Ko?arka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igra?a koji poku?avaju ostvariti ?to vi?e poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obru? ko?a pod organiziranim pravilima. Kada se to dogodi govori se o ko?u .

Do bodova se dolazi ubacivanjem lopte kroz obru? ko?a pod uvjetom da je lopta kroz obru? pro?la odozgo. Mom?ad koja na kraju utakmice ostvari vi?e bodova pobjednik je. Ko? zabijen unutar luka vrijedi 2 boda, iza luka vrijedi 3 ( trica ), a slobodno bacanje vrijedi 1 bod. Loptom se upravlja njezinim odbacivanjem od podloge ( dribling ) ili međusobnim dodavanjem između suigra?a. Tjelesni kontakt koji ometa igra?a u igri nije dozvoljen ( prekr?aj ). Postoje strogo određena pravila i na?ini na koje se lopta smije voditi.

Tijekom vremena ko?arka je razvila uobi?ajene tehnike pucanja, dodavanja i dribilinga, kao i pozicije igra?a i napada?ki i obrambeni mehanizam. Dok se uobi?ajena natjecateljska ko?arka odvija pod strogim i to?no određenim pravilima, razne vrste ko?arke u?inile su ko?arku bli?u igra?ima i s manjim brojem pravila. Ko?arka je jedan od najgledanijih sportova na svijetu.

Dok je natjecateljska ko?arka isklju?ivo dvoranski sport koji se odvija na terenu za ko?arku , manje regulirane vrste ko?arke mogu se igrati i kao vanjski sport na podlogama razli?itim od parketa, koji je standard za natjecateljsku ko?arku.

Povijest

U ranom prosincu 1891. , doktor James Naismith , kanadski lije?nik, na tada?njem Sveu?ili?tu McGill (danas Sveu?ili?te Springfield ), osmislio je sasvim novu dvoransku igru s namjerom zadr?avanja kondicije svojih u?enika tijekom dugih zima. Nakon odbijanja ideja obja?njenjem da su pregrube ili nepotpune, prilagodio je nekoliko sportova u jednu cjelinu i napisao je jednostavna pravila . Stavio je ko? na visinu od 3.05 metara (10 stopa ). Taj se ko? razlikovao od dana?njega po tome ?to je imao ?vrsto dno, dok dana?nji ko?evi imaju mre?icu koja propu?ta loptu. Dok su ko?evi imali ?vrsto dno, svaki put nakon postignutoga ko?a lopte su se morale izbijati iz ko?a. Naismithova nova igra bila je vrlo sli?na rukometu koji je nastao otprilike u isto vrijeme kao i ko?arka, krajem 19. stolje?a .

?enska ko?arka po?ela je 1892. kada je Senda Berenson , profesorica tjelesnog odgoja, prilagodila Naismithova pravila ?enama. Prva slu?bena ko?arka?ka utakmica odr?ana je 20. sije?nja 1892. u dvorani Gimnazije YMCA . Igralo se s devet igra?a na terenu upola kra?em nego dana?nji NBA teren. Originalni naziv ko?arke na engleskom je basketball , a slo?enica je od rije?i basket ? ko? i ball ? lopta. Ime je Naismithu sugerirao jedan od njegovih u?enika. Igra je bila popularna od samog po?etka.

Prvi igra?i ko?arke bili su studenti Gimnazije YMCA . Kasnije se igra pro?irila na ?itav SAD i Kanadu . Do 1896. godine postojale su i brojne ?enske ko?arka?ke mom?adi, no poprili?no gruba pravila i brojna publika odvratila su ko?arku od primarnog cilja YMCA, igre koja poma?e studentima da ostanu u formi. No, unato? tome, prije Prvog svjetskog rata uspostavili su se brojni amaterski savezi s amaterskim klubovima, i to u SAD-u.

Ko?arka se prvo igrala s nogometnom loptom . Prve lopte izrađene isklju?ivo za ko?arku bile su smeđe, ?to je bila uobi?ajena boja sve do pedesetih 20. stolje?a kada je Paul Tony Hinkle , u potrazi za loptom koja bi bila uo?ljivija, u optjecaj uveo naran?astu loptu, koja je i danas standardna.

Odbacivanje lopte od podloge (dribling) nije bilo predviđeno prvim pravilima. Predviđeno je bilo samo dodavanje lopte između suigra?a odbacivanjem lopte od podloge. Dodavanje lopte bio je prvi primjer pomicanja lopte. Dribling je postupno na?ao put do ko?arke i postao dozvoljen, no nije se previ?e koristio zbog nepravilnoga oblika tada?njih lopti i njihovog nepravilnoga odskoka. Tek je sredinom pedesetih dribling postao popularna metoda baratanja loptom, ?to je bilo uvjetovano pobolj?anjem njenih svojstava za ?to je zadu?an ve? spomenuti Paul Tony Hinkle .

Ko?arka, netball , odbojka i lacrosse jedini su sportovi s loptom koji su izmi?ljeni u dr?avama Sjeverne Amerike . Druge igre poput bejzbola i kanadskog nogometa izmislili su Europljani , Azijci ili Afrikanci .

