Ujedinjene nacije

Ujedinjene nacije ; Ujedinjeni narodi
Zastava	Grb
	Polo?aj Ujedinjenih nacija na karti Polo?aj Ujedinjenih nacija
Glavno sjedi?te	New York City ; (međunarodna teritorija) ;
Slu?beni jezik	arapski ; engleski ; francuski ; kineski ; ruski ; ?panski ;
Broj zemalja ?lanica	193 ?lanice ; 2 posmatra?a
Lideri
? Generalni sekretar	Antonio Guterres
? Zamjenica generalnog sekretara	Amina J. Mohammed
? Predsjednik Generalne skup?tine	Abdulla Shahid
? Predsjednik Ekonomskog i socijalnog vije?a	Collen Vixen Kelapile
Zakonodavstvo
Datum osnivanja	26. juni 1945 . (potpisana Povelja ) ; 24. oktobar 1945. ; (Povelja stupila na snagu)
Veb-sajt	www.un.org

Ujedinjene nacije ili Ujedinjeni narodi međunarodna su organizacija osnovana 24. oktobra 1945. s ciljem unapređenja međunarodne saradnje. Formirana je nakon Drugog svjetskog rata , a zamijenila je neefikasnu Ligu naroda . Na dan osnivanja organizacija je imala 51 ?lanicu, dok su trenutno pod okriljem UN-a njih 193 . Sjedi?te UN-a na međunarodnom je podru?ju, u New Yorku , dok su glavni uredi ove organizacije i u ?enevi , Nairobiju i Be?u . Organizacija se finansira od dobrovoljnih priloga svojih ?lanica. Glavni ciljevi UN-a, između ostalog, uklju?uju i odr?avanje međunarodnog mira i sigurnosti, promovisanje ljudskih prava , ja?anje dru?tvenog i ekonomskog razvoja, za?tita ?ivotne sredine te pru?anje visokih standarda humanitarne pomo?i u slu?ajevima gladi , prirodnih katastrofa i oru?anih sukoba.

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Najraniji plan za osnivanjem jedne nove svjetske organizacije javio se pod okriljem ameri?kog State Departmenta 1939. Predsjednik SAD -a Franklin D. Roosevelt prvi je upotrijebio termin "Ujedinje nacije", a ozna?avao je savezni?ke dr?ave. Izraz je prvi put u slu?benoj upotrebi od 1. januara 1942, kada je 26 vlada potpisalo Atlantsku povelju . U San Francisku je 25. aprila 1945. po?ela Konferencija UN-a o međunarodnoj organizaciji, kojoj je prisustvovalo 50 vlada i veliki broj nevladinih organizacija uklju?enih u izradu Povelje Ujedinjenih naroda. Datumom osnivanja UN-a smatra 24. oktobar 1945, kada je slu?beno ratifikovana Povelja od pet stalnih ?lanica Vije?a sigurnosti: Francuske , Kine , SSSR-a , Velike Britanije i SAD-a te ve?ine ostalih potpisnika. ^[2]

Struktura [ uredi | uredi izvor ]

Sistem Ujedinjenih naroda se zasniva na pet glavnih organa:

Generalna skup?tina,
Vije?e sigurnosti,
Ekonomsko-socijalno vije?e (ECOSOC),
Sekretarijat i
Međunarodni sud pravde ^[3]

dok je ?esti organ, Vije?e za povjerenstvo svoj rad obustavilo 1994 . godine nakon sticanja nezavisnosti Palau , kao zadnjeg povjerenika ovog vije?a. ^[4] ?etiri od pet glavnih organa svoje sjedi?te imaju u glavnom sjedi?tu UN-a u New Yorku. ^[5] Međunarodni sud pravde nalazi se u Hagu , dok su druge velike agencije sa sjedi?tem u uredima UN-a u ?enevi, ^[6] u Be?u, ^[7] i Nairobiju. ^[8] Ostale institucije UN-a nalaze se ?irom svijetu. ?est slu?benih jezika Ujedinjenih naroda koji se koriste u međuvladinim sastancima i koji su zastupljeni u dokumentima UN-a su: arapski , engleski , francuski , kineski , ruski i ?panski jezik. ^[8] Na osnovu Konvencije o privilegijama i imunitetima Ujedinjenih naroda, UN i njegove agencije su imune na zakone zemalja u kojima djeluju, a obavezuju se i na nepristrasnost UN-a u odnosu na dr?avu u kojoj djeluju i dr?ave ?lanice. ^[9]

