Sjeverna Afrika
je
najsjevernija
regija
afri?kog
kontinenta
. U geopolitici
UN
-ova
definicija
Sjeverne Afrike, koja se podudara s uobi?ajenim prepoznavanjem regije, uklju?uje sedam sljede?ih teritorija:
?panjolske
plazas de soberania
(
eksklave
) nalaze se na ju?noj obali
Sredozemnog mora
okru?ene s kopna Marokom.
?panjolski
Kanarski otoci
i
portugalski
otoci
Madeira
, koji se nalaze u
sjevernom Atlantskom oceanu
, ?ine sjeverozapad afri?kog kontinenta i ?esto se uklju?uju u ovu regiju.
Magreb
? također nazvan
Tamazgha
? dio je
sjeverozapadne Afrike
koji obuhva?a Al?ir, Maroko, Tunis, Zapadnu Saharu (?iji je politi?ki status neodređen) i (ponekad) Libiju. U uobi?ajenoj uporabi, posebice u
francuskom
, termin se ?esto ograni?ava na prve tri zemlje, budu?i su sve tri bile biv?i teritoriji pod francuskom upravom (Al?ir kao naseljeni?ka kolonija, a ostale dvije kao protektorati). U
arapskom jeziku
termin mo?e također ozna?avati samo Maroko.
Geografski se ponekad uklju?uju
Azori
,
Mauritanija
,
Mali
,
Niger
,
?ad
,
Etiopija
i
D?ibuti
.
Neke se zemlje u Sjevernoj Africi, posebice Egipat i Libija, ?esto ubrajaju u uobi?ajene definicije
Srednjeg istoka
, jer one u nekim pogledima imaju bli?e spone s
Jugozapadnom Azijom
nego s Magrebom. ?tovi?e,
Sinajski poluotok
u
Egiptu
dio je
Azije
, pa je stoga Egipat
transkontinentalna dr?ava
.
??
Sjeverna Afrika (
UN-ova subregija
).
??
Geografski, uklju?uju?i gore.
Nakon
srednjeg vijeka
?itavo se podru?je osim Maroka nalazilo pod kontrolom
Osmanskog Carstva
. Nakon
19. stolje?a
Sjevernu Afriku su kolonizirale
Francuska
,
Britansko Carstvo
,
?panjolska
i
Italija
. U
Drugom svjetskom ratu
od 1940. do 1943. podru?je je bilo okvir za
Sjevernoafri?ku kampanju
. Tijekom
1950-ih
,
1960-ih
i
1970-ih
sve sjevernoafri?ke dr?ave dobile su nezavisnost, osim nekoliko malenih ?panjolskih kolonija na samom sjeveru Maroka i
Zapadne Sahare
koja je iz ?panjolskih ruku do?la pod marokansku vlast.
Osojne doline u planinama
Atlas
, dolina i delta Nila te sredozemna obala glavna su podru?ja s kvalitetnom obradivom zemljom. Tu dobro uspijevaju
?itarice
,
ri?a
i
pamuk
, koji prevladava u dolini Nila, a također i tipi?ne sredozemne kulture ?
masline
,
datulje
,
smokve
i
agrumi
.
Al?irski i libijski glavni izvozni proizvod je
nafta
i
zemni plin
, Maroku su to
fosfati
i poljoprivredni proizvodi, a Egiptu i Tunisu
turizam
je osnova gospodarstva. Egipat ima najrazgranatiju osnovu, uvoze?i tehnologiju kako bi razvio elektronsku i industriju strojeva te o?uvao zna?enje va?nog proizvođa?a pamu?nih tekstilnih proizvoda vrhunske kvalitete. Egipat je gospodarska najraznovrsnija dr?ava sjeverne Afrike, a i najmnogoljudnija.
Stanovnici Sjeverne Afrike su op?enito podijeljeni na na?in koji grubo odgovara glavnim geografskim regijama Sjeverne Afrike:
Magreb
,
dolina Nila
i
Sahara
. Vjeruje se da su
Sjeverozapadnu Afriku
u cijelosti naselili
Berberi
od po?etka zabilje?ene povijesti, dok je isto?ni dio Sjeverne Afrike bio dom
Egip?anima
i
Nubijcima
. Nakon muslimansko-arapskih osvajanja u 7. stolje?u regija je podvrgnuta procesu
arabizacije
i
islamizacije
koji je odredio njen kulturni krajolik do danas. Pitanja o etni?kom identitetu obi?no po?ivaju na pripadnosti
arabizmu
i/ili
islamu
ili autohtonim kulturama i religijama. Sjeveroafrikanci pokazuju ?irok raspon fenotipskih karakteristika od svijetle do tamne puti.