Sveu?ili?na ko?arka i rane lige

James Naismith i Senda Berenson imali su presudnu ulogu u uspostavi sveu?ili?ne ko?arke . Naismith je bio trener Sveu?ili?ta Kansas ?est godina prije prepu?tanja mjesta treneru Phogu Allenu . Naismithov u?enik Amos Alonzo Stagg predstavio je ko?arku Sveu?ili?tu Chicago , dok je Adolph Rupp , Naismithov student u Kansasu, ostvario izvrsne uspjehe sa Sveu?ili?tem Kentucky . 1892. godine i ?ene dobivaju prvi sveu?ili?ni klub na Sveu?ili?tu California . 21. o?ujka 1893. odigrala se i prva utakmica između ?enskih mom?adi, Sveu?ili?te California - Sveu?ili?te Smith . Iste godine odigrale su se jo? brojne utakmice ?enskih mom?adi, a 1895. godine ?enska sveu?ili?na ko?arka ?iri se i na druge savezne dr?ave SAD-a. Prva utakmica za ?ene između dva sveu?ili?ta odigrana je 4. travnja 1896. između Sveu?ili?ta Stanford i Sveu?ili?ta Berkeley . Svaka mom?ad sastojala se od devet igra?ica, a rezultat je bio 2-1 za Stanford. Nakon uspjeha ?enske sveu?ili?ne ko?arke do?lo je do uspostave brojnih mu?kih mom?adi. 1910. , kada je ko?arka ve? bila popularan sport, tada?njem ameri?kom predsjedniku Rooseveltu predlo?eno je formiranje izvr?nog tijela zbog ?estih suda?kih nepoznavanja pravila. Na taj na?in nastao je Međusveu?ili?ni savez (IAA).

Broj mom?adi rastao je tijekom dvadesetih 20. stolje?a . Postojale su stotine mu?kih mom?adi u gradovima diljem SAD-a, dok je organizacija bila na vrlo niskoj razini. Igra?i su se stalno premje?tali iz klubova, a mjesto odigravanja utakmica bile su zadimljene plesne dvorane. Mom?adi su odigravale i do dvjesto utakmica godi?nje na raznim natjecanjima. Ko?arka kod ?ena bila je bolje organizirana. Kada je 1905. Nacionalni ko?arka?ki savez SAD-a za ?ene objavio pravila, u njima se spominjao broj igra?a koji je varirao od ?est do devet i broj slu?benih osoba (sudaca, kontrolora, delegata) kojih je obavezno moralo biti jedanaest. Međunarodna sportska federacija za ?ene uvrstila je 1924. godine ko?arku u svoje slu?bene sportove. 1926. godine ?ene se natje?u u amaterskoj ligi. Jedna ?enska mom?ad Golden Cyclones natjecala se i protiv mu?kih ekipa, i to po mu?kim pravilima. Do 1938. godine ?ene su promijenile sustav igre te su po?ele igrati sa ?est igra?ica na terenu od dvije polovice, a ne tri, kako se do tada igralo. Prvi nacionalni turnir za mu?karce odr?an je u New Yorku 1938.

Sveu?ili?na ko?arka raspadala se zbog kockarskih skandala koji su je potresali između 1948. i 1951. Desetci igra?a optu?ivani su za namje?tanje utakmica. Slabilo je i izvr?no tijelo koje je na kraju potpuno izgubilo kontrolu nad natjecanjima.

Ko?arka na ameri?kim koled?ima

U pro?losti je ve?ina ameri?kih koled?a bila veli?inom i brojem u?enika znatno manja nego dana?nji. Tijekom prvih desetlje?a 20. stolje?a, ko?arka je postala iznimno popularan sport između ?kolskih obveza zbog jednostavne opreme potrebne za igru. Prije pojave televizije i televizijskih prijenosa utakmica između koled?a, popularnost ko?arke bila je neusporediva s bilo kojim drugim sportom u velikom dijelu SAD-a i manjem dijelu Kanade .

Danas doslovno svaki koled? u SAD-u ima svoj vlastiti ko?arka?ki teren koji slu?i za utakmice između koled?a. Popularnost ko?arke ostala je visoko i u ruralnim sredinama gdje je postala oli?je samih zajednica. Studenti su nakon diplomiranja odlazili u profesionalne vode. U ko?arka?koj sezoni 2003. / 2004. , 1.002.797 studenata i studentica predstavljali su svoje koled?e na natjecanjima. Dr?ave Illinois , Indiana i Kentucky poznate su po broju igra?a koji nakon koled?a idu u NBA. O tome je govorio i film pozdravljen od kritike, Hoosiers .

National Basketball Association

1946. godine, National Basketball Association ( hrv. Nacionalni ko?arka?ki savez ) uspostavljen je te je organizirao natjecanje za mu?ke profesionalne klubove iz SAD-a i Kanade. Smisao saveza bio je pove?avanje popularnosti ko?arke. Prva utakmica odr?ana je u Torontu 1. studenoga 1946. , a mom?adi su bile Toronto Huskies i New York Knickerbockers . Drugi savez u SAD-u, Ameri?ki ko?arka?ki savez , prijetio je naru?avanjem popularnosti NBA sve do 1976. godine kada su se NBA i ameri?ki savez spojili. Danas je NBA najja?a profesionalna ko?arka?ka liga na svijetu po popularnosti, zaradom, talentu i razini natjecanja.

