.	Zapadnohercegova?ka	?iroki Brijeg
	4.	Zeni?ko-dobojska ili ?epa?ko-bobova?ka	Zenica		9.	Sarajevska ili Vrhbosanska	Sarajevo
	5.	Bosansko-podrinjska Gora?de	Gora?de		10.	Hercegbosanska	Livno

• Također vidjeti: Popis gradova u Bosni i Hercegovini
• Također vidjeti: Op?ine i naselja u Bosni i Hercegovini 1991.

Katoli?ka upravna podjela Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 crkvene jedinice:

• 1 Nadbiskupija :
  • Vrhbosanska nadbiskupija
• 3 Biskupije :
  • Mostarsko-duvanjska biskupija
  • Banjolu?ka biskupija
  • Trebinjsko-mrkanska biskupija

Na prostoru Bosne i Hercegovine također se nalaze dvije franjeva?ke provincije :

• Franjeva?ka provincija Bosna Srebrena
• Hercegova?ka franjeva?ka provincija

Promet

Podrobniji ?lanak o temi: Promet Bosne i Hercegovine

Postoje cestovni, ?eljezni?ki, rije?ni (rije?na luka Bosanski Brod ) te zra?ni promet. U BiH cestovni promet je lo?e razvijen zbog nepristupa?nog reljefa u njezinom sredi?njem dijelu. Neke ?eljezni?ke pruge napravljene su za vrijeme Austro-Ugarske , dok se danas koriste tek povremeno zbog toga ?to su u ratu uni?tene. Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci. Trenutno se gradi suvremena autocesta Koridor 5c .

Gospodarstvo

Podrobniji ?lanak o temi: Gospodarstvo Bosne i Hercegovine

Poslije Makedonije , Bosna i Hercegovina je bila najsiroma?nija republika u socijalisti?koj Jugoslaviji . Poljoprivreda je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Tri godine ratovanja uni?tile su bosanskohercegova?ko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80 %.

Nakon mira, proizvodnja se malo oporavila 1996. ? '98. , ali rast se znatno usporio 1999. godine. BDP je i dalje duboko ispod razine 1990. godine, a sveden je na jednu ?etvrtinu prijeratnog (od 24 000 $ prije rata na 6100 $ u 2003. godini).

Nezaposlenost je 2002. godine iznosila 41 %.

U Posavini se uzgajaju ?itarice i industrijske biljke, a od doma?ih ?ivotinja uglavnom perad i svinje . Na poljima koja su smje?tena kod Neretvinog donjeg toka, zahvaljuju?i toploj mediteranskoj klimi , uzgaja se vinova loza , razno povr?e i maslina , mogranj , klementine, mandarine, limun (dodu?e znatno manje od mandarina i klementina ) te ostalo vo?e. U bre?uljkastom dijelu uzgajaju se ?ljive , jabuke i sli?no vo?e, te povr?e. U gorsko-planinskom zavi?aju ?esto se uzgaja tek malobrojno povr?e i vo?e, no sto?arstvo je veoma razvijeno.

U Zavidovi?ima se proizvodi namje?taj, a u Banjoj Luci i Prijedoru celuloza. U ni?im predjelima rastu hrast i bukva , a u vi?im jela , smreka te crni i bijeli bor . Najvi?e listopadne ?ume ima Posavina.

U BiH postoje nalazi?ta kamene soli ( Tuzla ), gipsa (npr. Kupres , Fo?a , Jajce ), ?eljeza (npr. Vare? ), boksita (u blizini ?irokog Brijega , Jajca , ?itluka i drugih gradova) itd. Mnogo se eksploatira ugljen. Zbog prevelikog oslanjanja na ugljen u proizvodnji elektri?ne energije, BiH je danas druga na svijetu po smrtnosti prouzro?enu zagađenjem zraka. Jedina gora je Sjeverna Koreja. Samo tuzlanska termoelektrana godi?nje izgori tri milijuna tona ugljena. Jo? gore je odlaganje toksi?nog otpada nedaleko od naselja i izlijevanje otpadnih voda u rijeke. ^{[19] [20]} Lukavac se suo?ava s problemom taloga " Bijelo more ". ^[21]

Razvijeni su planinski, vjerski, ljetni, seoski i zdravstveni turizam. U ve?e poznate planine ubrajaju se Igman, Vla?i?, Bjela?nica, Treskavica itd. Termalni izvori smje?teni su u Te?nju , Kiseljaku , Lakta?ima , Vi?egradu i drugim naseljima. U Hercegovini se nalaze Neum koji izlazi na Jadransko more te Međugorje koje je poznato po Gospinom ukazanju.

