Utakmica odbojke za ?ene
Odbojka
je
sport
s
loptom
u kojem se dvije suparni?ke mom?adi natje?u na terenu s razapetom mre?om na sredini. Cilj igre je prebaciti loptu preko mre?e u protivni?ko polje na na?in da je protivnik ne uspije odr?ati u zraku i vratiti natrag preko mre?e na dozvoljen na?in prije nego ?to padne na teren. Na desnoj strani ide 1, ispred njega je broj 2, u sredini je broj 6, ispred njega je 3, na lijevoj strani je 5, ispred njega je 4.
William G. Morgan
(
1870.
?
1942.
), rođen u dr?avi
New York
ostao je zapisan u povijesti kao stvoritelj odbojke, koju je originalno nazvao "Mintonette". Morgan je diplomirao na Springfield Collegeu gdje je upoznao
James Naismitha
, koji je 1891. godine izmislio
ko?arku
. Godinu dana nakon ?to je diplomirao, Morgan odlazi na Holyoke (Massachusetts), gdje dobiva mjesto direktora fizi?kog odgoja. To mjesto mu je omogu?ilo direktan utjecaj na vje?be za rekreaciju, te razvoj ?porta.
Njegovo vodstvo je odli?no prihva?eno i njegovi razredi su se svakodnevno pove?avali. Shvatio je da bi bilo dobro da izmisli neku rekreacijsku natjecateljsku igru kako bi svoj program u?inio raznovrsnijim. Ko?arka mu se u?inila kao dobar izbor, ali samo za mlađe ?lanove, za one malo starije mu je trebala neka manje nasilna.
U to vrijeme Morgan nije nigdje mogao prona?i igru koja je sli?ila odbojci, pa ju je on stvorio iz svojih osobnih metoda treniranja i rekreacije. Opisuju?i svoje prve eksperimente, Morgan je rekao: "U potrazi za odgovaraju?om igrom, prvo mi je
tenis
pao na pamet, ali za njega su nam bile potrebne loptice, reketi, mre?a i ostala oprema pa sam od njega odustao, no ideja mre?e mi se u?inila zgodnom. Podigli smo mre?u na visinu od 1,98 metar, iznad glave prosje?nog mu?karca. Uz to nam je trebala i lopta. Prvo mi je pala na pamet ko?arka?ka, ali ta je bila prevelika i prete?ka."
Na kraju, Morgan je zamolio da u tvrtci A.G. Spalding i Bros. naprave odgovaraju?u loptu, ?to su ovi i u?inili. Napravili su ko?nu loptu, ?iji je opseg bio oko 65 cm, a te?ina oko 300 grama. Nakon toga, Morgan, s jo? dva prijatelja, pi?e prva pravila odbojke.
Po?etkom
1896.
godine u
Springfieldu
na YMCA Collegu organizirana je konferencija gdje su se okupili svi direktori fizi?kog odgoja YMCA-a. Na toj konferenciji je Morgan prvi puta demonstrirao novo stvorenu igru. Slo?io je dvije ekipe od po pet igra?a koji su prije same konferencije odigrali "Mintonette". Morgan je prisutnima objasnio da se je ova igra predviđena za dvoranu, ali da se mo?e igrati i na otvorenome. U igri je mogao sudjelovati neograni?en broj igra?a, a glavni cilj je bio odr?avati loptu u zraku, iznad mre?e, s jedne strane na drugu.
Igra je na konferenciji vrlo dobro prihva?ena samo je promijenjeno ime u "Volley ball". Zanimljivo je spomenuti da se tijekom godina ime nije mijenjalo, osim ?to je
1952.
godine odlu?eno da ?e se pisati kao jedna rije? (Volleyball).
Morgan je jo? poradio na pravilima igre i
1897.
godine je iza?ao prvi priru?nik s glavnim podacima o igri i kao dodatak su iza?la i prva pravila odbojke.
Razvitak odbojke u svijetu
[
uredi
|
uredi kod
]
Odbojka se u po?etku ?irila po
SAD
putem sveu?ili?ta, da bi se
1900.
godine pojavila i u
Kanadi
, ?ime je Kanada postala prva strana zemlja u kojoj se po?ela igrati odbojka. Nakon toga po?inje se ?iriti na sve strane svijeta: na
Filipine
, u
Kinu
, u
Burmu
, u
Indiju
,
Japan
,
Meksiko
,
Europu
,
Afriku
… Do
1913.
se odbojka u Aziji toliko razvila da je uklju?ena u program Daleko-isto?nih Igara, organiziranih u
Manili
. Va?no je napomenuti da se u Aziji odbojka dugo godini igrala sa 16 igra?a u polju, da bi se pove?ao broj sudionika.
U Americi je
1916.
godine 200 000 ljudi igralo odbojku, ?to na sveu?ili?tima, ?to u ?kolama, a igrali su je i mu?karci i ?ene.
Godine
1918.
pravila su promijenjena. Broj igra?a ograni?en je na ?est i dogovoreno je da ?e dozvoljeni broj odbijanja lopte biti tri puta.
