Dominikanska Republika

Dominikanska Republika ; Republica Dominicana
Zastava	Grb
	Geslo ; Dios, patria, libertad ; ( ?panjolski , "Bog, domovina, sloboda")
	Himna ; Quisqueyanos valientes
	Polo?aj Dominikanske Republike
Glavni grad	Santo Domingo
Slu?beni jezik	?panjolski
Dr?avni vrh
- Predsjednik	Luis Abinader
Neovisnost	od Haitija ; 27. velja?e 1844.
Povr?ina	129. po veli?ini
- ukupno	48.671 km 2
- % vode	0,72 %
Stanovni?tvo	86. po veli?ini
- ukupno ( 2010 )	9.478.612
- gusto?a	208,8/km 2
Valuta	dominikanski peso ; (100 centavosa)
Pozivni broj	1-809
Vremenska zona	UTC -4
Internetski nastavak	.do

Dominikanska Republika ( Dominikana ), dr?ava u Karipskom moru . Zauzima dvije tre?ine isto?noga dijela otoka Hispaniola i grani?i s Haitijem . Dominikansku Republiku ?esto mije?aju s Dominikom , također dr?avom u Karipskom moru.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Povijest Dominikanske Republike

Otok Hispaniola otkrio je Kristofor Kolumbo 1492. Narod Arawak , koji je naseljavao otok, ubrzo je istrijebljen. Od 1503. ?panjolci dovoze na otok crnce, robove . Francuzi i ?panjolci su 1697. podijelili otok. 1795. godine ?panjolska se odrekla svog dijela otoka. Jean Pierre Boyer pod svojom vla??u 1822. ? 1844. ujedinio je cijeli otok Hispaniola , da bi se 1844. Dominikanska Republika, gdje su u ve?ini bili mulati , se ponovno odvojila. Od 1930. do 1961. , diktatorski je vladao Rafael Leonidas Trujillo , sve dok nije ubijen u atentatu 1965. SAD su vojnom intervencijom sprije?ili da izabrani predsjednik Juan Bosch Gavino zavlada. Rezultat ameri?kog upletanja bila je diktatura Joaquina Vidella Balaguere od 1966. do 1978.

Politika [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Politika Dominikanske Republike

Dominikanska Republika se dijeli na 31 provinciju i jedan distrikt ( Santo Domingo ). Predsjednik republike je i ?ef dr?ave i predsjednik vlade. Predsjednik i potpredsjednik se biraju svake 4 godine. Prvi predsjednik bio je Pedro Santana izabran 1844. godine. Buenaventura Baez bio je predsjednik u pet mandata, Pedro Santana, Ulises Heureaux i Leonel Fernandez u tri mandata. Trenutni predsjednik je Danilo Medina izabran na izborima 2012. godine.

Provincije [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Provincije Dominikanske Republike

Dominikanska Republika je podijeljena na trideset i jednu provinciju , dok je glavni grad, Santo Domingo nacionalni distrikt (?panjolski: Distrito Nacional ). Provincije su prva razina administrativne podjele zemlje.

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Zemljopis Dominikanske Republike

Glavni i najve?i grad je Santo Domingo . Dominikanska Republika ima kopnenu granicu samo s Haitijem.

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Gospodarstvo Dominikanske Republike

Ekonomija se uglavnom oslanja na turizam . Nezaposlenost je 1999. bila 13,8%.

Demografija [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Demografija Dominikanske Republike

Od ranih ?ezdesetih godina XX. st. velik je broj stanovnika iselio u Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave . Dominikanci su danas u SAD-u, od svih nacionalnih manjina , najve?a latino skupina.

Dobna struktura:

0 ? 14 godina: 34 % (mu?ki 1.486.902; ?ene 1.422.977)
15 ? 64 godina: 61 % (mu?ki 2.609.934; ?ene 2.518.330)
65 godina i vi?e: 5 % (mu?ki 192.254; ?ene 212.136) (2000., pribli?no.)

Prirodni prirast:1,64 % (2000., pribli?no)

Kultura [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Kultura Dominikanske Republike

Podrobniji ?lanak o temi: Katoli?ka Crkva u Dominikanskoj Republici

U Dominikanskoj Republici glavna vjera je katoli?anstvo , a vjerska tolerancija je velika.

Jezici [ uredi | uredi kod ]

Dominikanska Republika ima 4 jezika, od kojih je ?panjolski nacionalni s 6,890.000 govornika (1995.). Ostala 3 jezika od kojih je jedan znakovni su: hai?anski temeljen na francuskom 159.000 (1987.), engleski 8000 (Holm 1989) i dominikanski znakovni jezik kojim se slu?i nepoznati broj gluhih osoba. ^[2]