Travnik
je
op?ina
u
Bosni i Hercegovini
.
Dvije su pretpostavke o podrijetlu imena Travnika. Jedna je da je ozna?avao zatravljeni dio u dolini
travnik
. Druga je da je prema nazivu slu?benika koji je ubirao travarinu.
[1]
Travnik je
grad
u sredi?njem dijelu
Bosne i Hercegovine
, u
sredi?njoj Bosni
, 90 km sjeverozapadno od
Sarajeva
, te je ujedno glavni grad
?upanije Sredi?nja Bosna
. Poznat je po tome ?to je bio prijestolnica bosanskih kraljeva u srednjem vijeku, a kasnije i
osmanskih
vezira
od
1686.
do
1850.
godine, pa i velik dio njegovog kulturnog nasljeđa datira iz tog perioda.
Op?ina Travnik omeđena je s devet op?ina: na jugu
Bugojnom
,
Novim Travnikom
i
Vitezom
, na istoku
Zenicom
, na sjeveru
Tesli?em
,
Kotor Varo?i
,
Skender Vakufom
, na zapadu
Jajcem
i
Donjim Vakufom
.
Travnik se nalazi vrlo blizu zemljopisnog sredi?ta Bosne i Hercegovine. Rijeka
La?va
protje?e kroz grad, od zapada prema istoku, prije svoga u??a u rijeku
Bosnu
. Grad Travnik se nalazi u velikoj
La?vanskoj dolini
, koja povezuje dolinu rijeke Bosne na istoku s dolinom rijeke
Vrbas
na zapadu.
Travnik le?i na
nadmorskoj visini
od 514 metara. Njegovo najistaknutije zemljopisno obilje?je su planine
Vilenica
i
Vla?i?
, koja je dobila ime po
Vlasima
. Vla?i? je jedna od najvi?ih planina u Bosni i Hercegovini, s nadmorskom visinom od 1943 metra.
Travnik ima
kontinentalnu klimu
. Prosje?na ljetna temperatura je 18,2
°C
, prosje?na zimska temperatura 5 °C.
Doline Bile i La?ve su plodne, ?to je bio dobar uvjet za nastajanje naselja jo? prije pet tisu?a godina, u
mlađem kamenom dobu
. Od njih su ostali brojni arheolo?ki tragovi, po ?emu vidimo va?nost i zna?enje ovoga kraja.
[2]
Tragovi naselja na prostoru Travnika se?u u daleku pro?lost, kada su
Kelti
,
Iliri
i
Rimljani
ispirali zlato iz La?ve. Razlog rana ljudskog naseljavanja je pogodan zemljopisni polo?aj te prirodna bogatstva La?vanske doline.
Brojna su prapovijesna naselja nađena u porje?ju La?ve kod Travnika, kao neolitska naseobina na uzvisini Crkvinama u Turbetu kod Travnika, gdje su nađene i naslage iz eneolita.
[3]
Rimljani
u ove krajeve sti?u u Kristovoj eri i zadr?ali su se sve do propasti
Zapadnog Rimskog Carstva
476. godine. Cijeli je kraj bio relativno gusto naseljen. Ostatci rimskih naselja su u Malom Mo?unju, Puti?evu, Docu, Travniku i oko Turbeta i travni?ki kraj bio je premre?en lokalnim putevima naslonjenih na glavnu prometnicu Salona ? Argentaria. Starorimska nekropola i kasnoanti?ki mauzolej su na Crkvinama. Gospodarstvo u rimskom razdoblju nosilo je rudarstvo. Intenzivno se eksploatirala ?eljezna ruda?a o ?emu svjedo?e ostatci ?eljezne troske. U dolini La?ve bio je i jedan od bogatijih rudnika zlata, ?to nam potvrđuju mnogobrojne gomile pijeska koje stoje uz rije?ne obale.
[3]
U dokumentima prvi put se spominje 1463., za osmanskih osvajanja Bosne. Do 1463. nalazio se u sastavu bosanske La?vanske ?upanije ?ije se srednjovjekovno naselje oblikovalo se ispod utvrde koju je po?etkom 15. stolje?a sagradio
Hrvoje Vuk?i?-Hrvatini?
.
[4]
Nakon ?to su
Osmanlije
okupirali
Vrhbosnu
, Travnik se zbog povoljna polo?aja i dalje nastavio razvijati. Razvio se kao trgova?ko-obrtno sredi?te.Zbog tih okolnosti Travnik je imao rastu?u hrvatsku katoli?ku populaciju. Dolazak Osmanlija pridonio je pojavi pravoslavnog stanovni?tva. Dolazak im datira u vrijeme osmanskog osvajanja i ne?to poslije osmanskog osvajanja.