Generalna skup?tina [ uredi | uredi izvor ]

Generalna skup?tina je glavni organ Ujedinjenih naroda. Sastoji se od svih zemalja ?lanica. Skup?tina se sastaje u redovnim godi?njim sjednicama s tim da se po potrebi mogu organizovati i hitne sjednice generalne skup?tine. Skup?tinu predvodi predsjednik, koji se bira među dr?avama ?lanicama po rotiraju?oj regionalnoj osnovi, i 21 potpredsjednik. Prva sjednica ove skup?tine sazvana je 10. januara 1946. u Methodist Central Hall Westminsteru u Londonu a prisustvovali su joj predstavnici 51 ?lanice.

Kada generalna skup?tina glasa o va?nim pitanjima, za izglasavanje odluke je potrebna dvotre?inska ve?ina onih koji su prisutni i glasaju. O svim drugim pitanjima odlu?uje se prostom ve?inom glasova. Svaka dr?ava ?lanica ima jedan glas. Osim pitanja usvajanja bud?eta, ostale rezolucije nisu obavezuju?e za ?lanove skup?tine. Skup?tina mo?e dati preporuke o bilo kom pitanju u okviru UN-a, osim pitanja mira i sigurnosti koje se razmatra i koje je u nadle?nosti Vije?a sigurnosti.

Vije?e sigurnosti [ uredi | uredi izvor ]

Vije?e sigurnosti je zadu?eno za odr?avanje mira i sigurnosti među zemljama ?lanicama. Dok drugi organi Ujedinjenih naroda mogu donijeti samo preporuke, Vije?e sigurnosti ima mo? da donosi obavezuju?e odluke koje dr?ave ?lanice dogovorile su se dva obavljaju, pod uslovima Povelje ?lana 25. Odluke ovog Vije?a su poznate kao rezolucije Vije?a sigurnosti Ujedinjenih naroda. Vije?e sigurnosti se sastoji od 15 dr?ava ?lanica, od ?ega su njih pet stalne ?lanice a to su Kina, Francuska, Rusija, Velike Britanija i SAD a preostalih 10 su nestalne ?lanica. Pet stalnih ?lanica ovog vije?a imaju pravo veta na rezolucije UN-a.

Bosna i Hercegovina je od 1. januara 2010. do 31. decembra 2011. bila nestalna ?lanica Vije?a sigurnosti. ^[10] U toku ovog uspje?nog dvogodi?njeg mandata, BiH je predsjedavala Komitetom za sankcije Liberiji i Neformalnom radnom grupom Vije?a sigurnosti za dokumentaciju te potpredsjedavala Komitetima za sankcije Libiji, Sijera Leoneu i Sudanu.

Sekretarijat [ uredi | uredi izvor ]

Sekretarijat UN-a na ?elu sa generalnim sekretarom, pru?a pomo? osoblju međunarodnih dr?avnih slu?benika ?irom svijeta. Ovo tijelo osigurava studije, informacije i ostale potrebe za sastanke razli?itim tijelima UN-a. ^[11] Također vr?i poslove po nalogu Vije?a sigurnosti, Generalne skup?tine, Ekonomsko-socijalnog vije?a i drugih tijela UN-a. ^[12]

Generalni sekretar ovog UN-ovog tijela je Ban Ki Mun , a zamijenio je Kofi Annana i obavlja drugi mandat na ovom polo?aju.