Veliki ulaga? u elektroenergetski sustav u BiH je hrvatski HEP , koji je ondje ulo?io milijarde eura prije raspada SFRJ. Ulo?io je u TE Gacko , gdje pola?u pravo na tre?inu vlasni?kog udjela u rudniku i TE Gacko i to na osnovi ulaganja od 400 milijuna njema?kih maraka (oko 200 mlijuna eura) po sporazumu sklopljenom 1986. godine. Hidroelektrana Dubrovnik projektirana je prije raspada SFRJ kao dio jedinstvene tehnolo?ke cjeline koju su ?inile i hidroelektrane u Trebinju i ?apljini. HEP je ulo?io velike novce u TE Tuzla i TE Kakanj . ^[22]

Stanovni?tvo

Podrobniji ?lanci o temama: Stanovni?tvo Bosne i Hercegovine i Popis stanovni?tva u Bosni i Hercegovini 1991.

Prema popisu iz 2013. godine, u BiH ?ivi ukupno 3,513,159 stanovnika, od toga mu?kararaca 1,732,270 a ?ena 1,798,889. Etni?ku strukturu ?ine: Bo?njaci ? 1 769 592 (50,11 %), Srbi 1 086 733 (30,78 %), Hrvati 544 780 (15,43 %), Ostali 96 539 (2,73 %), ne izja?njava se 27 055 (0,77 %), bez odgovora 6460 (0,18 %). ^[23]

Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika s ovim sastavom: 1 902 956 (43,47 %) Muslimani (kasnije pod imenom Bo?njaci ), 1 366 104 (31,21 %) Srba i 760 852 (17,38 %) Hrvata , 242 682 (5,54 %) ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 104 439 (2,38 %) ostali i nepoznato. Religijska podjela uglavnom slijedi etni?ku: 88 % Hrvata jesu katolici , 90 % Bo?njaka jesu muslimani , a 99 % Srba jesu pravoslavci . U Bosni i Hercegovini ?ivjeli su i pripadnici nacionalnih manjina. Nijihov broj na popisu iz 1991. godine, bio je sljede?i: Albanci ? 4922, Crnogorci ? 10 048, ?esi ? 590, Talijani ? 732, ?idovi ? 426, Mađari ? 893, Makedonci ? 1596, Nijemci ? 470, Poljaci ? 526, Romi ? 8864, Rumunji ? 162, Rusi ? 297, Rusini ? 133, Slovaci ? 297, Slovenci ? 2190, Turci ? 267 i Ukrajinci ? 3.29.

Podaci su se od tada znatno promijenili jer je u ratu poginulo oko 100 tisu?a ljudi po najnovijim procjenama, a pola stanovni?tva se preselilo.

Prema podacima iz CIA fact book iz 2000. godine, BiH ima 4 025 000 stanovnika a etni?ki sastav je bio sljede?i ? 48 % Bo?njaci , 37,1 % Srbi , 14,3 % Hrvati i 0,6 % ostali.

