Albanci

Izvor: Wikipedija
Toski, Albanska skupina iz ju?ne Albanije
Majka Tereza , rođena kao Agnes Bojaxhiu u Skopju , bila je pripadnica albanskog naroda.
Albanka u narodnoj no?nji

Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim podru?jima Makedonije i Kosova , te u Crnoj Gori i Gr?koj . Albanci su svakako jedan od najstarijih suvremenih naroda nastanjen na zapadnom podru?ju Balkanskog poluotoka . U VI. stolje?u migracije Slavena tjeraju Ilire na dana?nje podru?je Albanije , prepu?taju?i svoja podru?ja hrvatskim i srpskim plemenima . Od nekada jakih plemena Dalmata , Autarijata , Liburna , i mnogih drugih, u povijesti je ostalo zabilje?eno i ime plemena Albanoi , prema samom imenu, a i po vjerovanju samih Albanaca oni bi trebali biti njihovi potomci. Albanoi (u izgovoru Albani) su otprilike naseljavali podru?je danas naseljeno Gegima , odnosno ju?no od Skadarskog jezera . U 2. stolje?u poslije Krista spominje ih Ptolemej iz Aleksandrije. Po jeziku i po kulturi, Albanci se danas dijele na dvije glavne skupine, a to su Gegi (sjeverno od rijeke Shkumbin ) i detribalizirani Toski (ju?no od nje).

Ime

Naziv Shqiptari do?ao je od Shiqiponja' ?to zna?i orao. [1] Za Sufiks ?ar, odnosno -tar, prema nekima, smatra se da je iz istog korijena kao i sufiksi u imenima naroda Bugara , Tatara , Hazara i drugih. Ostali nazivi za njih, danas manje u upotrebi, bili su Arbanasi i Arnauti (kod Turaka , kasnije ga preuzimaju i Srbi ) i Arvaniti u Gr?koj.

Ime Arbanasi danas se o?uvalo kod Zadra i u imenu jednog sela u Bugarskoj 4 km sjeveroisto?no od Turnova . Arbana?ke obitelji u Hrvatskoj sada su kroatizirane [2] , a ovaj kraj naselili su 1726. i 1733. godine.

Podrijetlo

Podrijetlo Albanaca gubi se u dalekoj pri?losti. S drevnim Ilirima danas ih uglavnom povezuje ime plemena Albanoi, kao i njegov oblik Albanitai, zatim glosar rije?i koje se smatraju ilirskim a koje su sli?ne ili identi?ne albanskim rije?ima (Alb."andja"-ilir."And(izetes)", te osobna ilirska imena Andio, Andes, Andia itd., alb."bind"-ilir."Bindus", u izvornom obliku "Bindo", alb."delma"-ilir."Delmati" ili "Dalmati", alb."dash"-ilir."Dezitijati", te osobna ilirska imena "Desio", "Dassant", itd., alb."dardha"- ilir."Dardanoi", alb."bardh"-ilirsko osobno ime "Bardhylis", alb. "tetane"-ilirso osobno ime "Teutana", alb. "thika"-ilir. "sika", itd.), ornamentni ukrasi (koncentri?ni krugovi i cik-cak linije) na tradicionalnim albanskim no?njama (identi?ni onima nađenim među ilirskim materijalnim ostacima nađenim diljem SFRJ i Albanije), elementi iz izvorne glazbene i plesne tradicije (polifonsko i monofonsko horsko pjevanje, medju Albancima poznato kao "kanga", ?to na albanskom jeziku doslovno zna?i 'pjesma', identicno izvornom gorstackom pjevanju kod ju?nih slavena poznatom pod nazivom "ganga", gluha kola, puha?ka glazbala i udaraljke, itd.), za koje mnogi etnomuzikolozi smatraju da vrlo vjerojatno mogu potjecati od drevnih Ilira [3] .

