San Marino

Republika San Marino ; Serenissima Repubblica di San Marino
Zastava	Grb
	Geslo ; Libertas ; ( hrv. Sloboda)
	Himna ; Inno Nazionale della Repubblica ;
	Polo?aj San Marina
Glavni grad	San Marino
Slu?beni jezik	talijanski
Dr?avni vrh
- Kapetani regenti	Alessandro Rossi ; Milena Gasperoni
Neovisnost	3. rujna 301. ; (iz Rimskog Carstva )
Povr?ina	231. po veli?ini
- ukupno	61 km 2
Stanovni?tvo	224. po veli?ini
- ukupno ( 2023. )	33.908
- gusto?a	554/km 2
BDP ( PKM )	procjena 2023.
- ukupno	2,872 milijarda $ ( 180. )
- po stanovniku	34.135 $ ( 7. )
Valuta	euro 3) (100 centa)
Pozivni broj	+378
Vremenska zona	UTC +1 ; UTC +2 ljeti
Internetski nastavak	.sm
	1) Dva kapetana regenta bira skup?tina ( Consiglio Grande e Generale ) svakih ?est mjeseci iz reda svojih ?lanova ( 1. travnja i 1. listopada svake godine); ; 2) Dr?avni tajnik za vanjske i politi?ke poslove kao ?lan Dr?avnog kongresa (izvr?no tijelo) je de facto predsjednik vlade ; ; 3) Do 2002. talijanska lira

San Marino ( tal. San Marino ), slu?beno Republika San Marino ( tal. Serenissima Repubblica di San Marino ), je tre?a najmanja dr?ava u Europi (poslije Vatikana i Monaka ), potpuno okru?ena teritorijem Italije .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

San Marino je jedna od najstarijih dr?ava na svijetu. Prema predaji, osnovao ju je 301. godine klesar Marin s otoka Raba . Marin je sa svojim prijateljem Leom po?ao u Rimini . Zbog progona kr??ana sklonio se na obli?nje brdo Monte Titano , gdje je izgradio kapelicu. Ta kapelica je ?inila jezgru budu?eg grada San Marina. Slu?beni datum osnutka dr?ave i najstarije republike u Europi, San Marino je 3. rujna 301. godine.

Urbano sredi?te grada San Marino ?tite tri tornja na vrhovima Monte Titano, od kojih je najstariji, Guaita, izgrađen u 11. stolje?u. Toranj je proslavljen kao neosvojiv, ?to je obeshrabrilo mnoge potencijalne osvaja?e grada. Tijekom kri?arskih ratova u 13. stolje?u na drugom vrhu Monte Titana izgrađen je drugi toranj, Cesta, a tre?i, Montale, najmanji na posljednjem vrhu brda, izgrađen je u 14. stolje?u. S vremenom je trgovinom i sporazumima grad-republika San Marino pro?irila svoj teritorij na jo? devet obli?njih ka?tela, ?ime je nastala dana?nja Republika San Marino.

Ustav San Marina slu?beno je usvojen 8. listopada 1600. Malu dr?avu prvo je priznala Napoleonova Francuska 1797. godine, a kasnije 1815. na Be?kom kongresu priznale su je i ostale europske dr?ave.

U ranoj fazi ujedinjenja Italije tijekom 19. stolje?a , San Marino je pru?ao uto?i?te onima koji su bili progonjeni zbog svoje potpore ujedinjenju Italije. Giuseppe Garibaldi je zbog toga zajam?io da ?e San Marino biti nezavisna i suverena dr?ava, te je nije pripojio ujedinjenoj Italiji 1860. godine. Za vrijeme Prvoga svjetskoga rata Republika San Marino je dala svoj vojni?ki prinos na strani Kraljevine Italije , a poslije rata se oslonila na fa?isti?ki re?im u istoj kraljevini, ?te se sa?ivjela s njime u svim oblicima.” ^[1]

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

San Marino grani?i s Italijom ( enklava unutar Italije), odnosno s dvije talijanske regije - na sjeveroistoku s Emilia-Romagna i na jugozapadu s Marche . Povr?ina San Marina iznosi 60,57 kvadratnih kilometara. Udaljenost između najsjevernije i najju?nije granice iznosi 12 kilometra zra?ne linije. Najvi?i vrh je Monte Titano sa 739 metara.