NBA je bila liga nekih ko?arka?kih genijalaca uklju?uju?i: Georgea Mikana , prvog dominantnog big mana ; Boba Cousyja , igra?a s nevjerojatnom kontrolom lopte; Bill Russell , obrambenog genijalca; Wilta Chamberlaina , jedinog igra?a koji je zabio sto ko?eva na jednoj utakmici; Kareema Abdul-Jabbara , igra?a s najvi?e postignutih ko?eva u karijeri; Johna Stocktona , genijalnog razigrava?a , te naravno Michaela Jordana , prema brojnim stru?njacima, najpotpunijeg igra?a svih vremena.

NBA ima i svoju ?ensku ina?icu WNBA koja je zapo?ela 1997. Iako je po?etna sezona bila puna nesigurnosti, nekoliko igra?ica koje su igrale vrlo atraktivnu ko?arku spasile su cijeli projekt i podigle razinu popularnosti WNBA na vi?u razinu. Ostali ?enski profesionalni sportovi u SAD-u su propali isklju?ivo zbog popularnosti WNBA.

2001. godine NBA je razvio i svoju pripremnu ligu, NBDL . Liga trenuta?no ima petnaest klubova od sezone 2006. / 2007. , nakon ?to joj je dodano jo? sedam klubova.

Međunarodna ko?arka

Međunarodnu ko?arka?ku federaciju ( FIBA ) uspostavilo je 1932. osam dr?ava koje su ujedno postale i prvih osam ?lanica: Argentina , Gr?ka , ?ehoslova?ka , Italija , Latvija , Rumunjska , Portugal i ?vicarska . U to vrijeme FIBA je okupljala samo amaterske igra?e i mom?adi ?to se vidjelo u imenu FIBA-e (pod slovom A - amateur). Danas FIBA logi?no okuplja najve?i broj profesionalaca, ali je francuski akronim ostao nepromijenjen.

Ko?arka je u?la u program Olimpijskih igara na Igrama 1936. , iako je demonstracijski turnir odr?an jo? na Igrama 1904. Na ko?arka?kim turnirima na Olimpijskim igrama dominirali su i jo? dominiraju Amerikanci koji nisu osvojili samo tri titule. Prvi poraz na Olimpijadi bio je u finalu Igara 1972. protiv SSSR -a. 1950. godine odr?ano je prvo Svjetsko prvenstvo u ko?arci u Argentini , a 1953. su i ?ene dobile Svjetsko prvenstvo koje se odr?alo u ?ileu . ?enska ko?arka je dodana u olimpijski program na Igrama 1976. , a dominirale su Amerikanke.

FIBA je odbacila odvojenost natjecanja amatera i profesionalaca relativno kasne 1989. godine, a na Olimpijskim igrama 1992. profesionalcima je dozvoljen nastup. Dominacija SAD-a nastavljena je i pojavom njihovoga Dream Teama . Va?no je napomenuti kako je SAD u finalu pobijedio hrvatsku reprezentaciju na ?elu s Dra?enom Petrovi?em . No, kako su i druge reprezentacije po?ele oslanjati se isklju?ivo na profesionalce, dominacija SAD-a po?ela je opadati, da bi na SP-u 2002. zavr?ili na ?estom mjestu, iza Jugoslavije , Argentine , Njema?ke , Novog Zelanda i ?panjolske . Na Olimpijskim igrama 2004. u Ateni dogodio se prvi poraz Dream Teama na Olimpijskim igrama od Portorika i Litve u grupnoj fazi natjecanja. Na kraju su osvojili tre?e mjesto pobijediv?i Litvu u utakmici za tre?e mjesto.

Ko?arka?ki turniri odr?avaju se diljem svijeta za mu?karce i ?ene bilo koje dobi. Globalna popularnost ovoga sporta o?ituje se brojem igra?a raznih nacionalnosti u NBA. Igra?i dolaze sa svih naseljenih kontinenata na Zemlji . Steve Nash je Kanađanin; Kobe Bryant je Amerikanac koji je proveo ve?inu svoje mladosti u Italiji ; Dirk Nowitzki je iz Nijemac ; Pau Gasol je ?panjolac ; Manu Ginobili je Argentinac ... Ko?arka je postala globalni sport o ?emu najbolje svjedo?i podatak da je u najboljoj petorci na zadnja dva SP-a bio samo jedan Amerikanac, Carmelo Anthony na SP-u 2006.

Pravila ko?arke

Mjere i trajanje napada naj?e??e variraju između turnira i organizacija; u ovom dijelu ?lanka koriste se međunarodna i NBA pravila.