Bosnu i Hercegovinu je 2013. kao i susjedne zemlje zahvatilo masovno iseljavanje dr?avljana. Od 2013. do kraja listopada 2017. iz BiH je iselila 151 101 osoba, od ?ega 68 068 iz Federacije BiH, 68 278 iz Republike Srpske i 14 755 iz distrikta Br?kog. ^[24]

Podaci iz pro?lih popisa

• 1981. 4 124 256 stanovnika.
  • Etni?ki sastav: Muslimani 37,5 %, Srbi 32 %, Hrvati 20,4 % i drugi.
• 1971. 3 746 111 stanovnika.
  • Etni?ki sastav: Muslimani 39,6 %, Srbi 37,2 %, Hrvati 20,6 % i drugi.
• 1961. 3 277 948 stanovnika.
  • Etni?ki sastav: Srbi 42,9 %, Muslimani 25,7 %, Hrvati 21,7 % i drugi.
• 1953. 2 847 790 stanovnika.
  • Etni?ki sastav: Srbi 44,4 %, Muslimani 31,3 %, Hrvati 23 % i drugi.
• 1948. 2 565 283 stanovnika.
  • Etni?ki sastav: Srbi 41,6 %, Muslimani 34,7 %, Hrvati 22,6 % i drugi. [1]

Etni?ke grupe

Podrobniji ?lanak o temi: Etni?ke grupe Bosne i Hercegovine

Kultura

Podrobniji ?lanak o temi: Kultura Bosne i Hercegovine

Nekada?nji rimski gradovi nalazili su se u Mogorjelu , Bigesti i Cimu , a danas postoje samo njihovi ostaci. U stare gradove ubrajaju se Bobovac , Vranduk i Srebrenik , a njihovi dijelovi su u Jajcu i Po?itelju . Ste?ci potje?u iz srednjeg vijeka, a najvi?e ih ima u Radimlji . Huma?ka je plo?a najstariji spomenik koji je napisan na hrvatskom jeziku u BiH, a napisan je na bosan?ici (sadr?i jo? i pet glagolji?nih slova).

Poznati slikari iz vremena poslije Drugoga svjetskog rata su: Virgilije Nevjesti? , Bekir Misirli? , Ljubo Lah , Meha Sefi? , Franjo Likar , Mersad Berber , Ibrahim Ljubovi? , D?evad Hozo , Affan Rami? , Safet Zec , Ismar Mujezinovi? i Mehmed Zaimovi? . Bosna i Hercegovina dala je i brojne knji?evnike kao ?to su npr. pjesnici Antun Branko ?imi? , Aleksa ?anti? , Jovan Du?i? i Mak Dizdar , te npr. pisci: Zlatko Top?i?, Ivo Andri? , Me?a Selimovi? , Semezdin Mehmedinovi? , Branko ?opi? , Miljenko Jergovi? , Isak Samokovlija , Abdulah Sidran i Petar Ko?i? .

Filmska kultura

Neki od poznatih bosanskohercegova?ki filmski djelatnika su: Hajrudin Krvavac -?iba, Emir Kusturica (filmovima " Otac na slu?benom putu " i " Podzemlje " osvojio na filmskom festivalu u Cannesu Zlatnu palmu (Palme d'Or) 1985. i 1995.), Mirza Idrizovi? , Aleksandar Jevđevi? , Ivica Mati? , Danis Tanovi? (filmom " Ni?ija zemlja " osvojio Oscara ameri?ke Akademije filmskih umjetnosti i znanosti u konkurenciji za najbolji strani film i nagradu Zlatni globus 2001.g.), Zlatko Top?i? , Ademir Kenovi? , Benjamin Filipovi? , Jasmin Dizdar , Pjer ?alica , Jasmila ?bani? , Dino Mustafi? , Srđan Vuleti? i Aida Begi? .

Moderna glazba

Mnogi bosanskohercegova?ki izvođa?i poznati su u okru?ju, kao ?to su npr.: Dino Zoni? , Goran Bregovi? , Davorin Popovi? , Kemal Monteno , Zdravko ?oli? , Edo Maajka , Frenkie , ?ejla Sulejmanovski , Elvir Lakovi? Laka , Dino Merlin i Tomo Mili?evi? , a veliku popularnost su imali pop i rock-sastavi kao npr. Bijelo dugme , Indexi , Plavi Orkestar , Zabranjeno Pu?enje i Dubioza kolektiv .