Jo? jedna zna?ajna poveznica Albanaca s drevnim Ilirima je op?eprihva?en stav u konvencionalnoj povijesti da su teritorij na kojem tradicionalno ?ive balkanski Albanci (Albanija, Kosovo, dijelovi Makedonije, Crne Gore i ju?ne Srbije) nastanjivali upravo Iliri, te da je jedna od tradicionalnih prijestolnica jednog od najznacajnijih ilirskih kraljevstava, onog Ardijejskog, bio upravo dana?nji grad Skadar u Albaniji, tada poznat kao Scodra, ?ije ime se nalazi i na ilirskom kovanom novcu, uz druge zna?ajne ilirske gradove poput dana?njeg Durresa (Dyrachion) u Albaniji, itd. Zapravo ne postoje neposredni i autenti?ni izvori koji govore o bilo kakvom naseljavanju ili migraciji balkanskih Albanaca na Balkan, ?to je najve?i broj stru?njaka u ovoj oblasti i navelo na op?eprihva?eni stav da bi Albanci, ako ni zbog ?ega drugog, ono bar zbog naprijed navedenog, morali bar djelomi?no biti potomci drevnih Ilira koji su vrhunac svog razvoja postigli upravo na ?irem podru?ju dana?nje Albanije i grani?nih dijelova susjednih zemalja. [4]

?to se ti?e jezika , on pripada skupini satem , ali je zasigurno bio pod rimskim i helenskim utjecajem, a kasnije i slavenskim. Prema nekim mi?ljenjima jezici Ilira pripadali su skupini kentum , ?to bi pobilo svaku tvrdnju da su Albanci njihovi potomci, ali s druge strane ne postoji pouzdan dokaz da je jezik Ilira pripadao skupini kentum, niti se pouzdano mo?e zaklju?iti kako je Albanski kentum, kako navodi Noel Malcolm u svojoj knjizi "Kosovo-kratka povijest". [5]

Jezik

Albanski jezik je ?lan indoeuropske porodice jezika, i danas mu nije srodan nijedan drugi ?ivi jezik na svijetu . Ako su Albanci stvarno ilirskog porijekla, onda su jedini ?ivi narod koji jezi?no jo? pripada Tra?ko-ilirskoj grani Indoeuropljana. Gegijskim dijalektom, po jednom podatku, govori 2,8 milijuna ljudi. Rasprostranjen je na Kosovu , zapadnoj Makedoniji i sjevernoj Albaniji . Toskijski govori oko 3 milijuna ljudi u ju?noj Albaniji , susjednoj Gr?koj , te u Turskoj i Italiji . Oba ova dijalekta imaju pisanu tradiciju. Toskijski se pisao gr?kim pismom , a gegijski latinskim . U tursko vrijeme koristio se arapski alfabet. Od 1909. godine albanski jezik , baziran na toskijskom dijalektu, pi?e se latinskim pismom .

Obi?aji

Albanci su po kulturi , premda im se domovina prostire uz more, tipi?an kontinentalni narod, orijentiran vi?e prema svojoj brdovitoj zemlji i uzgoju sitne stoke, nego prema moru i pomorstvu . Međusobno se također veoma o?tro razlikuju, sjeverni ratoborni Gegi od ju?nih miroljubivih Toska. Sjeverna plemena Gega, mnogi su od njih katolici, kulturno su dosta u nekim narodnim obi?ajima sli?ni Crnogorcima . Prema nekim crnogorskim autorima (Jovan Vukmanovi?), raznim malisorskim plemenima porijeklo se dovodi u vezu s crnogorskim plemenima iz Brda, ili pak iz Bosne . Sli?nosti ovih nekih obi?aja prije se mogu dovesti u vezu s mije?anjem ili kontaktima arbana?kog stanovni?tva s tamo?njim crnogorskim plemenima. Takav jedan obi?aj je da se prilikom slave kolje brav (ovan). I kod Crnogoraca i kod Arbanasa, za vrijeme ru?ka di?u se zdravice, najva?nije su one koje se di?e doma?inu i 'u slavu bo?ju i krsnog sveca'. 'Poslu?bica' ili 'prislu?bica' je jo? jedan stari obi?aj arbana?kih i crnogorskih plemena, tom prilikom u ku?u se poziva sve?enik , s tom razlikom, ?to kod Crnogoraca dolazi samo ako se pozove. Na ovoj op?oj plemenskoj ili seoskoj slavi nose se 'litije' oko sela ili na planinu, gdje se dobro pogoste i razvesele. Vidi Gegi .