Smisao igre je prema?iti broj ko?eva (poena) druge mom?adi ubacivanjem lopte kroz obru? protivni?koga ko?a pod uvjetom da je lopta u?la kroz obru? bez da je pro?la kroz donji dio obru?a, ve? od iznad, te spre?avanje protivni?ke mom?adi da ubaci loptu kroz ko? mom?adi koja se brani.Smiju se napravit 2 koraka tre?i korak su koraci. Poku?aj ubacivanja lopte kroz obru? (u ko?) zove se udarac ili ?ut. Uspje?an ?ut iz igre vrijedi dva poena ako je ?ut upu?en na na?in da je zadnje mjesto na kojemu je ?uter stajao bilo unutar luka polumjera 6.75 (do 2010./11. 6.25) metara u Europi, te 7.24 metara u NBA. ?ut izvan toga luka vrijedi tri poena .

Regulacije u igri

Utakmica se igra po ?etiri ?etvrtine od deset (međunarodna ko?arka) ili dvanaest minuta (NBA). Na sveu?ili?tima se igraju dva poluvremena od 20 minuta, dok ve?ina koled?a igra ?etiri ?etvrtine od osam minuta. Veliki odmor nakon dvije ?etvrtine traje petnaest minuta, a odmor između dvije ?etvrtine traje dvije minute. Ako je igra neodlu?ena nakon ?etiri ?etvrtine igra se jedan produ?etak od pet minuta. Ako je nakon jednog produ?etka utakmica i dalje neodlu?ena, produ?etci se nastavljaju dok se ne dobije pobjednik. Mom?adi mijenjaju ko?eve nakon dvije odigrane ?etvrtine. Sat se pomi?e dok je lopta u igri; kad je lopta izvan granica ili nije u aktivnoj igri, sat se zaustavlja. Upravo zbog toga utakmice traju otprilike dva sata, mnogo vi?e od predviđenih 40 (međunarodna ko?arka) ili 48 minuta (NBA).

Na terenu u igri smije biti pet igra?a jedne mom?adi u isto vrijeme. Mom?adi smiju imati maksimalno sedam zamjena. Zamjene se mogu obavljati neograni?eno, ali samo kad je sat zaustavljen, tj. kad igra nije aktivna. Mom?adi imaju trenera , koji naj?e??e razvija taktiku i strategiju mom?adi, te ostalo osoblje koje također aktivno sudjeluje, no izvan terena (lije?nici, pomo?ni treneri, statisti?ari).

I za ?ene i mu?karce dres je isti. Standardni se dres sastoji od hla?a koje u dana?nje vrijeme dose?u ispod koljena i majice bez rukava s jasno vidljivim brojem koji nema nitko drugi u mom?adi, koji je otisnut i na prsima i leđima. Profesionalni ko?arka?i koriste specijalnu obu?u s visokim đonom koji osiguravaju dodatnu potporu petama. Osim broja, na majicama se nalaze i imena kluba, igra?a i sponzora.

Broj time-outova na utakmici ograni?en je naj?e??e na ?est. Traju po ne vi?e od jedne minute, osim ako nije predviđeno da traju du?e zbog televizijskog prijenosa. Utakmicu kontroliraju suci kojih je na jednoj utakmici ?etiri: glavni sudac, dva pomo?nika i jedan sudac za stolom, koji vodi brigu o broju postignutih ko?eva, osobnim pogre?kama igra?a, vremenu, strelici posjeda i vremenu napada.

Oprema

Jedina oprema koja je prijeko potrebna za odigravanje ko?arka?ke utakmice su lopta i ravni pravokutni teren s ko?evima na suprotnim krajevima terena. Ko?arka na natjecateljskoj razini zahtijeva vi?e opreme kao sat, tablu s rezultatom, alternativne strelice posjeda, te operativni sustav na konstrukciji ko?a sa sirenom.

Regularni ko?arka?ki teren za međunarodnu ko?arku ima mjere 28x15 metara , a u NBA 29x15 metara. Ve?ina terena ima parket izrađen od drva. ?eljezni ko? s tablom, mre?om i obru?om visi 1.2 metara unutar terena po sredini s visinom gornjeg obru?a od 3.05 metara. Ove mjere gotovo su identi?ne u svim ligama na svijetu. Dok dimenzije terena ili table na ko?u mogu varirati bez pretjeranoga u?inka, vrlo je va?no da obru? bude na to?noj visini od 3.05 metara. ?ak i maleno odstojanje od nekoliko centimetara, pa ?ak i milimetara, mo?e imati veliki u?inak na uspje?nost ?uteva.

Prekr?aji pravila

Lopta se smije voditi prema ko?u njenim pucanjem (?utom), dodavanjem između igra?a, njenim bacanjem, guranjem, kotrljanjem ili driblingom (odbacuju?i loptu od poda prilikom tr?anja).

