Sport

Uredi poveznice
Izvor: Wikipedija
Kip nogometa?a , igra?a ragbija i igra?a kriketa .

Sport (od eng. sport iz starofr. desport : provoditi vrijeme, razonoditi se) [1] ili ?port (prema njem. izgovoru), [1] naziv je za raznorodne ?ovjekove tjelesne aktivnosti izvođene iz razili?itih, naj?e??e natjecateljskih pobuda.

Nekad je ozna?avala svaku igru i zabavu . Danas podrazumijeva razli?ite motori?ke aktivnosti promijenjivih obilje?ja i inteziteta u kojima na propisane na?ine dolazi do punoga izra?aja sporta?evih sposobnosti, osobina i znanja u treningu i natjecanju.

Prema određenju i razini mo?e biti profesionalan (?vrhunski”, ?selekcijski”) i masovan. U podru?ju sporta postoji nekoliko sustava: profesionalni, amaterski, rekreacijski, ?kolski i sport osoba s invaliditetom. Neki od razloga mogu biti razonoda, razvijanje tijela, pobolj?anje sposobnosti, natjecateljski duh itd. Krovna organizacija svjetskoga ?porta je Međunarodni olimpijski odbor koji je osnovan u Parizu 1894. godine. [2] Zakonima Republike Hrvatske uređena su i pitanja iz podru?ja sporta. Dva najva?nija su:

  • Zakon o sportu [3]
  • Zakon o udrugama [4]

Nazivlje

Oblici sport i ?port jednakopravni su u uporabi u hrvatskomu jeziku . [5] Pitanje standardnoga oblika predmetom je brojnih rasprava, naj?e??e politi?ki motiviranih, ovisno o politi?kom sustavu koji je provodio normiranje. [6] Etimolo?ki , imenica sport francuskoga je podrijetla (od starofr. desport ), i kao takva je prihva?ena kao međunarodnica posredovanjem engleskoga jezika . U hrvatski jezik u?la je dvama oblicima razli?itih po?etnih suglasni?kih skupina ( ?p- i sp- ), povezanih s njihovim posrednicima (engleskim i njema?kim jezikom). [7]

Podjela

Sportom se ?ovjek mo?e baviti rekreacijski , amaterski i profesionalno, a dijele se na samostalne (pojedina?ne) i ekipne (skupne).

Ekipnim ?portovima pribrajaju se svi oni u kojima se do ostvarenja cilja (pobjede) dolazi djelovanjem u skupini (ekipi, timu), po propisanim i utvrđenim pravilima. U samostalnim (pojedina?nim) sportovima pojedinac se sam zala?e za svoje uspjehe. Neki sportovi mogu se izvoditi pojedina?no ili skupno, te u parovima.

Svaki sport mo?e biti natjecateljskoga ili slobodnoga karaktera (pr. planinarenje ), ovisno o na?inu izvođenja.

Razredba

Postoje brojne podjele sportova, i te?ko je napraviti potpuno to?no razgrani?enje. ?esto se govori o olimpijskim sportovima , tj. onima koji su u programu Zimskih ili Ljetnih olimpijskih igara te o ostalim, neolimpijskim sportovima. Postoje i ?portovi kao ?to su moderni petoboj ili triatlon koji su spoj nekoliko razli?itih sportova, i time spadaju u zasebnu kategoriju.

atletika

ekipni sportovi s loptom

Podrobniji ?lanak o temi: ?portovi s loptom

Razvili su se iz srednjoameri?ke igre loptom :