Albanci danas

Albanci su danas ve?inom muslimani. Uz politiku islamizacije silom i povlasticama kao glavni razlog, tome je nesumnjivo pridonijela vi?estoljetna borba između Gr?ke pravoslavne i Rimokatoli?ke Crkve na albanskom teritoriju. Zbog tog skukoba oslabio se utjecaj kr??anskih crkava na stanovni?tvo ?to je vjerojatno pridonijelo masovnom islamiziranju Albanaca. [6] Albanci danas u velikom broju ?ive u jo? tri dr?ave, uz Albaniju , to su Makedonija , Kosovo , te Crna Gora . U periodu od 1990. do 1992. u Albaniji prestaje komunisti?ka vlast, i ustupa mjesto vi?estrana?koj demokraciji i otvorenosti prema svijetu. Na?alost, unutarnja politika pokazala se preslabom i korumpiranom da sprije?i sli?ne poku?aje iz inozemstva, kao u slu?aju problema otpada. Na podru?jima susjednih dr?ava, stvarala se kod militantnih Albanaca ideja o pripojenju Albaniji , ?to je dovelo do zao?travanja situacije u Makedoniji i jo? vi?e pogor?alo situaciju na Kosovu , gdje je do?lo do krvavih ratnih sukoba i zlo?ina po?injenih na obje strane. Novostvorenu dr?avu jo? uvijek ne podr?ava dio svijeta jer ru?i temelje međunarodnog prava, dok je, realno, su?ivot sa Srbima golem politi?ki problem koji sada ima povijest od nekoliko desetlje?a. Problem Krima izravno se mo?e povezati s presedanom Kosova. Dodatne te?ko?e ?ini organizirana religija jer su Albanci Suni muslimani i kr??ani. Dana?nji Albanci ?ive jo? uvijek siroma?no. Poljoprivredom ( kukuruz , krumpir , vo?e i povr?e ) se bavi ?ak 57% Albanaca ( 2004. ); 20% ih radi u privatnom sektoru. Te?ak ?ivot tjera ove ljude da bje?e u Italiju i druge zemlje zapada. Od 3,5 milijuna Albanaca u Albaniji tek ih se 30.000 ( 2003. ) koristi uslugama interneta .