Ljudi Magreba i Sahare govore razli?itim dijalektima
berberskog
i
arapskog jezika
, te slijede
islam
. Dva su jezika povezana jer su oba pripadnici
afroazijske jezi?ne obitelji
. Dijalekti Sahare (i arapski i berberski) op?enito su zna?ajno konzervativniji nego oni na obali. Tijekom godina na Berbere su utjecale mnoge kulture koje su stupile s njima u kontakt:
Nubijci
,
Grci
,
Feni?ani
,
Egip?ani
,
Rimljani
,
Vandali
,
Arapi
i kasnije
Europljani
. Kultura Magreba i Sahare stoga objedinjuje autohtone berberske, arapske i ostale elemente. U Sahari je posebno ozna?ena razlika između sedentarnih stanovnika
oaze
te nomadskih
Beduina
i
Tuarega
.
Dok u Sjeverozapadnoj Africi ve?inom dijele iste korijene,
Berberi
i ≫Arapi≪ u Magrebu i Sahari obi?no se dijele du? etnolingvisti?kih linija. Postoje iznimke izvan Maroka i u dijelovima Al?ira gdje se neki Berberi mogu, primjerice, identificirati kao
Arapi
i ne moraju nu?no govoriti
Tamazightom
, nego
magrebskim arapskim
. Ipak je ve?ina Berbera (koji se također nazivaju
Imazighen
) zadr?ala zaseban osje?aj etni?ke i kulturne identifikacije. Uzev?i sve u obzir, Magrebljani koji govore arapski skloni su identificiranju s arapskom povije??u i kulturom, te mogu dijeliti zajedni?ko viđenje s ostalim Arapima. Berberi, a posebice
Berberisti
gledaju sve
sjeverozapadne Afrikance
ponajprije kao na Berbere bilo da govore berberskim ili arapskim.
Dolina Nila kroz sjeverni
Sudan
prati svoje izvore do anti?kih civilizacija
Egipta
i
Kusha
. Egip?ani su tijekom stolje?a promijenili vlastiti jezik iz
egipatskog
u moderni
egipatski arapski
(oba pripadnici
afroazijske
skupine), dok su zadr?ali osje?aj nacionalnog indentiteta koji ih je povijesno odvajao od ostalih naroda u regiji. Ve?ina Egip?ana su
sunitski
muslimani dok je zna?ajna manjina (
kopti
) priklonjena
koptskom kr??anstvu
. U
Nubiji
, koja rastavlja Egipat od Sudana, zna?ajan dio stanovni?tva zadr?ava anti?ki
nubijski jezik
, ali je prihvatio islam. Sjeverni dio Sudana predstavlja dom muslimanskom crnom stanovni?tvu Afrike koji prvenstveno govore arapskim, ali dalje niz dolinu Nila zapo?inje kulturno razli?it svijet uvelike nemuslimanskog
niloti?kog
naroda i naroda
Nuba
. Sudan je najve?a i najraznolikija od svih sjevernoafri?kih zemalja.
Sjeverna Afrika je nekada imala veliku populaciju
?idova
od kojih su gotovo svi emigrirali u Francusku ili
Izrael
?im su sjevernoafri?ke dr?ave stekle neovisnost. Manji broj je oti?ao u
Kanadu
. U Sjevernoj je Africi prije modernog uspostavljanja dr?ave
Izrael
?ivjelo oko 600.000 ? 700.000 ?idova uklju?uju?i
Sefarde
(izbjeglice iz Francuske, ?panjolske i Portugala iz doba renesanse) jednako kao i autohtone
Mizrāḥim
. Danas ih je u regiji ostalo manje od petnaest tisu?a, a gotovo svi ?ive u Maroku i Tunisu gdje su ve?inom dio urbane elite koja govori francuski.
Vidi jo?:
Iseljavanje i progon ?idova u arapskom svijetu