?port

Bosna i Hercegovina je zemlja mnogih svjetskih poznatih ?porta?a, od kojih su mnogi nastupali u mom?adima biv?e Jugoslavije. Najva?niji međunarodni ?portski događaj na prostoru BiH bile su 14. zimske olimpijske igre odr?ane u Sarajevu od 7. ? 19. velja?e 1984. godine. Neki od poznatih olimpijaca su:

• Rim , 1960: Tomislav Knez i Velimir Sombolac (nogomet),
• Tokio , 1964: Mirsad Fazlagi? (nogomet),
• Munchen , 1972.: Abaz Arslanagi? , Milorad Karali? , Neboj?a Popovi? , đorđe Lavrini?, Dobrivoje Sele? (rukomet)
• Moskva , 1980.: Mirza Deliba?i? i Ratko Radovanovi? (ko?arka)
• Los Angeles , 1984.: Zdravko Rađenovi? , Zlatan Arnautovi? (rukomet) i Anto Josipovi? (boks).

Rukometni klub Borac iz Banje Luke osvojio je sedam prvenstava rukometa u Jugoslaviji, a 1979. godine bili su i Europski klupski prvaci u rukometu. Ko?arka?ki klub Bosna iz Sarajeva osvojio je Europsko klupsko prvenstvo u ko?arci 1979. godine. ?enski ko?arka?ki klub Jedinstvo Aida iz Tuzle osvojio je Europsko klupsko ko?arka?ko prvenstvo u Firenci. Karate klub Tuzla-Sinalco osvoji je ?etiri Europska prvenstva u karateu i jedno svjetsko prvenstvo.

Najpopularniji ?port u BiH je nogomet, neki od biv?ih poznatih igra?a i trenera su Josip Katalinski , Du?an Bajevi? , Miroslav Bla?evi? , Ivica Osim , Enver Mari? , Safet Su?i? , Bla? Sli?kovi? , Semir Tuce , Faruk Had?ibegi? , Mehmed Ba?darevi? , Vahid Halilhod?i? i Mirsad Fazlagi? , a od dana?anji su: Edin D?eko , Zvjezdan Misimovi? , Vedad Ibi?evi? , Emir Spahi? , Asmir Begovi? , Miralem Pjani? i mnogi drugi.

Povezani ?lanci

• Nacionalni parkovi i parkovi prirode Bosne i Hercegovine
• Bosanskohercegova?ka kuhinja
• Telekomunikacije u Bosni i Hercegovini

Izvori

Vanjske poveznice

Portal:Europa

Ostali projekti

	Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Bosna i Hercegovina
	Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Bosna i Hercegovina
	Zajedni?ki poslu?itelj sadr?i atlas Bosne i Hercegovine
	Wje?nik ima rje?ni?ku natuknicu Bosna i Hercegovina

v  • u Bosna i Hercegovina Simboli i identitet Grb Bosne i Hercegovine ? Zastava Bosne i Hercegovine ? Dr?avna himna Bosne i Hercegovine Zemljopis Upravna podjela Bosne i Hercegovine ? Federacija Bosne i Hercegovine ? Republika Srpska ? Op?ine ? Gradovi ? Klima ? Rijeke ? Planine ? Jezera ? Kr?ka polja ? Nacionalni parkovi i parkovi prirode Povijest Iliri ? Rimljani ? Rani srednji vijek ? Bosanska Banovina ? Bosansko Kraljevstvo ? Osmansko Carstvo ? Austro-Ugarska ? Dr?ava SHS ? Kraljevina Jugoslavija ? Drugi svjetski rat ? SR BiH ? Rat u Bosni i Hercegovini ? Postdaytonska BiH Politika i gospodarstvo Predsjedni?tvo ? Parlamentna skup?tina ? Dom naroda ? Zastupni?ki dom ? Ustavni sud ? Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ? Hrvatsko-bosanskohercegova?ki odnosi ? Oru?ane snage ? Gospodarstvo ? Promet ? Turizam ? Znanost ? Obrazovanje Dru?tvo, kultura i ?port Stanovni?tvo ? Etni?ke skupine ? Bosan?ica ? Kultura ? Umjetnost ? Kiparstvo, slikarstvo i arhitektura ? Knji?evnost ? Povijest jezika ? Religija ? Kr??anstvo ? Islam ? Pravoslavlje ? Katoli?anstvo ? Svjetska ba?tina ? Kuhinja ? ?port ? BiH na Olimpijskim igrama ? Nogometna mom?ad ? ZOI 1984.