Polo?aj generalnog sekretara je definisan u Povelji UN-a djeluje kao glasnogovornik i vođa UN-a. ^[13] Imenuje ga Generalna skup?tina, nakon ?to je preporu?en od strane Vije?a sigurnosti, pri ?emu stalne ?lanice vije?a imaju pravo veta. ^[13]

Specijalizovane agencije [ uredi | uredi izvor ]

Povelja UN-a predviđa da svaki primarni organ UN-a mo?e osnovati razli?ite specijalizirane agencije sa ciljem potpunog ispunjavanja svoje uloge. Neke od najpoznatijih agencija UN-a su: Međunarodna agencija za atomsku energiju , UNESCO , Svjetska banka i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Ve?inu svog humanitarnog rada UN obavlja posredstvom ovih agencija. Kao primjeri djelovanja ovih agencija mogu se navesti: masovni programi cijepljenja (preko WHO-a), sprje?avanje gladi i pothranjenosti (posredstvom WFP-a) i za?tita ugro?enih i raseljenih osoba (od strane UNHCR-a). ^[14]

Neke od najpoznatijih organizacija i specijalizovanih agencija UN-a su date u sljede?oj tabeli.

**Organizacije i specijalizovane agencije UN-a**
Br.	Skra?enica	Agencija	Sjedi?te	Osnovana
1.	FAO	Organizacija za hranu i poljoprivredu	Rim , Italija	1945.
2.	IAEA	Međunarodna agencija za atomsku energiju	Be? , Austrija	1957.
3.	ICAO	Organizacija međunarodne civilne avijacije	Montreal , Quebec , Kanada	1947.
4.	IFAD	Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj	Rim, Italija	1977.
5.	ILO	Međunarodna organizacija rada	?eneva , ?vicarska	1946. (1919)
6.	IMO	Međunarodna pomorska organizacija	London , Engleska , UK	1948.
7.	IMF	Međunarodni monetarni fond	Washington, D.C. , SAD	1945. (1944)
8.	ITU	Međunarodna telekomunikaciona unija	?eneva, ?vicarska	1947. (1865)
9.	UNESCO	UNESCO	Pariz , Francuska	1946.
10.	UNIDO	Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda	Be?, Austrija	1967.
11.	UNWTO	Svjetska turisti?ka organizacija	Madrid , ?panija	1974.
12.	UPU	Svjetska po?tanska unija	Bern , ?vicarska	1947. (1874)
13.	WBG	Svjetska grupa banaka	Washington D.C., SAD	1945. (1944)
14.	WFP	Svjetski program za hranu	Rim, Italija	1963.
15.	WHO	Svjetska zdravstvena organizacija	?eneva, ?vicarska	1948.
16.	WIPO	Svjetska organizacija za intelektualno vlasni?tvo	?eneva, ?vicarska	1974.
17.	WMO	Svjetska meteorolo?ka organizacija	?eneva, ?vicarska	1950. (1873)

Ekonomsko-socijalno vije?e [ uredi | uredi izvor ]

Ekonomsko-socijalno vije?e (ECOSOC) pru?a podr?ku Generalnoj skup?tini u promociji međunarodne ekonomske i socijalne saradnje i razvoja. Broji 54 ?lana koje bira Generalna skup?tina na mandat od tri godine dok se predsjednik vije?a bira na mandat od jedne godine. Vije?e odr?ava godi?nji sastanak u julu, u New Yorku ili u ?enevi. Posmatrano nezavisno od Specijaliziranih tijala UN-a, ovo vije?a koordinira funkcije ECOSOC-a a koje uklju?uju prikupljanje informacija, savjetovanje dr?ava ?lanica kao i davanja preporuka. ^[15]^[16] Upravo zbog svog ?irokog mandata za koordinaciju mnogih agencija, ovo vije?e je ponekad izlo?eno kritiziranju kao nefokusiranog ili neva?nog tijela UN-a. ^[15]^[17]

Međunarodni sud pravde [ uredi | uredi izvor ]

