Ovaj ?lanak nije preveden ili je djelimi?no preveden . Ako smatrate da ste ga sposobni prevesti, kliknite na " Uredi " i prevedite ga vode?i ra?una o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika .

Voyager 1 je svemirska sonda lansirana u cilju prou?avanja vanjskih gasovitih planeta i dalje. Lansirana je 5. septembra 1977 ., i do danas jo? uvijek aktivna. Pri lansiranju je imala masu od 815 kg. Posjetila je planete Jupiter i Saturn i snimila ove planete i njihove satelite.

Voyager je trenutno od Zemlje najdalji objekt kojeg je ?ovjek napravio ^[1] . Voyager 1 je pre?ao u podru?je gdje uticaj Sunca polahko prestaje, a zamjenjuje ga uticaj ogromnog međuzvjezdanog prostora.

Primarni ciljevi Voyagera 1 su bile planete Jupiter, Saturn i njihovi mjeseci i prstenovi. Trenutna misija mu je mjerenje ?estica sun?evog vjetra , kao i istra?ivanje međuzvjezdanog podru?ja. Obje sonde Voyager imaju radio-termalne generatore (generatore na bazi termalne energije radijacije izotopa), koji su daleko prema?ili zami?ljeni ?ivotni vijek. O?ekuje se da ?e praviti dovoljno energije za komunikaciju sa Zemljom do 2030. godine.

Planiranje misije i lansiranje [ uredi | uredi izvor ]

Voyager 1 je prvobitno bio planiran kao misija u sklopu programa Mariner , kao misija "Mariner 11". Bio je dizajniran da iskoristi tada novu tehniku gravitacijske pra?ke . Sretnom slu?ajno??u razvoj interplanetarnih sondi dogodio se kad i polo?aj planeta zvan Grand Tour. Grand Tour je povezana serija gravitacijskih utjecaja, koja je omogu?ila da sa minimalnim gorivom potrebnim za ispravke kursa bude omogu?ena posjeta svim ?etirima plinovitim divovima (Jupiter, Saturn, Uran i Neptun ). Identi?ne sonde Voyager 1 i Voyager 2 su bile dizajnirane s tim na umu, a njihovo lansiranje je bilo tempirano da se iskoriste te okolnosti.

Voyager 1 je lansiran 5. septembra 1977. od NASA-e iz Cape Canaverala na raketi Titan IIIE Centaur , ne?to kasnije nego njegov sestrinski brod Voyager 2. Uprkos tome ?to je lansiran poslije Voyagera 2, Voyager 1 je poslan na br?oj putanji pa je prije stigao do Jupitera i Saturna.

Istra?ivanje [ uredi | uredi izvor ]

Voyagerovi instrumenti ^[2] [ uredi | uredi izvor ]

Jupiter [ uredi | uredi izvor ]

Voyager 1 je po?eo s fotografisanjem Jupitera u januaru 1979. Njegov najbli?i prelet Jupiteru je bio 5. 3. 1979., na udaljenosti od 349,000 kilometara od njegovog sredi?ta. Zbog ve?e rezolucije omogu?ene blizinom, ve?ina posmatranja mjeseca, prstena, magnetskih polja i radijacije Jupiterovog sustava je napravljena u dvodnevnom preiodu najbli?eg preleta. Fotografisanje planeta je zavr?ilo u aprilu.

Sonde Voyager su otkrile mnoga va?na saznanja o Jupiteru i njegovim satelitima. Najve?e iznenađenje je bilo otkri?e o postojanju vulkanske aktivnosti na mjesecu Io , koja nije bila primije?ena sa Zemlje i sondama Pioneer 10 i Pioneer 11 .

Saturn [ uredi | uredi izvor ]

Uz gravitacijsku pomo? Jupitera sonda je krenula u posjetu Saturnu. Voyageov prelet Saturna bio je u novembru 1980., sa najbli?im prilazom 12. novembra kad je do?ao na blizinu od 124,000 kilometara od najvi?ih oblaka planete. Sonda je primijetila kompleksne strukture u Saturnovim prstenima i prou?ila atmosfere Saturna i mjeseca Titana . Zbog prija?njih otkri?a o tankoj atmosferi na Titanu kontrolori misije u " Jet Propulsion Laboratory " odlu?ili su da Voyager 1 napravi bliski prilaz Titanu i prekine Grand Tour. Titanova gravitacija je izazvala dodatni gravitacijski zamah koja je Voyager 1 izbacila iz eklipti?ke ravni, ?ime je zavr?ena njegova planetarna nau?na misija.

Dalje istra?ivanje Sun?evog sistema [ uredi | uredi izvor ]

Dana 14. februara 1990. Voyager 1 posljednji je put uklju?io svoje fotoaparate i okinuo fotogaleriju pod nazivom Porodi?ni portret , skup fotografija sa 6 planeta Sun?evog sistema, među kojima je Zemlja predstavljena kao blijedoplava ta?ka među tamom svemira.

Voyager je iza?ao iz heliopauze u augustu 2012. godine.

Proputovane udaljenosti [ uredi | uredi izvor ]

U maju 2008. Voyager 1 je bio na udaljenosti od 15,92 milijardi kilometara od Sunca. Na ovoj udaljenosti svjetlosti treba oko 14,7 sati da dođe do Zemlje. Prema podacima iz maja 2007. sonda je putovala brzinom od 17,1 kilometara u sekundi relativno prema suncu. (3.6 AU u godini), 10% br?e od Voyagera 2. Sonda ne ide prema nekoj određenoj zvijezdi.

Galerija [ uredi | uredi izvor ]

• 
  Jupiter

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

• Voyager 2

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Commons ima datoteke na temu: Voyager 1