Lopta mora ostati unutar terena; mom?ad koja zadnja dodirne loptu prije nego ?to ona dodirne grani?nu crtu terena ili ju prijeđe gubi posjed nad loptom. Igra? koji se kre?e s loptom (koju dr?i objema rukama) ne smije pomaknuti obje noge dok dribla (vodi loptu), ina?e se sude koraci , ne smije loptu uhvatiti objema rukama niti driblati s objema rukama, ina?e se sudi duplo vođenje . Ruka igra?a ne smije biti ispod lopte dok dribla, ina?e se sudi no?ena lopta . Mom?ad koja ima posjed lopte u napada?kom dijelu terena ne smije vratiti loptu u obrambeni dio terena. Lopta se ne smije udariti ?akom. Ako se igra? oglu?i o neko od ovih pravila dok je njegova mom?ad u napadu, mom?ad gubi loptu; ako se mom?ad branila, napad se ponavlja od po?etka.

Postoje ograni?enja koja se odnose na: vrijeme dozvoljeno da lopta u posjedu neke mom?adi prijeđe iz obrambenog u napada?ki dio terena (osam sekundi); maksimalno dozvoljenom vremenu koje mo?e pro?i bez da lopta u posjedu mom?adi dodirne obru? protivni?kog ko?a (24 sekunde); dr?anju lopte bez driblanja (vođenja lopte) dok je igra? u posjedu lopte (pet sekundi), te zadr?avanju u reketu , mjestu ispod ko?a (tri sekunde). Ova pravila su uvedena da natjeraju mom?ad na napad.

Igra? ne smije ometati ko? diraju?i bilo koji dio konstrukcije ko?a niti dirati loptu koja je u silaznoj putanji nakon upu?enoga ?uta protivnika prema ko?u, te ne smije dirati loptu koja je na obru?u (u NBA se ne smije dirati niti lopta koja je okomito iznad obru?a). Ako se neki igra? koji brani svoj ko? oglu?i na ovo pravilo, radi se o goaltendingu , tj. udarac koji je uputio protivnik smatra se uspje?nim. Ako neki igra? puca prema ko?u, a njegov suigra? oglu?i se na neko od ovih pravila, napad se prekida, te lopta prelazi u posjed mom?adi koja se u tom napadu branila.

Prekr?aj (faul)

Glavni ?lanci: Osobna pogre?ka , Tehni?ka pogre?ka

Poku?aj da se protivnika nesportski o?teti preko tjelesnog kontakta nije dozvoljen i naziva se prekr?aj (faul). Prekr?aje najvi?e ?ine igra?i mom?adi koja se brani, no u?estali su i prekr?aji u napadu (igra?i mom?adi koja napada). Igra?i na kojima je prekr?aj napravljen ili dobivaju loptu da je ubace sa strane ili pucaju slobodno bacanje ako su faulirani prilikom ?uta ili je mom?ad koja je napravila prekr?aj iskoristila bonus . Jedan poen se dodjeljuje mom?adi ?iji igra? ubaci loptu na slobodnom bacanju, koji se izvodi iza linije udaljene od ko?a 4.5 metara. Igra?ima je dozvoljeno pucati slobodno bacanje i iza linije, no unutar kruga koji je jasno ucrtan na slici desno. Najbolji primjer za takvo izvođenje slobodnjaka bio je Nick Van Exel koji je izvodio slobodna bacanja metar iza linije.

Ve?ina sudaca zna improvizirati u svojim odlukama, npr. u situacijama kada nema o?itog prekr?aja, a sudac misli kako se radi o nesportskom o?te?ivanju protivnika. No, sudac mo?e i previdjeti prekr?aj, bilo namjerno ili slu?ajno. Kriteriji sudaca variraju između utakmica, liga, natjecanja, no najvi?e između samih sudaca.

Igra?u ili treneru koji poka?e nesportsko pona?anje npr. svađanjem sa sucem ili tu?om s drugim igra?em, mo?e se dodijeliti tehni?ka pogre?ka . Kada se tehni?ka pogre?ka dodijeli, protivni?koj mom?adi se dodjeljuju dva slobodna bacanja i posjed, iako i ovo pravilo varira između natjecanja.

Ponovljeni incidenti mogu rezultirati isklju?enjem . Te?ak prekr?aj koji igra? napravi s namjerom izravnoga ometanja igre i protivnika bez namjere igranja loptom, naziva se namjerni prekr?aj ( eng. flagrant foul ). Kada dođe do namjernoga prekr?aja kazna je te?a; sudac smije i izbaciti krivca za prekr?aj iz igre, ako je to po mi?ljenju suca potrebno.

Ako mom?ad prijeđe dozvoljeni broj prekr?aja u periodu utakmice (?etvrtini ili poluvremenu), koji iznosi ?etiri, protivni?koj mom?adi dozvoljeno je pucanje jednog ili dva slobodna udarca (ovisno o pravilima natjecanja) nakon svakoga idu?ega prekr?aja. Igra?u koji napravi pet (međunarodna ko?arka) ili ?est prekr?aja (NBA), uklju?uju?i tehni?ke pogre?ke, nije dozvoljen nastavak utakmice, te se isti igra? mora udaljiti s terena. Ka?e se da je igra? fouled out .