Poznati Albanci

Majka Tereza

Poznati Arbanasi

Albanci
Albanci
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin ?lanak . ( Rasprava )
Format ?lanaka treba slijediti Wikipedijin stil .
  • prof. Arturo Cronia ? talijanski slavist, sveu?ili?ni profesor
  • Pavle De?palj ? dirigent i skladatelj, redovni ?lan HAZU
  • Valter De?palj ? profesor ?ela na Glazbenoj akademiji u Zagrebu
  • mons. Simeone Duca (?ime Duka) ? jedno vrijeme tajnik Vatikanskog arhiva i dobrotvor Zadra i Arbanasa
  • Giuseppe?Pino Gjergja ? ko?arka? ? trener
  • Josip Gjergja ? hrvatski politi?ar i diplomat, pomo?nik ministra vanjskih poslova biv?e SFRJ
  • Mladen Grdovi? ? hrvatski pjeva?
  • dr. Ratimir Kalmeta ? poznati hrv. zemljopisac i velikan hrvatske zemljopisne znanosti, jezikoslovac, pedagog i publicist
  • Bo?idar Kalmeta ? politi?ar ? dugogodi?nji gradona?elnik Zadra, ministar u Vladi Republike Hrvatske
  • Bernard Kotlar ? autor multimedijskog CD?a "Zadarski Arbanasi", dobitnik "Grba Grada Zadra" (2002.)
  • Ante Kronja "?en?o" ? viceadmiral
  • ?ime Kronja ? novinar
  • Krsto Ljubi?i? ? prva ?rtva fa?isti?kog terora na Zagreba?kom sveu?ili?tu 1937.
  • Hrvoje Macanovi? ? otac hrvatskog sportskog novinarstva
  • đani Mar?an ? hrvatski pjeva?, skladatelj, diplomat
  • Ivica Mate?i? Jeremija - hrvatski knji?evnik, nositelj Reda Danice hrvatske za kulturu, vi?estruko odlikovan vojnim odli?jima. Vojni diplomat u Rimu, Pri?tini, Skopju, dvostruki dobitnik Nagrade Grada Zadra, nagrade Zadarske ?upanije
  • prof.dr.sc. Hrvoje Mazija , professor emeritus Veterinarskog fakulteta, nositelj Reda Danice hrvatske i nagrade Oton Ku?era [8]
  • Dalibor Musap ? osniva? i vođa grupe Riva - pobjednice Pjesme Eurovizije 1989
  • dr. fra Bonifacije Perovi?- Sociolog autor "Dru?tvo s ljudskim likom" Domagojevac, zna?ajna li?ost hrvatskog katoli?kog pokreta, kriti?ar komunizma i liberalizma
  • msgr. Ivan Prenđa ? 68. nadbiskup Zadarske nadbiskupije
  • Du?ko Modrini? ? hrvatski glumac
  • dr. Kruno Krsti? - sociolog i filolog, urednik Hrvatske enciklopedije, autor razlikovnog rje?nika između srpskog i hrvatskog jezika
  • prof. dr. sc. Aleksandar Stip?evi? - profesor emeritus Filozofskog fakulteta u Zagrebu, albanolog
  • prof. dr. sc. Ennio Stip?evi? - muzikolog, akademik HAZU
  • prof. dr. Nik?a Stip?evi? - romanist, akademik, potpredsjednik SANU
  • Albanci na Balkanu u 6-8. stoljeću, prema "Školskom istorijskom atlasu Zavoda za izdavanje udžbenika SR Srbije", objavljenom u Beogradu 1970. godine. Mapa predstavlja gledište jugoslavenskih povjesničara toga doba.
    Albanci na Balkanu u 6-8. stolje?u, prema "?kolskom istorijskom atlasu Zavoda za izdavanje ud?benika SR Srbije", objavljenom u Beogradu 1970. godine. Mapa predstavlja gledi?te jugoslavenskih povjesni?ara toga doba.
  • Albanci 1898. godine.
    Albanci 1898. godine.
  • Albanci 1911. godine.
    Albanci 1911. godine.
  • Albanci u Albaniji (popis iz 1989. godine).
    Albanci u Albaniji (popis iz 1989. godine).
  • Albanci izvan Albanije.
    Albanci izvan Albanije.
  • Albanci u Europi.
    Albanci u Europi.

Vidi i

  1. Albanci u Hrvatskoj
  2. Albanci u Ukrajini

Izvori

  1. ↑ Albanian Forum Language Dialects History Grammar Vocabulary . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 17. rujna 2008 . Pristupljeno 20. kolovoza 2008. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  2. ↑ [1]   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 24. prosinca 2005. ( Wayback Machine )
  3. ↑ [2]   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 2. velja?e 2014. ( Wayback Machine )
  4. ↑ [3]   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 2. velja?e 2014. ( Wayback Machine )
  5. ↑ [4]
  6. ↑ znaci.org Jozo Tomasevich: Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. okupacija i kolaboracija , str. 562; Milan ?ufflay: Srbi i Arbanasi, Beograd 1925, str. 62-66, 79-105, 133-135
  7. ↑ Muhammad Ali Pasha in Egyptian History - The Founder of Modern Egypt . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 4. o?ujka 2015 . Pristupljeno 19. o?ujka 2015. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  8. ↑ Veterinarski fakultet ? Zavod za bolesti peradi   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 29. studenoga 2014. ( Wayback Machine ) Hrvoje Mazija

Poveznice

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Albanci&oldid=6935770 "