[5]
Prvi pravoslavci bili su akind?ije, a drugi su bili katolici koji su pre?li na pravoslavlje koji su zbog povla?tena polo?aja pravoslavaca u Osmanskom Carstvu, te represalija na katolike od strane Osmanlija i pravoslavne hijerarhije.
Prvi pisani spomen Travnika datira iz
1463.
godine, kada kroz njega prolazi sultan
Mehmed II. El-Fatih
u svom pohodu na
Jajce
.
Va?nost grada narasla je 1669. kad je bosanski vezir premjestio vezirsku rezidenciju iz Sarajeva u Travnik. Ostao je rezidencijom, uz manje prekid skoro 143 godine.
[2]
U 17. i 18. stolje?u narastao je broj muslimana u travni?koj okolici. Brojno muslimansko stanovni?tvo nastalo je ubrzanim procesom islamiziranja. Brojni izgubljeni ratovi Osmanlija protiv Austrije rezultirali su dolaskom muhad?ira iz krajeva koje je Osmansko Carstvo izgubilo u ratovima. U 18. stolje?u bio je gospodarski napredak vezirskog razdoblja ?ega je posljedica vrlo intenzivno naseljavanje grada muslimanskim obiteljima. Ipak, Travnik je postupno zaostajao u usporedbi sa susjednom Zenicom.
[5]
Povratkom vezirske rezidencije u Sarajevo dosta je muslimanskih obitelji odselilo u Sarajevo. Zbog toga poslije po dolasku Austro-Ugarske nije bilo zna?ajna iseljavanja muslimana iz Travnika u Tursku i zemlje koje su jo? bile pod osmanskom vla??u.
[5]
1806.
godine,
Francuska
otvara svoje poslanstvo u Travniku, a
1807.
godine za tim se primjerom povodi i
Austro-Ugarska
. Francuski je konzul bio
Pierre David
. Pridonio je na gospodarskom polju i međusobnoj trgovini Bosne i ju?nih hrvatskih krajeva pod francuskom vla??u (
Ilirske pokrajine
), a njegova su izvje??a va?an povijesni izvor.
[6]
Godine 1851. postao je upravno sredi?te za cijelu BiH, tj. glavni grad pokrajine.
Dolazak katoli?ke dr?ave Austro-Ugarske donio je posvema?nji napredak. Napokon su napravljene duboke gospodarske, socijalne, politi?ke i dr. promjene. U?inkovita nova dr?ava u kratkom je roku organizirala novu upravu, sudstvo, vojsku, osuvremenila promet, unaprijedila prosvjetu, zdravstvo i komunalnu slu?bu. Industrijalizacija je dolaskom Austro-Ugarske kona?no do?la u BiH. Sveop?em podizanju BiH iz zaostalosti pridonijelo je ?to je habsbur?ka dr?ava stimulirala dolazak stru?nog osoblja te priljev austro-ugarskog i drugog europskog kapitala. Iz zaostalog dru?tva s razine ranog feudalizma, do?ao je razvijeni kapitalizam. Nakon austro-ugarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine, motiviranog prodorom na Istok ali i sređivanjem nesređenih neprilika u BiH zbog kojih su bili ?esti ustanci bh. raje pa se Austro-Ugarska umije?ala u odnose raje i osmanske vlasti.
[2]
Izostanku velikog iseljavanja muslimana pridonijelo je ?to je Austro-Ugarska donijela sa sobom jo? jednu ba?tinu zapadne kr??anske civilizacije: slobode svim stanovnicima, zajam?ena za?tita imovine i ravnopravnost svih stanovnika pred zakonom,
[5]
?ega nije bilo u osmanskim vremenima, kad su kr??ani bili obespravljeni, pogotovo katolici. Dolaskom stru?nog osoblja sa zapada pridonijelo je doseljavanju Hrvata i drugih katolika iz krajeva izvan BiH. Promijenila se vjerska, narodnosna i socijalno-ekonomska struktura grada. Narastao je udio drugih nacionalnosti u odnosnu na broju katoli?kih i muslimanskih Hrvata. Udio muslimanskih vjernika opao je za 21 % u prvih 30 godina austro-ugarske vlasti, sa 60-ak % na 40-ak %.
[5]
Poslije zaposjedanja Travnik se razvija u zapadnom stilu, gradi se gimnazija, ?eljeznica, uvodi se elektri?na energija, a
1890.
godine veoma kratko vrijeme radi i
Teolo?ki fakultet
, kao prva visoka ?kola u novijoj pro?losti Bosne. Travnik je tad bio sjedi?te
okruga
.
Susjedna je Zenica napredovala br?e od Travnika. Jo? 1879. Travnik je bio triput naseljeniji od Zenice. Netom nakon pripajanja BiH 1910. Zenica je imala 500 stanovnika vi?e, a krajem austro-ugarske vlasti ve? tisu?u vi?e.