Uobi?ajene tehnike i potezi

Pozicije i taktike

Iako ko?arka?ka pravila ni na jedan na?in ne određuju pozicije u ko?arci , one su se razvile kao osnovni i prijeko potrebni dio ko?arke. Tijekom prvih pet desetlje?a razvitka ko?arke koristila su se dva guarda , krila i centar . Od osamdesetih 20. stolje?a u petorci koja nastupa na terenu svaki igra? ima druga?iju ulogu:

• razigrava? ( point guard , razigrava? , jedinica ): organizira napad ?itave mom?adi kontroliranjem lopte i njenim pravilnim upu?ivanjem suigra?u u prilici;
• ?uter ( dvica , duja ): ?uter je igra? koji puca prema ko?u najvi?e u utakmici i od kojega se o?ekuje uspje?no izvr?avanje tih ?uteva, dok se u obrani ?uter brine za najboljeg protivni?kog puca?a dalekometnih ?uteva;
• krilo ( trica ): krilo je zadu?eno za ostvarivanje poena dalekometnim ?utevima s krila ili probijanjem po krilu prema ko?u, dok se u obrani krilo prvenstveno brine za obrambene skokove i oduzimanja lopti protivnicima, iako mo?e ponekad igra i aktivniju ulogu u obrani;
• krilni centar ( mali centar , ?etvorka ): igra napada?ki ?esto leđima okrenut prema ko?u zbog lak?eg primanja lopte od suigra?a, dok se u obrani bori protiv protivni?kog krilnog centra (man-to-man obrana) ili ?uva ko?, tj. smje?ten je ispod ko?a (u zonskoj obrani);
• centar ( petica ): koristi masu i visinu za zabijanje ko?eva u napadu, dok u obrani igra ispod ko?a s namjerom zaustavljanja prodora protivnika prema ko?u.

Iznad opisana mjesta i pozicije igra?a su fleksibilni. Ponekad ?e mom?ad koristiti napad sa tri ?utera , kod koje se krilni centar ili centar zamjenjuju jednim ?uterom. U igri se najvi?e na svojim pozicijama izmjenjuju razigrava? i ?uter, pogotovo ako ti igra?i imaju istan?an osje?aj za vođenje igre i driblanje loptom.

Dvije su osnovne obrane u ko?arci: zonska obrana i man-to-man . Kod zonske obrane svi igra?i blokiraju bilo kojeg protivni?kog igra?a koji poku?a probiti zonu (naime, obrambeni igra?i su raspoređeni oko reketa). U man-to-man obrani svaki igra? pazi igra?a koji mu je unaprijed određen taktikom i strategijom trenera. Naravno, postoje brojne varijacije i u obranama.

Napada?ke strategije variraju vi?e od obrambenih strategija. Uobi?ajena strategija u napadu je dodavanje lopte slobodnom igra?u i kretanje igra?a bez lopte u poziciju za zabijanje ko?eva. Brzo kretanje napada?kog igra?a koji je bez lopte naziva se cut (rezanje). Dozvoljeni na?in da se protivni?ka obrana onesposobi na na?in da se tijelom za?titi razigrava? napada?ke mom?adi je screen ili pick , ?to se u hrvatskom jeziku jednostavno prevodi kao blok . Igra? koji tijelom blokira brani?a ne smije se micati, jer u protivnom mom?ad koja napada gubi posjed lopte. ?itava strategija se razvila iz bloka - pick and roll - u kojem igra? radi blok i omogu?uje svom razigrava?u napredak prema protivni?kom ko?u. Mom?adi imaju spremljene strategije koje se dogovaraju na treninzima, sve u svrhu nepredvidljivosti poteza mom?adi u napadu. Za odabiranje strategije naj?e??e je zadu?en razigrava?.

Obrambene i napada?ke strategije i pozicije predmet su gotovo svakoga time-outa kojeg treneri uzimaju. Razlog za to je naj?e??e neu?inkovitost pojedine strategije i prelazak na novu strategiju, za koju trener vjeruje da ?e donijeti vi?e uspjeha u napadu mom?adi.

?ut

?utiranje je ?in u ko?arci kojim se lopta poku?ava ubaciti kroz obru?, dakle u ko?. Dok metode zabijanja ko?eva variraju od igra?a do igra?a i situacija, naj?e??e tehnike su navedene ispod.

Igra? bi trebao biti okrenut licem prema ko?u s nogama ra?irenima do ?irine ramena, koljenima lagano savijenima i ravnim leđima. Igra? dr?i loptu prstima u dominantnijoj (ja?oj) ruci malo iznad glave, dok slabija ruka igra?u koristi za pridr?avanje lopte. Za ciljanje prema ko?u igra?ev lakat mora biti pod pravim kutom, a dlan okrenut prema ko?u. Lopta se puca na na?in da se koljena prvo saviju, a zatim izravnaju, dok se ruka kojom se puca također izravnava; lopta se ispu?ta iz dlana nakon ?to dlan napravi potpuni pokret prema dolje. Kada se zaustavi ruka kojom se puca nakon ispu?tanja lopte, to se naziva follow-through , a koristi se za postizanje ve?e preciznosti. Slabija ruka prilikom ?uta slu?i samo za pridr?avanje lopte i njeno bolje usmjeravanje prema ko?u, ne za poja?avanje ?uta.