Međunarodni sud pravde (International Court of Justice - ICJ), je primarni sudski organ UN-a osnovan 1945. godine na osnovu Povelje UN-a. Sud se nalazi u holandskom Hagu a sa radom je zapo?eo 1946 . godine kao nasljednik Stalnog suda međunarodne pravde. Sastoji se od 15 sudija izabranih od strane Generalne skup?tine na mandat od devet godina s tim sa svaki sudija mora biti iz razli?itog naroda. Smje?ten je u Palati mira a dijeli prostor zajedno sa Ha?kom Akademijom za međunarodno pravo, privatnim centrom za studije međunarodnog prava. Primarna svrha Suda je u dono?enju presuda u slu?ajevima spora između dr?ava. Sud se bavi predmetima iz oblasti ratnog zlo?ina, nezakonitog uplitanja dr?ave, etni?kog ?i??enja i drugih pitanja. Sud također mo?e biti pozvan od strane drugih organa UN-a u cilju davanja savjetodavnog mi?ljenja.

Povelja Ujedinjenih naroda [ uredi | uredi izvor ]

Tekst Povelje usvojene na konferenciji predstavnika pedeset zemalja u San Francisku 1945. U uvodnom dijelu tog dokumenta, između ostalog, ka?e se:

Mi, ujedinjeni narodi, odlu?ni smo sa?uvati budu?a pokoljenja od u?asa rata, koji je dva puta u toku na?eg ?ivota donio ?ovje?anstvu neopisive patnje, i potvrditi vjeru u osnovna prava ?ovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ljudske li?nosti, u ravnopravnost mu?karca i ?ene, velikih i malih naroda. Odlu?ni smo stvoriti uvjete pod kojima bi se odr?ali prava i po?tivanje obveza ?to nastaju iz ugovora i drugih izvora međunarodnog prava te raditi na postizanju dru?tvenog napretka i boljih ?ivotnih uvjeta u sve ve?oj slobodi.

Povelja je promovisala osnovne ciljeve Ujedinjenih naroda: odr?anje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa na temelju po?tovanja ravnopravnosti i samoodređenja naroda te saradnju u rje?avanju ekonomskih, socijalnih, kulturnih i humanitarnih te?ko?a. Ujedinjeni narodi ?e usklađivati djelatnost razli?itih naroda u ostvarivanju tih ciljeva. Ujedinjeni narodi su od Drugog svjetskog rata , bez obzira na svoju nesavr?enost i neuspjehe mnogih pothvata, opravdali svoje postojanje i pokazali se nezamjenjivom inistitucijom međunarodne saradnje, o?uvanja svjetskog mira i sigurnosti. Vije?e sigurnosti UN-a je najva?nije tijelo Ujedinjenih nacija.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Spisak mirovnih misija Ujedinjenih nacija

Reference [ uredi | uredi izvor ]

^ UN official languages , www.un.org. Pristupljeno 11. 7. 2014.
^ http://www.un.org/en/aboutun/history/1941-1950.shtml
^ Fasulo, str. 3?4
^ Fasulo, str. 8
^ "United Nations Visitors Centre" . United Nations. 2011. Arhivirano s originala , 24. 9. 2010 . Pristupljeno 25. 8. 2011 .
^ "United Nations Office at Geneva" . United Nations Office at Geneva . Pristupljeno 6. 11. 2013 .
^ "Welcome to the United Nations Office at Vienna!" . United Nations Office at Vienna . Pristupljeno 6. 11. 2013 .
^ ^a ^b "Welcome to the United Nations Office at Nairobi" . United Nations Office at Nairobi. Arhivirano s originala , 25. 2. 2011 . Pristupljeno 6. 11. 2013 .
^ "Jerusalem Court: No Immunity for UN Employee for Private Acts?Diplomatic/Consular Law and Sovereign Immunity in Israel" . Diplomaticlaw.com. 23. 3. 2009. Arhivirano s originala , 28. 6. 2012 . Pristupljeno 27. 4. 2010 .
^ "Zavr?en 31. decembra / Uspje?an mandat BiH u Vije?u sigurnosti Ujedinjenih naroda" . Klix.ba . Pristupljeno 23. 4. 2016 .
^ Fasulo, str. 21
^ Fomerand, str. 285
^ ^a ^b "United Nations Charter: Chapter XV" . United Nations . Pristupljeno 18. 11. 2013 .
^ Fasulo, str. 171?77
^ ^a ^b Fomerand, str. 103?04
^ "About ECOSOC" . ECOSOC . Pristupljeno 5. 11. 2013 .
^ Fasulo, str. 153?55