sportovi u kojima se loptica udara reketom

sportovi u kojima se loptica udara palicom ili batom

Biciklizam

Gimnastika

sportovi snage

sportovi preciznosti

vodeni sportovi

sportovi na snijegu i ledu

Podrobniji ?lanak o temi: Zimski ?portovi

sportovi s vi?e sportskih disciplina

borila?ki sportovi i vje?tine

lopta?ki sportovi

moto-sportovi

konji?ki sportovi

ekstremni sportovi

misaone igre

tradicijske igre

Uloga u dru?tvu

Australska biskupska konferencija objavila je 25. rujna 2014. [8] izjavu o dru?tvenoj pravdi Kruna za Australiju. Dati maksimum u na?oj sportskoj naciji [9] u kojem isti?u odgojnu ulogu sporta, naro?ito među mladima, te upozoravaju na dru?tvenu opasnost ako se iz vidika izgube istinske sportske vrijednosti, povlađivanjem samo novcu i uspjehu. [10] U dokumentu stoji da se predla?e potanak ispit savjesti o tomu kako se ?ivi sport, jer događa se da se mentalitet pobjede po svaku cijenu naglo pro?irio i u neprofesionalnom sportu do te mjere ?da su i najmlađi izlo?eni pritisku zbog postizanja rezultata, igraju i kad su ozlijeđeni, kr?e pravila te ne po?tuju duh igre”. [10] U dokumentu su australski katoli?ki biskupi izri?ito osudili svaki doping i pozvali na ka?njavanje nasilnoga pona?anja izvan igrali?ta i na odgovornost ?portskoga sustava za pona?anje profesionalnih igra?a. [10] Sport je zrcalo dru?tva, odra?ava ono najbolje ?to pojedinci i nacija posjeduju, ali isto tako i najtamniju stranu dru?tva, ?to za posljedicu mo?e imati navikavanje na nasilje , zloporabu droga i alkohola , bilo da se radi o sporta?ima ili o promatra?ima sporta, bilo o natjecanju ili izvan, zatim problem porasta nezakonitih oklada (kockanja), korupcije i zlo?ina u svezi s time ?ozbiljno prijete cjelovitosti sporta i njegovoj sposobnosti da izgrađuje zajednicu”. [10] Vjernici su pozvani prepoznati istinski sport, jer u njemu je obnoviteljska snaga za sve ljude, osobito za najslabije. [10]

Citati

Sport
Sport
Predlo?eno je da se ovaj ?lanak ili dio ?lanka premjesti u wikicitat . ( Rasprava )
Wikicitati ≫Odgajajte mlade za istinske vrijednosti sporta, a ne za pretjerano nadmetanje i agresivnost. ≪
( Papa Franjo u poruci sudionicima Međunarodnoga seminara o temi ?Treneri: Odgojitelji osobe“, koji je u Rimu organizirao odjel Crkva i sport, Papinskoga vije?a za laike. [11] )

Izvori

  1. ↑ a b ?port enciklopedija.hr . Hrvatska enciklopedija . Pristupljeno 19. studenoga 2022.
  2. ↑ ?port , proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 12. srpnja 2022.
  3. ↑ Zakon o sportu (≫Narodne novine≪, br. 71/06. , 124/10. , 124/11. , 86/12. , 94/13. , 85/15. , 19/16. ? ispravak, 98/19. , 47/20. i 77/20. ? uredba).
  4. ↑ Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 30. kolovoza 2005 . Pristupljeno 19. kolovoza 2005. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  5. ↑ ?Komunikacijski seminar HOO; sport ili ?port?” archery.hr . Hrvatski streli?arski savez. Objavljeno 22. prosinca 2020. Pristupljeno 19. studenoga 2022.
  6. ↑ Horvati?, Ivica: ?Za?to sport i ?port u sredstvima javnog priop?avanja?”, u: Trenutak sada?njosti u u?enju jezika , Zagreb, 1993., str. 111-115.
  7. ↑ Ba?i?, Nata?a: ?Sport i ?port u hrvatskome”, Jezik , sv. 47, br. 2 (1999.), str. 52-62. ( Hr?ak )
  8. ↑ Bishops put Sport at the forefront of Social Justice Statement , Associated & Catholic Colleges of WA, 25. rujna 2014. ( engl. )
  9. ↑ Social Justice Statement 2014-15. A Crown for Australia. Striving for the best in our sporting nation. , Australian Catholic Social Justice Council (sadr?i zapise u formatima pdf, video, ppt i doc, te poveznicu na YouTube) ( engl. )
  10. ↑ a b c d e ?port treba braniti od ?portskih pretjerivanja . www.archivioradiovaticana.va . Pristupljeno 14. studenoga 2022.
  11. ↑ Papa Franjo: Treneri imaju odgajati mlade za istinske vrijednosti sporta , Radio Vatikan na hrvatskom jeziku, 14. svibnja 2015.
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sport&oldid=6816958 "