Do 30-ih godina odbojka je bila prvenstveno ?port za zabavu i rekreaciju, koja se u razli?itim zemljama igrala po razli?itim pravilima, pa je postojalo samo par međunarodnih turnira. Uglavnom su se odigravali turniri na dr?avnim razinama i putem njih je odbojka postajala sve zanimljiviji i natjecateljskiji ?port, koji iziskuje sve vi?e psihi?ke i fizi?ke snage.
18. travnja 1947. godine stvorena je Međunarodna odbojka?ka federacija FIVB u Parizu u svrhu promoviranja odbojke u svijetu, stvaranja zajedni?kih pravila igre, organiziranja međunarodnih turnira, te uvr?tavanje odbojke u program
Olimpijskih igara
. FIVB je prvotno uklju?ivala 14 dr?ava ?lanica, a danas ih ima 220, ?ime je najve?i međunarodni ?portski savez na svijetu.
- 1948.
godine u
Rimu
je odr?ano 1. Europsko prvenstvo u odbojci.
- 1949.
odr?ano je u
Pragu
1. Svjetsko prvenstvo.
- 1952.
odigrano je 1. Svjetsko prvenstvo za ?ene u
Moskvi
.
U tom razdoblju diljem svijeta se osnivaju nacionalne odbojka?ke federacije.
zaigrana odr?ane su
1964.
godine u Tokiju.
Tijekom 90-tih godina 20. stolje?a raste popularnost i utjecaj
odbojke na pijesku
, varijante odbojke koja se igrala uglavnom na pla?ama na zapadnoj obali
SAD-a
i
Brazila
. Rast popularnosti te varijante kulminira uvr?tavanjem odbojke na pijesku u program Olimpijskih igara
1996.
godine.
Tijekom zadnje dekade odbojka do?ivljava sve ve?i rast, a kvaliteta i masovnost na međunarodnim natjecanjima neprestano raste.
Odbojka je sport koji obiluje brzinom i svestranim pokretima tijela pa se od igra?a o?ekuju brze reakcije, sabranost i trenutna snala?ljivost. Glavna obilje?ja dana?njih nacionalnih selekcija su snaga i visina. Osobito je va?no da igra?i budu dobro zagrijani i dobro istrenirani.Va?no je da igra?i igraju slo?no.
Odbojka je timska (grupna) igra u kojoj se dvije ekipe od po ?est igra?a bore na terenu dimenzija 18x9 metara. Po sredini igrali?ta razapeta je mre?a ?iroka 1 metar i duga 9,5 metara. Razmak između gornjeg ruba mre?e i tla je razli?it: 243 cm za seniore i 224 cm za seniorke.
Igrali?te je sredi?njom linijom podijeljeno na dva polja; na 3 metra od nje teku sa strane paralelne linije koje ozna?avaju zonu napada, a iza njih zonu obrane.
Prostor za serviranje je iza zadnje linije i mo?e se slobodno servirati s bilo kojeg mjesta du? linije.
Po?etni udarac (servis) izvodi desni igra? stra?nje linije, nastoje?i da prebaci loptu u protivni?ko polje. Ako je servis izveden nepravilno ili ako je protivnik u toku nadigravanja bio uspje?niji, protivnik stje?e pravo serviranja.
Ekipa smije loptu dodirnuti tri puta u jednom poenu, a isti igra? ne smije odigrati loptu dvaput uzastopce (blok se ne broji kao dodir, tako da kad igra? odigra blok, mo?e igrati jo? jednom).
Lopta ostaje u igri dok ne dodirne teren, zid ili neki predmet, odnosno dok netko od igra?a ne u?ini pogre?ku.
Godine 2000. donesena su nova pravila bodovanja u odbojci. Prema novim pravilima poeni se osvajaju poslije svake zavr?ene akcije, bez obzira na to koja ekipa je servirala. Prema prija?njim pravilima samo ona ekipa koja je servirala je mogla osvojiti poen.
Utakmice se igraju na tri dobivena seta od po 25 poena, a najvi?e se mo?e odigrati pet setova. Za razliku od prva ?etiri seta, peti (koji se jo? zove i tie-break) se igra do 15 poena. U slu?aju izjedna?enog rezultata krajem seta, pobjedniku su potrebna dva poena razlike da bi zavr?io susret u svoju korist.
Nakon Olimpijskih igara u Atlanti 1996. FIVB je za predstoje?e
Olimpijske igre
u Sydneyu 2000. godine uveo novog specijalnog igra?a:
libera
. Libera je lako prepoznati na terenu jer nosi razli?itu boju dresa od svojih suigra?a i uvijek se nalazi u stra?njem dijelu terena gdje mo?e zamijeniti srednjeg blokera.