Igra?i ?esto poku?avaju zavrtiti loptu prema nazad ( backspin ) s namjerom ubla?avanja njenog u?inka na obru?. Idealna putanja varira, no ve?ina trenera savjetuje igra?ima luk . Igra?i pucaju naj?e??e izravno u ko? (unutar obru?a), no uvelike se koristi i tabla za preusmjeravanje lopte u ko? i postizanje ?uta

Dva naj?e??a udarca su udarac s mjesta (opisan iznad) i skok-?ut . ?ut s mjesta se izvodi s mjesta iz uspravne pozicije, te oba stopala ?vrsto stoje na podu. Ovakav ?ut koristi se najvi?e kod slobodnih bacanja . Skok-?ut, pak, izvodi se prilikom skoka, naj?e??e u trenutku kada je ?uter između skoka i pada, dakle, u trenutku mirovanja. To omogu?uje daleko ve?i domet ?uta i nadskok brani?a koji poku?ava blokirati ?ut. Lopta se mora ispustiti iz ruke (nije obavezno pucati, ve? se mo?e i dodati) prije ponovnog dodira stopala i poda. U protivnom sude se koraci i mom?ad gubi posjed lopte.

Jo? jedan uobi?ajeni ?ut naziva se polaganje . Ovaj ?ut zahtijeva od igra?a malu udaljenost između ko?a i samog igra?a, a ?ut uklju?uje skok i lagano ispu?tanje lopte od table u ko?. Verzija polaganja koja ne uklju?uje dodir lopte s tablom naziva se finger roll . ?ut koji najvi?e zadovoljava publiku je zakucavanje , kod kojega igra? koji ima loptu ska?e visoko i ispu?ta loptu prema dolje rukom dodiruju?i obru? nakon ?to lopta uđe kroz obru?. Potpuno proma?eni ?ut kod kojega lopta ne dira niti tablu niti obru? naziva se air ball .

Dodavanje

Dodavanje je metoda pomicanja lopte između igra?a. Kada igra? ima loptu u posjedu i ?eli je dodati, gotovo uvijek ?e napraviti korak naprijed u svrhu pove?avanja snage i preciznosti dodavanja prema suigra?u.

Dodavanje s mjesta naziva se dodavanje s prsa . Lopta se dodaje izravno s prsa dodava?a prema prsima suigra?a koji prima loptu. Dobro izvedeno dodavanje s prsa uklju?uje pomak palca na objema rukama u svrhu pove?avanja brzine lopte i onemogu?avanje obrambenim igra?ima da ukradu loptu.

Jo? jedan na?in dodavanja je dodavanje od poda. Kod ovakvoga dodavanja lopta se upu?uje iz ruku dodava?a, te na dvije tre?ine puta prema suigra?u odsko?i od poda. Lopta koja odsko?i od poda putuje sporije od dodavanja s prsa , no obrani je te?e presje?i i ukrasti loptu zbog nepredvidljivije putanje i ?injenice ?to je namjerno udaranje lopte prekr?aj i gubitak posjeda nad loptom. Upravo radi toga igra?i koji napadaju koriste dodavanje od poda.

Lopta se mo?e dodati preko brani?a. Tada se lopta ispu?ta iz ruke dodava?a u trenutku kada mu je ruka kojom dodaje iznad glave.

Lopta se mo?e dodati odmah nakon skoka . To se naziva outlet pass , a kod toga dodavanja igra? odmah nakon ?to primi loptu dodaje ju suigra?u.

Najva?niji aspekt bilo kojega dodavanja nemogu?nost je presijecanja od strane obrane. Dobri dodava?i unaprijed znaju u kojoj ?e poziciji biti njihov suigra? kojem ?e dodati loptu, a osim toga, imaju veliku preciznost i brzinu dodavanja. Ovakvi dodava?i znaju dodati loptu i bez gledanja prema suigra?u

Dribling

Dribling je ?in u ko?arci kojim se lopta stalno odbija od poda, ?to je obavezno ako igra? ?eli napredovati s loptom u posjedu. Prilikom driblanja igra?i guraju loptu prema podu i izbjegavaju nje?no bacanje, ?to ote?ava brani?ima krađu lopte, a igra?u koji vodi loptu omogu?ava ve?u kontrolu. Kada igra? dribla pored protivnika mora imati mo? driblanja objema rukama, jer ?e u protivnom protivnik lak?e ukrasti loptu. Dobri dribleri driblaju nisko nastoje?i skratiti put lopte od ruke do poda, također u svrhu onemogu?avanja protivnika da ukrade loptu.

Nadalje, dobri dribleri ?esto driblaju iza svojih leđa, kroz noge i mijenjaju ruku kojom driblaju na na?in da zbune protivnika i potencijalno, na sramotu brani?a, zbune ga toliko da on padne ( ankle breaker ). Nadareni igra? dribla bez gledanja. To omogu?uje dribleru prodor prema ko?u, posve?ivanje pa?nje suigra?ima i eventualno dodavanje lopte, te bolju kontrolu nad pokretima protivnika koji mu, podrazumijeva se, stalno poku?ava ukrasti loptu.