v  • r  • u Upravna podjela Bosne i Hercegovine v  • u Entiteti Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine ? Republika Srpska v  • u ?upanije Federacije Bosne i Hercegovine Unsko-sanska ? Posavska ? Tuzlanska ? Zeni?ko-dobojska ? Bosansko-podrinjska Gora?de Sredi?nja Bosna ? Hercegova?ko-neretvanska ? Zapadnohercegova?ka ? Sarajevska ? Hercegbosanska v  • u Distrikti Bosne i Hercegovine Distrikt Br?ko v  • u Gradovi Bosne i Hercegovine Banja Luka ? Biha? ? Bijeljina ? Gradi?ka ? Bosanska Krupa ? Cazin ? ?apljina ? Derventa ? Doboj ? Gora?de ? Gra?anica ? Grada?ac ? Isto?no Sarajevo ? Konjic ? Livno ? Ljubu?ki ? Mostar ? Ora?je ? Prijedor ? Sarajevo ? Srebrenik ? Stolac ? ?iroki Brijeg ? Trebinje ? Tuzla ? Visoko ? Zenica ? Zvornik ? ?ivinice v  • u Op?ine Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine Banovi?i ? Bosanski Petrovac ? Bosansko Grahovo ? Breza ? Bugojno ? Busova?a ? Bu?im ? Cazin ? Centar, Sarajevo ? ?eli? ? ?itluk ? Drvar ? Doboj Istok ? Doboj Jug ? Dobreti?i ? Domaljevac-?amac ? Donji Vakuf ? Fo?a-Ustikolina ? Fojnica ? Glamo? ? Grude ? Had?i?i ? Ilid?a ? Ilija? ? Jablanica ? Jajce ? Kakanj ? Kalesija ? Kiseljak ? Kladanj ? Klju? ? Kre?evo ? Kupres ? Lukavac ? Maglaj ? Neum ? Novi Grad, Sarajevo ? Novi Travnik ? Novo Sarajevo ? Od?ak ? Olovo ? Pale-Pra?a ? Posu?je ? Prozor-Rama ? Ravno ? Sanski Most ? Sapna ? Stari Grad, Sarajevo ? Teo?ak ? Te?anj ? Tomislavgrad ? Travnik ? Trnovo (FBiH) ? Uskoplje ? Usora ? Vare? ? Velika Kladu?a ? Vitez ? Vogo??a ? Zavidovi?i ? ?ep?e Republika Srpska Berkovi?i ? Bile?a ? Bosanska Dubica ? Bosanska Gradi?ka ? Bosanska Kostajnica ? Bosanski Brod ? Bosanski Novi ? Bosanski ?amac ? Bosansko Petrovo Selo ? Bratunac ? ?ajni?e ? ?elinac ? Derventa ? Donji ?abar ? Fo?a ? Gacko ? Han Pijesak ? Isto?na Ilid?a ? Isto?ni Drvar ? Isto?ni Mostar ? Isto?ni Stari Grad ? Isto?no Novo Sarajevo ? Jezero ? Kalinovik ? Kotor Varo? ? Krupa na Uni ? Kupres (RS) ? Lakta?i ? Lopare ? Ljubinje ? Mili?i ? Modri?a ? Mrkonji? Grad ? Nevesinje ? Novo Gora?de ? Osmaci ? O?tra Luka ? Pale ? Pelagi?evo ? Petrovac ? Prnjavor ? Ribnik ? Rogatica ? Rudo ? Skender Vakuf ? Sokolac ? Srbac ? Srebrenica ? Stanari ? ?ekovi?i ? ?ipovo ? Tesli? ? Trnovo (RS) ? Ugljevik ? Vi?egrad ? Vlasenica ? Vukosavlje

v  • u Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA) Albanija ? Bosna i Hercegovina ? Crna Gora ? Kosovo (UNMIK) ? Makedonija ? Moldova ? Srbija