Klima je mediteranskog tipa, ali je bla?a nego u primorju zbog nadmorske visine. Ljeti temperatura iznosi od 20° do 30°C, a zimi od -2° do 10°C. Prosje?ne padaline iznose 550 mm godi?nje.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Procjenjuje se da je San Marino 2009. godine imao 31.000 stanovnika. Od toga su 83,1% osobe rođene u San Marinu, a 12% su Talijani . Prosje?na gusto?a stanovnika iznosi 508 stanovnika/km². 92,3% stanovni?tva su katolici , a 3% su ateisti .

Stanovni?tvo govori talijanskim , koji je i slu?beni jezik u San Marinu.

Etni?ke grupe [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Etni?ke grupe San Marina

Jezici [ uredi | uredi kod ]

U San Marinu se govore dva jezika, nacionalni talijanski i romanjolski , sanmarinski dijalekt.

Politika [ uredi | uredi kod ]

Consiglio Grande e Generale ("Veliko i op?e vije?e") je predstavni?ko tijelo ( parlament ), ?ije ?lanove građani biraju svakih pet godina. Parlament bira svakih ?est mjeseci ( 1. travnja i 1. listopada ) dva ?lana iz svojih redova koji ?e obna?ati du?nost Capitani Reggenti ("Kapetana regenta"). Kapetani regenti i kabinet ?ine izvr?nu vlast.

Vije?e također bira Consiglio dei XII ("Vije?e dvanaestorice"), koji ?ine sudbenu vlast za vrijeme mandata Vije?a.

Upravna podjela [ uredi | uredi kod ]

San Marino je podjeljen na devet ka?tela ili op?ina ( talijanski castello - utvrda, gradina), svaka na jednom brdu. To su ujedno i gradovi:

Najve?i grad San Marina je Dogana (cca. 7.000 stanovnika), koji nije samostalan ka?tel ve? pripada ka?telu Serravalle.

Svaki ka?tel/op?ina uklju?uje glavni grad u kojem je sjedi?te ka?tela, koji se naziva jo? capoluogo , te manja naselja koja se nazivaju frazioni .

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

San Marino nema prirodnih izvora, tako da je poljoprivreda va?na grana gospodarstva . Uzgajaju se ?itarice , vinova loza , masline i vo?e , te se uzgajaju i goveda i svinje . Sve do 1960-ih godina stanovnici San Marina su ?ivjeli prije svega od poljoprivrede. Tada se po?inju razvijati obrt , trgovina i turizam . San Marino izvozi vino , lan , te zanatske proizvode. Prodajom po?tanskih maraka ostvaruje se znatan prihod. Drugi veliki izvor prihoda je turizam, koji izravno ili neizravno ?ini 60% dr?avnih prihoda. Stanovnici San Marina pla?aju vrlo mali porez. 52% aktivnog stanovni?tva radi u uslu?nom sektoru, 41% u sekundarnom sektoru i 7% u poljoprivredi. Od 1. sije?nja 2002. , iako nije dio Europske unije , uvodi euro , kao slu?benu valutu (prije toga to je bila talijanska lira ).

U San Marinu va?an je i bankarski sektor , ali i proizvodnja elektronike i keramike .

Sport [ uredi | uredi kod ]

San Marino je poznat po utrci Formule 1 . Utrka se ne vozi na podru?ju San Marina, ve? 100 km sjeverozapadno, u Imoli . Do toga je do?lo 1980. kada je Velika nagrada Italije iz Monze preba?ena u Imolu. Međutim, ve? se sljede?e godine utrka za Veliku nagradu Italije ponovno vratila u Monzu, a utrka u Imoli se od 1981. vozi kao Velika nagrada San Marina.

San Marino ima i vlastitu nogometnu reprezentaciju , kao i nogometnu ligu. 1931. godine osnovan je Nogometni savez.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ Rubi?, Ivo; Petrovi?, Rude; Medari?, Jura; Stazi?, ?averije. Geografija svijeta : Jugoisto?na i Ju?na Evropa, Sovjetski Savez, Azija: Op?i dio (bez SSSR-a) , II. knj., 1. izd., Zagreb : Nakladno poduze?e ≫Selja?ka sloga≪, 1954., str. 98.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Portal:Europa

Ostali projekti [ uredi | uredi kod ]

	Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi San Marino
	Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi San Marino
	Zajedni?ki poslu?itelj sadr?i atlas San Marina

[1] Rubi?, Ivo; Petrovi?, Rude; Medari?, Jura; Stazi?, ?averije. Geografija svijeta : Jugoisto?na i Ju?na Evropa, Sovjetski Savez, Azija: Op?i dio (bez SSSR-a) , II. knj., 1. izd., Zagreb : Nakladno poduze?e ≫Selja?ka sloga≪, 1954., str. 98.

[1]