[5]
Kraljevina Jugoslavija
[
uredi
|
uredi kod
]
Za vrijeme
kraljevine Jugoslavije
, Travnik je promijenio uloge u lokalnoj upravi i samoupravi. Od 1922. je bio sjedi?tem
oblasti
. Od
1929.
pripadao je
Primorskoj banovini
, od 1931.
Drinskoj banovini
sa sjedi?tem u Sarajevu, a 1939. je postao dijelom
Banovine Hrvatske
.
Nezavisna Dr?ava Hrvatska
[
uredi
|
uredi kod
]
U toku
Drugog svjetskog rata
, bio je u sastavu
Nezavisne Dr?ave Hrvatske
. Bio je sjedi?te
La?va-Gla?
od 1941. godine. Preustrojem 1944. ta je velika ?upa ukinuta, a Travnik je postao sjedi?te velike ?upe
La?va-Pliva
(prvotno La?va-Rama), nastale spajanjem velikih ?upa La?ve i Gla?a i Plive i Rame.
[7]
Zborna podru?ja Domobranstva NDH
Sile Osovine napale su Kraljevinu Jugoslaviju 6. travnja 1941. i napad je pro?ao je gotovo nezapa?eno te je dosta kasnila vijest o tome. Razlog je udaljenost Travnika od glavnih gradskih i vojnih sredi?ta i glavnih prometnica i od pravaca njema?kog napada, pa ovdje nije bilo ratnih sukoba. Tad je u Travniku bilo sjedi?te 27. puka Vojske Kraljevine Jugoslavije, stacioniran u Travniku, nakon mobilizacije istog je dana napada pre?ao Savu kod Broda te po?ao dalje po Slavoniji. 10. travnja progla?ena je NDH i u?ao je Travnik u sastav te dr?ave. Ovuda je pro?ao i đa?ki bataljun Vojske Kraljevine Jugoslavije koji nakon 15. travnja povukao se ka Jajcu i Varcar Vakufu gdje se sukobio s njema?kim snagama, jednim od rijetkih sukoba te vojske s njema?kim snagama prije kapitulacije Jugoslavije 17. travnja. Njema?ke su snage u Travnik u?le
17. travnja
bez ikakva otpora. Ve?
22. travnja
formirana je civilna i vojna vlast u Travniku. Na mjesto gradona?elnika imenovan je Namik Ibrahimpa?i?, dogradona?elnika dr. Ivan Jelinovi?, veliki ?upan velike ?upe La?va?Gla? dr.
Nikola Tusun
, do?upan Muhamed Sud?uk, tajnik ?upe Hamid Trebinjac, kotarski poglavar Marko Mati?, usta?ki sto?ernik poru?nik Johan Dovgan, kojega je poslije zamijenio Petar Parad?ik, logornik Mirko Zec Ba?karad, sto?ernik mu?ke usta?ke mlade?i Ljuban Pu?kari?, usta?ki tabornik Travnika Drago Zli?ari?, upravitelj ?upske redarstvene oblasti Muhamed Smajilbegovi?, zapovjednik oru?ni?kog krila Vilim ?vob, kojega je poslije zamijenio bojnik Bervaldi, predsjednik sudbenog stola Juraj Raef, kotarski predstojnik Vladislav Bernad?ikovski, a predstojnik kotarskog suda Marko Mati?. Crkvena je organizacija ostala ista, ostala je upravna i vojna organizacija za uspostaviti a Travnik je imao va?no mjesto kao jedno od Domobranskih
popunidbenih zapovjedni?tava
u NDH. Sjedi?te jedne od ?est pje?a?kih pukovnija NDH iz BiH bilo je u Travniku. Domobransko organiziranje i?lo je br?e od usta?ke vojnice, premda je grad odmah dobio sto?ernika. Prva usta?ka vojna postrojba osnovana je dosta kasnije i tek u veli?ini satnije. Razlog boljeg organiziranja
domobranstva
valja tra?iti ?to je Travnik bio zna?ajno i va?no sredi?te domobrana. Zapovjednik
III. Zbornog podru?ja
bio je pukovnik Kozelj, zapovjednik mjesta pukovnik Zuch, zapovjednik 9. pje?a?ke pukovnije bio je prvo
Artur Gustovi?
, a potom jedno vrijeme potpukovnik ?ram, a poslije njega pukovnik Franjo ?merc. Demarkiranjem utjecajnih zona Njema?ke i Italije u NDH Travnik je pripao njema?koj zoni.