Libero
ne smije servirati, sme?irati niti se rotirati s igra?ima na prvoj liniji terena, ali igra vrlo va?nu ulogu u prijemu protivni?kog servisa i obrani polja. Libero je uveden da bi uz pomo? bolje obrane polja poeni du?e trajali i da bi se dala prilika i ni?im igra?ima koji u dana?nje vrijeme nemaju velike ?anse uspjeti kao napada?i ili op?enito igra?i prve linije. Za libera nije potrebno tra?iti zamjenu kao za ostale igra?e, nego on mo?e ulaziti bez najavljene zamjene.
Tijekom igre svih ?est igra?a se u polju rotiraju u smjeru kazaljke na satu, nakon osvojenog servisa. To je glavni klju? dvoranske odbojke - ne mo?e se cijelo vrijeme igrati s najboljim napada?ima na mre?i ili najboljim obrambenim igra?ima u pozadini. Prije servisa igra?i moraju biti na mjestima koje im redom pripada, a nakon servisa mogu zamijeniti mjesta, ali igra?i iz obrane ne smiju mijenjati igra?e na mre?i. Oni također smiju sudjelovati u napadu, ali mogu sme?irati samo iza napada?ke linije (linije tri metra). Pravilo rotiranja obja?njava za?to tehni?ar ponekad izgleda kao da se "skriva" iza igra?a. Prije servisa, kao i ostali, i on mora biti na svom mjestu, a nakon servisa mo?e tr?ati na mre?u kako bi organizirao napad. Ako dotr?i na mre?u prije nego ?to je protivnik odservirao, poen se daje protivniku.
Lopta i odbojka
Nakon testiranja mnogih boja za odbojka?ku loptu FIVB je na Svjetskom prenstvu u Japanu 1998. godine predstavila loptu sa ?utim, plavim i bijelim prugama. Njome je zamijenjena tradicionalna bijela lopta.
Elementi tehnike igre
[
uredi
|
uredi kod
]
To je po?etni udarac kojime po?inje svaki poen, izvodi se na po?etku seta i poslije svake pogre?ke. Igra? mora udariti loptu tako da lopta prijeđe mre?u i pogodi unutar terena protivnika. Postoje dvije vrste servisa - gornji i donji, ali danas u vrhunskoj odbojci vi?e nitko ne servira donji servis. Najpopularniji servis je servis u skoku koji mo?e biti iznimno te?ak za prijem ako ima veliku brzinu i rotaciju.
Odbijanje podlakticama (prijem servisa, obrana polja)
[
uredi
|
uredi kod
]
Primjenjuje se kod primanja protivni?kog servisa, obrane polja i prijema odbijenih lopti od bloka. Ruke se spajaju u tzv. ?eki?, podlaktice su paralelne i unutarnji dio podlaktica je okrenut prema gore. Ovaj na?in odbijanja se koristi za prvi dodir s loptom kod prijema servisa i za efikasnu obranu polja kod sme?iranja protivni?kih napada?a. U dana?nje vrijeme kada je uveden libero kao igra? specijaliziran za ovu tehniku, libero preuzima glavni dio obrane terena kako u prijemu servisa tako i u obrani od protivni?kog sme?a.
Dizanje je vr?no odbijanje lopte iznad glave koje se koristi da bi promijenilo smjer lopte od primljenog servisa i ?to bolje pozicioniralo loptu napada?u. Tehni?ar naj?e??e odigrava drugu loptu u akciji. Dizanje je glavni takti?ki dio odbojke jer tehni?ar mora biti toliko dobar da svojim napada?ima omogu?i napad na mjestima gdje je blok protivnika najslabiji. Zato mora uz svoje igra?e stalno pratiti i protivni?ke, pogotovo njihovo kretanje na mre?i. U pravilu danas u postavi igra jedan diza?, no postoje jo? i ekipe koje igraju s dva diza?a.
Ovo je naju?inkovitiji i najatraktivniji oblik upu?ivanja lopte u polje protivnika, a time i postizanja poena. Lopta dignuta iznad razine mre?e hvata se u skoku u najvi?oj mogu?oj to?ki i ?to ve?om brzinom i ?to strmije upu?uje u protivni?ko polje. Jako ga je te?ko zaustaviti pogotovo ako je brz, no naj?e??e se zaustavlja ?eki?em.
Blok je prva linija obrane u odbojci i najefikasnija obrana od sme?a. Za blokiranje su zadu?ena tri igra?a koja se nalaze na mre?i. Oni mogu postaviti blok tako da prate protivni?kog tehni?ara i njegovo dizanje, pa se ravnaju po njemu ili da prije same akcije protivnika odlu?e da li ?e poku?ati blokirati brzi napad sa sredine mre?e. Glavna zna?ajka dobrog bloka je prelazak rukama na drugu stranu mre?e u trenutku skoka, jer ako ruke blokera stoje ravno na bloku dobar sme?er ?e to znati iskoristiti tako da ?e bloker na kraju izblokirati sme?, ali na svoju stranu, naj?e??e sam sebi pod noge.
Odbojka?ka natjecanja
[
uredi
|
uredi kod
]
Natjecanja za reprezentacije
[
uredi
|
uredi kod
]
Natjecanja za klubove
[
uredi
|
uredi kod
]