Visina igra?a

Na profesionalnoj razini ko?arke, ve?ina igra?a je vi?a od 1.90 m , a ve?ina ?ena je vi?a od 1.75 m. Za razigrava?e i ?utere, za koje je koordinacija pokreta od presudne va?nosti, po?eljno je da budu niski ili barem ni?i od protivnika. Gotovo svi centri (uklju?uju?i i krilne centre) u svim profesionalnim ligama vi?i su od dva metra, dok pravi centri u pravilu nisu ni?i od 2.10 m. Najvi?i igra?i u NBA, Manute Bol i Gheorghe Muresan , bili su visoki 2.31 m. Trenuta?no je u NBA najvi?i Tacko Fall , koji je visok to?no 2.29 m.

Najni?i igra? u NBA ikad bio je Mugsy Bouges sa samo 1.60 m. Bilo je jo? niskih igra?a u NBA, kao naprimjer Spud Webb , koji ima samo 1.70 m. No, ono ?to njega ?ini posebnim je mogu?nost skoka u visinu od 1.07 metara, ?to mu omogu?uje zakucavanje. Trenuta?no najni?i igra? u NBA je Earl Boykins . Dok je niskim igra?ima mana ?to ne mogu blokirati ?ut protivnika, od presudne su va?nosti u napadu, gdje njihova pokretljivost i mogu?nost probijanja prema ko?u omogu?uje mom?adi nekoliko laganih ko?eva po utakmici.

Vrste ko?arke

Razne vrste ko?arke aktivnosti su ?ija je osnova ko?arka. U tim vrstama ko?arke koriste se uobi?ajene ko?arka?ke sposobnosti i potezi, kao i oprema, koja se primarno sastoji od lopte i ko?a. Neke vrste oslanjaju se gotovo u potpunosti na pravila ko?arke, dok neke druge imaju sasvim druga?ija pravila. Ipak, najvi?e vrsti ko?arke igra se bez sudaca i strogih pravila.

Najuobi?ajenija vrsta ko?arke je ona u kojoj se igra na samo jednoj polovici terena. Koristi se samo jedan ko?, a kada se promijeni posjed lopte, lopta mora biti izvedena izvan luka od 6.25 m (međunarodna ko?arka) ili 7.24 m (NBA). Ovakva ko?arka zahtijeva manje kardiovaskularne izdr?ljivosti i kondicije, jer igra?i ne moraju stalno tr?ati na dvije polovice terena. Također, kada se igra ko?arka na samo jednoj polovici terena, to omogu?uje nekim drugim igra?ima igranje na suprotnom ko?u, ?to je idealno za druge igra?e koji ?ele igrati.

Popularna verzija ko?arke na pola terena je do 21 . ?utevi unutar luka koji ina?e vrijede dva poena vrijede jedan poen, a trica vrijedi dva poena. Igra? koji zabije ko? u rjeđim i du?im verzijama dobiva tri slobodna bacanja koja, ako se sva tri ubace, vrijede dodatni poen. Ako igra? proma?i ko?, a protivnik ubaci loptu u ko? dok lopta jo? nije dodirnula pod, igra?u koji je prvotno proma?io oduzimaju se svi poeni. Izuzetak je ako je igra? koji je proma?io imao 15 ili vi?e poena; tada se poeni vra?aju na 15. Igra? koji prije dođe do 21 je pobjednik, a ako igra? s 20 dođe na 22, poeni mu se vra?aju na 15.

Ostale vrste uklju?uju streetball (uli?na ko?arka) i jedan na jedan ( one-on-one ). Tada se obi?no igra na samo ?etvrtini terena u jedan ko?. Takva vrsta ko?arke tjera igra?e na driblinge i spektakularne poteze, kao i na vi?e mom?adske igre. Sve ove vrste ko?arke mogu se igrati na parketu (u dvorani), no ?e??a je igra na asfaltnom podu izvan dvorane.

Basket 3 na 3 (3x3 ko?arka) je vrsta koja se razvila iz streetball-a.

Postoji i ko?arka u vodi , mje?avina vaterpola i ko?arke.

Varijanta za invalide je ko?arka u kolicima .

Poveznice

• Ko?arka na Olimpijskim igrama
• Svjetska ko?arka?ka prvenstva
• Europska ko?arka?ka prvenstva
• Svjetska prvenstva u ko?arci za ?ene
• Europska ko?arka?ka prvenstva za ?ene
• Ju?noameri?ka ko?arka?ka prvenstva

• Netball , sli?an ?port
• Korfball , sli?an ?port
• Slamball , sli?an ?port

Vanjske poveznice

Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Ko?arka

• NBACro.com - Hrvatski portal o NBA ko?arci
• Crosarka.com - Hrvatski ko?arka?ki portal
• Basketball.hr - Hrvatska ko?arka
• portal Kosarka.hr - sve o ko?arci   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 24. listopada 2010. ( Wayback Machine )
• HR ko?arka   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 8. rujna 2019. ( Wayback Machine )
• NBA - Sjevernoameri?ka profesionalna liga ( engl. )
• FIBA - slu?bene stranice   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 4. studenoga 1996. ( Wayback Machine ) ( engl. )