[8]
Nakon kapitulacije
Kraljevine Italije
, u drugoj polovici 1943. dio snaga
NOVJ
prebacuje se iz Dalmacije i okolice netom oslobođenog
Kupresa
na podru?je Travnika gdje su zapo?eli vojne operacije na ?irem podru?ju
La?vanske doline
. Prvi napad na Travnik izvr?ila je
Prva proleterska divizija
NOVJ
15. listopada
1943.
protiv
domobranskih
i
usta?kih
postrojbi koje su bile utvrđene u gradu. Glavninu snaga unutar grada ?inila je
Zagreba?ka konji?ka pukovnija
vojske
NDH
kojoj su se pridru?ile manje skupine usta?a iz okolnog podru?ja, te topni?ka posada s pet topova, ?andarmerija i manji broj njema?kih vojnika. Taj napad na Travnik bio je uspje?no odbijen. Drugi napad partizanskih snaga zapo?eo je
29. studenog
1943.
i bio je tijesno povezan s odr?avanjem drugog zasjedanja
AVNOJ-a
. Nakon odbijanja drugog napada na grad, partizanske postrojbe su se na?le u borbama da sprije?e protuofenzivu usta?a i domobrana koji su poku?ali prodrijeti od Travnika preko
Komara
prema
Donjem Vakufu
. Tre?i napad na Travnik pokrenut je puno kasnije, tek u no?i
30. rujna
1944.
, a u napad je krenula
Deseta kraji?ka udarna divizija
NOVJ s dijelovima
Sedme kraji?ke brigade
. Obrana grada koju je ?inilo ukupno oko 2600 vojnika je u prvo vrijeme uspje?no odbijala partizanske snage sve do kona?nog ?etvrtog napada na grad kad je u pomo? partizanskim postrojbama do?lo devet bataljuna
Petog bosanskog korpusa
NOVJ s jakom topni?kom podr?kom. ?estoke borbe za grad trajale su od
20.
do
22. listopada
1944.
kada je na posljetku grad osvojen. Prema podacima vojske NOVJ, snage NDH su pretrpjele gubitke od oko 900 vojnika, a 712 ih je zarobljeno. Među poginulima na strani snaga NOVJ bili su i partizanski zapovjednici
Josip Ma?ar-?o?a
,
Petar Me?ava
i
Lazar Marin
.
[9]
Podru?je Travnika je bilo popri?tem
etni?kog ?i??enja
koje su po?inili pripadnici
Armije BiH
nad tamo?njim autohtonim
Hrvatima
, nakon kratkih borbi od 6. do
10. lipnja
kad su zauzeli grad, a do 14. lipnja kontrolirali cestu prema Zenici. Pripadnici Armije BiH po?inili su masovne zlo?ine, a
8. lipnja
1993.
,
ubili su 37 Hrvata
u selu
Maljinama
. Britanski unproforci spasili su da se ne dogodi jo? ve?a tragedija kad su muslimanske snage, koje su pucale po civilima koji su se povla?ili u ?umu, namjeravale napasti samostan u koji se sklonilo 180 hrvatskih civila.
Travni?ka op?ina neposredno pred rat popisom imala je 70.747 stanovnika, od ?ega 31.813 Muslimana, 26.118. Hrvata 7777 Srba te ostalih 5039, u kojima su ve?inom bili pripadnici prvih triju naroda izja?njenih kao Jugoslaveni.
[10]
30. lipnja 2016. godine su nakon vi?e od dvije godine ?ekanja i politi?kih nesuglasica, kona?no objavljeni rezultati popisa iz
2013.
godine. Rezultati su bili iznenađuju?i za Hrvate travni?kog kraja, s obzirom na to da su najve?e ?rtve velikobo?nja?ke agresije, da su pretrpili etni?ko ?i??enje (20.000 protjeranih) i sve opstrukcije povratka (ubojstva i drugi na?ini) ote?avanjem i sprje?avanjem, kako sa strane bo?nja?kih partnera, tako i sa strane međunarodne zajednice. U Srednjobosanskoj ?upaniji je popisom utvrđeno da najvi?e stanovnika ?ivi u op?ini Travniku te da u ovom gradu i najvi?e i Bo?njaka, i Hrvata, i Srba. Popisni ishod bio je o?ekivan za Bo?njake i Srbe, no iznenađuju?i za Hrvate, jer se o?ekivalo da vi?e Hrvata ?ivi u Vitezu, Jajcu i Kiseljaku nego u Travniku, ?to se mo?e smatrati pozitivnim.
[10]
Razmjere etni?kog ?i??enja i preseljavanja pokazale su brojke: Bo?njaci, koji su ve?ina predratnih Muslimana, porasli su za 3835 ili 12,05 %, na 35.648. Broj Hrvata je 15.105, manje za 11.016 ili 57,82 %. Srbi su gotovo iskorijenjeni, ostalo ih je tek 604, odnosno 7173 ili 99,92 % manje.
[10]
Radi za?tite interesa hrvatskog naroda, predstavnici stranaka s hrvatskim predznakom (predstavnici HDZ-a BiH, HDZ-a1990, HKDU-a BiH, HSP-a i HSS-a
[11]
), brojni hrvatski du?nosnici te predstavnici udruga potpisali su
8. travnja
2016. dokument
Promemoriju travni?kih Hrvata
.
[12]
Popis potpisnika pove?an je potpisivanjem u Hrvatskom domu na Dolcu. Potporu su dale sve hrvatske stranke s prostora op?ine Travnik, kao i sve hrvatske udruge proistekle iz Domovinskog rata, svoju potporu ovom dokumentu dale su MZ:
Kori?ani
,
Potkraj
,
Paklarevo
,
Kraljevice
,
Kalibunar
,
Pirota
,
Dolac na La?vi
,
Nova Bila
,
Pokraj?i?i
,
Gu?a Gora
i
Grahov?i?i
.
[13]
Promemorija te?i ispravljanju nepravde i promjenama u ustroju Travnika, od sustava odlu?ivanja do izbora. Izjedna?avanjem prava Hrvata i jednako uređenje Travnika i Mostara, kao ?to su amandmani na ustave Federacije BiH (Amandman XXV
[11]
) i Srednjobosanske ?upanije (Amandman IX
[11]
) predviđali, dovelo bi da Hrvatima ne bi bilo straha od bo?nja?kih politi?kih elita, jer se godinama ponavljalo stanje da su hrvatske stranke optere?ene strahom od
majorizacije
u izbornu kampanju i?le u koaliciji.
[14]
Na Promemoriju su Hrvati bili prisiljeni jer nakon potpisivanja Op?eg okvirnog sporazuma za mir u BiH uslijedila su nepravdena rje?enja, neprincipijelna i nedosljedna politika predstavnika dijela Međunarodne zajednice prema Hrvatima op?ine Travnik. Promemorijom je Travnik bio zami?ljen kao grad jednaka ustroja poput Mostara, ?to proistje?e iz ?injenice da je sjedi?te ?upanije s posebnim re?imom. Unato? obvezama koje su preuzete, a koje nisu nikada izvr?ene i realizirane, pravilno uređenje statusa i djelovanja vlasti grada Travnika nije ostvareno zbog intervencije visokog predstavnika (OHR) koji nije postupio jednako i o?ekivano, nego umjesto arbitrarno postupio je pristrano.
[11]
Ni godinu dana poslije Promemorije, Hrvati nisu imali razloga biti zadovoljno zbog izostanka adekvatne reakcije kod bo?nja?kih partnera. Nije bilo pomaka u poku?ajima novog uređenja Travnika. Za razliku od Mostara, za Travnik nije bilo politi?ke volje kako u redovima međunarodne zajednice tako i kod bo?nja?kih partnera. Na javnoj tribini odr?anoj povodom godi?njice Promemorije, zaklju?eno je da je jasno bilo od po?etka da se status Travnika mora vezati uz status Mostara jer se u oba slu?aja radi o sjedi?tima dviju ?upanija koje se ?esto smatra i kralje?nicom Federacije BiH.
[11]
| Stanovni?tvo op?ine Travnik
|
| godina popisa
|
1991.
[15]
|
1981.
|
1971.
|
| Muslimani
|
31.813 (44,96 %)
|
27.691 (43,19 %)
|
24.480 (43,85 %)
|
| Hrvati
|
26.118 (36,91 %)
|
24.411 (38,08 %)
|
22.645 (40,56 %)
|
| Srbi
|
7777 (10,99 %)
|
7487 (11,68 %)
|
7554 (13,53 %)
|
| Jugoslaveni
|
3743 (5,29 %)
|
3920 (6,11 %)
|
626 (1,12 %)
|
| ostali i nepoznato
|
1296 (1,83 %)
|
591 (0,92 %)
|
517 (0,92 %)
|
| ukupno
|
70.747
|
64.100
|
55.822
|
Travnik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
[
uredi
|
uredi kod
]
| Travnik
|
| godina popisa
|
1991.
[15]
|
1981.
|
1971.
|
| Muslimani
|
7373 (38,72 %)
|
5822 (36,64 %)
|
5730 (44,15 %)
|
| Hrvati
|
6043 (31,73 %)
|
5026 (31,63 %)
|
4538 (34,96 %)
|
| Srbi
|
2131 (11,19 %)
|
1901 (11,96 %)
|
1894 (14,59 %)
|
| Jugoslaveni
|
2800 (14,70 %)
|
2867 (18,04 %)
|
486 (3,74 %)
|
| ostali i nepoznato
|
694 (3,64 %)
|
272 (1,71 %)
|
329 (2,53 %)
|
| ukupno
|
19.041
|
15.888
|
12.977
|
| Stanovni?tvo op?ine Travnik
|
| godina popisa
|
2013.
[16]
|
| Bo?njaci
|
35.648 (66,65 %)
|
| Hrvati
|
15.102 (28,24 %)
|
| Srbi
|
640 (1,20 %)
|
| ostali i nepoznato
|
2092 (3,91 %)
|
| ukupno
|
53.482
|
|
| Travnik ? naseljeno mjesto
|
| godina popisa
|
2013.
[16]
|
| Bo?njaci
|
10.899 (71,03 %)
|
| Hrvati
|
2847 (18,55 %)
|
| Srbi
|
322 (2,10 %)
|
| ostali i nepoznato
|
1276 (8,32 %)
|
| ukupno
|
15.344
|
|
Travnik Panorama 2.JPG
Op?inu Travnik sa?injavaju sljede?a naseljena mjesta
[16]
:
Ba?vice
,
Bandol
,
Bijelo Bu?je
,
Bili?i
,
Braji?i
,
Brajkovi?i
,
Brankovac
,
?ifluk
,
?osi?i
,
?ukle
,
Dolac
,
Dolac na La?vi
,
Donja Trebeu?a
,
Donje Kr?evine
,
Donji Kori?an
,
Dub
,
đelilovac
,
Fazli?i
,
Gladnik
,
Gluha Bukovica
,
Gole?
,
Gornja Trebeu?a
,
Gornje Kr?evine
,
Gornji Kori?ani
,
Gradina
,
Grahov?i?i
,
Grahovik
,
Gu?a Gora
,
Hamand?i?i
,
Han Bila
,
Jezerci
,
Kljaci
,
Koko?ari
,
Komar
,
Kraljevice
,
Krpelji?i
,
Kru?evo Brdo I
,
Kru?evo Brdo II
,
Kula
,
Kundi?i
,
Lovri?i
,
Mala Bukovica
,
Maljine
,
Mileti?i
,
Mi?ki?a Brdo
,
Mosor
,
Mudrike
,
Nova Bila
,
Orahovo
,
Ora?ac
,
Orlice
,
Ov?arevo
,
Paklarevo
,
Podkraj
,
Podovi
,
Podstinje
,
Pokraj?i?i
,
Poljanice
,
Polje Slavka Gavran?i?a
,
Pri?i
,
Pulac
,
Puti?evo
,
Radi?a Brdo
,
Radoj?i?i
,
Radonji?i
,
Ri?ice
,
Runji?i
,
Sa?i?i
,
Se?evo
,
Seferi
,
Seli?i
,
Skomorje
,
Slimena
,
Suhi Dol
,
?e?i?i
,
?ipovik
,
?i?ava
,
Travnik
,
Turbe
,
Turi?i
,
Varo?luk
,
Velika Bukovica
,
Vido?evi?i
,
Vilenica
,
Vi?njevo
,
Vitovlje
,
Vlahovi?i
,
Vrani?i
,
Zagrađe
i
Zaselje
.
Poslije potpisivanja
Daytonskog mirovnog sporazuma
, ve?i dio op?ine Travnik u?ao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske u?la su naseljena mjesta
Donji Kori?ani
i
Gornji Kori?ani
koja su pripala op?ini
Skender Vakuf
. Naseljeno mjesto
Gluha Bukovica
je pripalo op?ini
Kotor Varo?
koja je u?la u sastav Republike Srpske, a ovoj su op?ini ranije pripadala naseljena mjesta
Kru?evo Brdo I
i
Kru?evo Brdo II
.
Travnik panorama
Na ?elu izvr?ne vlasti je na?elnik. Na posljednjim lokalnim izborima odr?anim 2012. za na?elnika je izabran Admir Had?iemri? iz
SDA
s osvojenih 37,4 % glasova. Drugoplasirani je bio Ivica Haramba?i? iz
HDZ-a BiH
s osvojenih 23 % glasova.
[17]
Zakonodavni organ je Op?insko vije?e koje ukupno ima 31 zastupnika. Najvi?e zastupnika ima SDA ? 11, a potom Hrvatska koalicija za Travnik ? 7. Hrvatsku koaliciju ?ine HDZ BiH,
HDZ 1990
i
HSS BiH ? NHI
. Ostale zastupljene stranke su
SDP BiH
,
SBB BiH
,
SBiH
, Hrvatska lista za Travnik (
HSS SR
i
HSP BiH
) i koalicija
SPU
-a i
LDS BiH
.
[18]
Gospodarstvo travni?ke regije, koja nikada nije bila jako razvijena, devastirano je tijekom rata, u ranim
1990-tim
. Danas, ve?ina stanovni?tva regije bavi se tipi?no ruralnim poslovima, kao ?to su
poljoprivreda
i
sto?arstvo
. ?to se ti?e urbane
industrije
, Travnik ima nekoliko tvornica, koje proizvode sve, od ?igica do namje?taja. Proizvodnja zdrave hrane je, također, aktualna u regiji, posebno proizvodnja
mesa
i
mlijeka
.
Kao i u mnogim drugim bosanskim gradovima,
turizam
Travnika je uveliko zasnovan na povijesti i
geografiji
. Obli?nja planina
Vla?i?
jedna je od najve?ih u Bosni i Hercegovini, ?to je ?ini odli?nim mjestom za
skijanje
, pje?a?enje i
sanjkanje
. Zbog toga ?to turizam nije jak u gradu, Vla?i? je glavna turisti?ka atrakcija.
Grad Travnik je također vrlo interesantan. Mnoge građevine, koje potje?u iz osmanskog perioda, dobro su o?uvane, kao na primjer brojne
d?amije
, orijentalne ku?e, sahat kula, te ?esme. Stari dio grada datira iz ranog
15. stolje?a
.
- Ivo Andri?
, knji?evnik
- Vildana Selimbegovi?
, novinarka
- Muharem Bazdulj
, knji?evnik
- Miroslav ??iro” Bla?evi?
, nogometa? i nogometni trener
- Larisa Ceri?
, d?uda?ica
- Rudolf Eckert
, novinar i publicist
- Mirosław Feri?
, pilot, zra?ni as
- Oliver Frlji?
, kazali?ni redatelj
- Stanisław Goł?b
, matemati?ar
- Srebrenka Jurinac
, operna pjeva?ica
- Dervi? Korkut
, teolog, knji?ni?ar, orijentolog
- Nikola Mandi?
, politi?ar
- Marijan Markovi?
,
banjolu?ki apostolski upravitel
- Seid Memi? Vajta
, pjeva?
- Zoran Mikuli?
, rukometa?
- Josef Paleni?ek
, pijanist
- Josip Pejakovi?
, glumac
- Solomun
, DJ
Spomenici i znamenitosti
[
uredi
|
uredi kod
]
Od 2007. godine u Travniku djeluje privatno sveu?ili?te koje je u po?etku obuhva?alo ?etiri fakulteta (Fakultet za menad?ment i Kineziolo?ki fakultet, u Travniku, te Pravni i Grafi?ki fakultet u Kiseljaku). Poslije su u sastav sveu?ili?ta u?la jo? 4 fakulteta.
U Travniku se nalazi
Katoli?ki ?kolski centar Petar Barbari?
, koji ima osnovnu ?kolu i op?u gimnaziju koju pohađaju "interni" u?enici (u?enici iz udaljenijih op?ina-internisti i sve?eni?ki kandidati-sjemeni?tarci) i "eksterni" u?enici (iz Travnika i susjednih op?ina).
Travnik ima sna?nu kulturu, koja datira jo? iz perioda, kada je ovaj grad bio sjedi?te vezira Osmaskog Carstva, odgovornih za
Bosanski ejalet
. Stari dio Travnika postoji jo? od vremena bosanske nezavisnosti, od prve polovice
15. stolje?a
.
U gradu se nalaze brojne d?amije i crkve, kao i grobovi va?nih povijesnih li?nosti, te odli?ni primjeri osmanske
arhitekture
. Gradski
muzej
, izgrađen
1950.
godine, je jedna od najimpresivnijih kulturnih institucija u regiji.
Hrvatsko amatersko kazali?te Travnik
od 1995. godine.
Travni?ki karneval, kojeg organizira Hrvatsko kulturno dru?tvo Napredak, podru?nica Travnik. Pred zavr?etak Karnevala u Travniku je "Maskenbal" ili "Velike ma?kare" u HAK Travnik u Jankovi?ima.
[23]
Travni?ki ?evap
je lokalni brend tradicionalne kuhinje BiH.
[24]
- ↑
Op?ina Travnik
Tvrđava Stari grad
(pristupljeno 15. srpnja 2019.)
- ↑
a
b
c
Documentslide
[
neaktivna poveznica
]
Boris Lovrinovi?, Lidija Sabelja: Travnik u politi?koj povijesti BiH od 1878. do 1918., Mostar, sije?anj 2015., str. 3 (pristupljeno 23. listopada 2018.)
- ↑
a
b
Povjerenstvo za o?uvanje nacionalnih spomenika
Odluka o progla?enju Arheolo?kog podru?ja ? Batalova grobnica u Turbetu kod Travnika nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 25. sije?nja 2005. (pristupljeno 15. srpnja 2019.)
- ↑
Travnik | Hrvatska enciklopedija
.
enciklopedija.hr
. Pristupljeno 26. velja?e 2021.
- ↑
a
b
c
d
e
f
Documentslide
[
neaktivna poveznica
]
Boris Lovrinovi?, Lidija Sabelja: Travnik u politi?koj povijesti BiH od 1878. do 1918., Mostar, sije?anj 2015., str. 5. (pristupljeno 23. listopada 2018.)
- ↑
Hrvatski leksikon A-K
(ur. Antun Vuji?) , Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996.,
ISBN
9539672813
, str. 235.
- ↑
Rajka Bu?in:
Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih ?upa NDH
, Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 213.-214.
- ↑
Safaric
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 24. velja?e 2017. (
Wayback Machine
) Stipo Pili?: Kori?ani u Drugom svjetskom ratu, str. 4-5, 24. travnja 2014. (pristupljeno 15. srpnja 2019.)
- ↑
Milan Inđi?: BORBE ZA TRAVNIK
, str. 6?12. (pristupljeno 3. velja?e 2021.)
- ↑
a
b
c
Travni?ki vjesnik
travnicki.ba:
U ?SB u Travniku ?ivi najvi?e Hrvata!
, 30. lipnja 2016. (pristupljeno 19. o?ujka 2019.)
- ↑
a
b
c
d
e
Ramski vjesnik
Uredni?tvo:
Travni?ki Hrvati i dalje ?ekaju novo uređenje grada
, 12. travnja 2017. (pristupljeno 19. o?ujka 2019.)
- ↑
Ekskluzivno: Tekst Promemorije travni?kih Hrvata
, Travni?ki vjesnik, 8. travnja 2016.
- ↑
Travni?ki vjesnik
/V.L./:
11 MZ s op?ine Travnik potpisalo Promemoriju travni?kih Hrvata
, 25. travnja 2016. (pristupljeno 25. travnja 2017.)
- ↑
Vecernji.ba
FENA:
Promemorija travni?kih Hrvata te?i ispravljanju nepravde i promjenama u ustroju Travnika
, 11. travnja 2017. (pristupljeno 25. travnja 2017.)
- ↑
a
b
Nacionalni sastav stanovni?tva ? Rezultati za republiku po op?tinama i naseljenim mjestima 1991., Dr?avni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑
a
b
c
2.2. Stanovni?tvo prema etni?koj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima
, popis.gov.ba, preuzeto 29. srpnja 2020.
- ↑
Lokalni izbori 2012.: potvrđeni rezultati. Izbori za na?elnika: Op?ina Travnik
. Izbori.ba, 6. studenog 2012. Pristupljeno 22. o?ujka 2014.
- ↑
a
b
Lokalni izbori 2012.: potvrđeni rezultati. Izbori za op?insko vije?e: Op?ina Travnik
. Izbori.ba, 6. studenog 2012. Pristupljeno 22. o?ujka 2014.
- ↑
Op?inski izbori 2000: izvor glasova. Izbori za op?insko vije?e: Op?ina Travnik
(PDF)
.
izbori.ba
. Sredi?nje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine
. Pristupljeno 22. o?ujka 2014.
- ↑
Izbori 2004. godine: glasovi za kandidate. Izbori za op?insko vije?e: Op?ina Travnik
(PDF)
.
izbori.ba
. Sredi?nje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine
. Pristupljeno 22. o?ujka 2014.
- ↑
Potvrđeni izborni rezultati: lokalni izbori 2008. Izbori za op?insko vije?e: Op?ina Travnik
.
izbori.ba
. Sredi?nje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. Ina?ica
izvorne stranice
arhivirana 6. studenoga 2013
. Pristupljeno 22. o?ujka 2014.
- ↑
Dru?ba K?eri Bo?je ljubavi
Na?e zajednice
(pristupljeno 6. lipnja 2017.)
- ↑
(bo?.)
Travnik-grad.info
travnik-grad:
Po?eo “Travni?ki karneval”
, 11. velja?e 2018. (pristupljeno 23. listopada 2018.)
- ↑
Travni?ki vjesnik
FENA/Fokus.ba
U Travniku ?e biti napravljena najve?a porcija ?evapa u BiH
19. o?ujka 2019. (pristupljeno 31. o?ujka 2019.)
 Upravna podjela
Bosne i Hercegovine
|
|---|
| | Entiteti Bosne i Hercegovine
|
|---|
| |
|
| ?upanije Federacije Bosne i Hercegovine
|
|---|
| |
|
| Distrikti Bosne i Hercegovine
|
|---|
| |
|
| Op?ine Bosne i Hercegovine
|
|---|
| | Federacija Bosne i Hercegovine
| | | | Republika Srpska
| |
|
|
|