Izvori [ uredi | uredi izvor ]

Ball, Howard (2011). Genocide: A Reference Handbook . Contemporary World Issues. Santa Barbara, California: ABC-CLIO. ISBN 978-1-59884-488-7 .
Coulon, Jocelyn (1998). Soldiers of Diplomacy: The United Nations, Peacekeeping, and the New World Order . University of Toronto Press. ISBN 978-0-8020-0899-2 .
Fasulo, Linda (2004). An Insider's Guide to the UN . New Haven, Connecticut: Yale University Press. ISBN 978-0-300-10155-3 .
Fomerand, Jacques (2009). The A to Z of the United Nations . Lanham, Maryland: Scarecrow Press. ISBN 978-0-8108-5547-2 .
Gold, Dore (2004). Tower of Babble: How the United Nations Has Fueled Global Chaos . New York: Crown Forum. ISBN 978-1-4000-5475-6 .
Grant, Thomas D. (2009). Admission to the United Nations: Charter Article 4 and the Rise of Universal Organization . Legal Aspects of International Organization. 50 . Leiden, Netherlands: Martinus Nijhoff Publishers. ISBN 978-90-04-17363-7 . ISSN 0924-4883 .
Hoopes, Townsend ; Brinkley, Douglas (2000) [1997]. FDR and the Creation of the U.N . New Haven, Connecticut: Yale University Press. ISBN 978-0-300-08553-2 .
Kennedy, Paul (2007) [2006]. The Parliament of Man: The Past, Present, and Future of the United Nations . New York: Random House. ISBN 978-0-375-70341-6 .
Manchester, William ; Reid, Paul (2012). The Last Lion: Winston Spencer Churchill . 3: Defender of the Realm, 1940?1965. New York: Little Brown and Company. ISBN 978-0-316-54770-3 .
Meisler, Stanley (1995). United Nations: The First Fifty Years . New York: Atlantic Monthly Press. ISBN 978-0-87113-616-9 .
Mires, Charlene (2013). Capital of the World: The Race to Host the United Nations . New York University Press. ISBN 978-0-8147-0794-4 .
Osma?czyk, Edmund Jan (2004). Mango, Anthony (ured.). Encyclopedia of the United Nations and International Agreements . 4 . Taylor & Francis. ISBN 978-0-415-93924-9 .
Schlesinger, Stephen C. (2003). Act of Creation: The Founding of the United Nations: A Story of Super Powers, Secret Agents, Wartime Allies and Enemies, and Their Quest for a Peaceful World . Boulder, Colorado: Westview Press. ISBN 978-0-8133-3324-3 .
Sherwood, Robert E. (1948). Roosevelt and Hopkins: An Intimate History . New York: Harper and Brothers.
Weiss, Thomas G.; Daws, Sam, ured. (2009) [2007]. The Oxford Handbook on the United Nations . Oxford University Press. ISBN 978-0-19-956010-3 .
Wistrich, Robert S. (2010). A Lethal Obsession: Anti-Semitism from Antiquity to the Global Jihad . New York: Random House. ISBN 978-1-4000-6097-9 .

Dodatna literatura [ uredi | uredi izvor ]

Lowe, Vaughan ; Roberts, Adam ; Welsh, Jennifer ; Zaum, Dominik, ured. (2008). The United Nations Security Council and War: The Evolution of Thought and Practice since 1945 . Oxford University Press . ISBN 978-0-19-953343-5 .
Mazower, Mark (2009). No Enchanted Palace: The End of Empire and the Ideological Origins of the United Nations . Princeton University Press .
Roberts, Adam ; Kingsbury, Benedict, ured. (1994). United Nations, Divided World: The UN's Roles in International Relations (2nd izd.). Oxford University Press. ISBN 978-0-19-827926-6 .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Ujedinjene nacije

Slu?beni veb-sajt (en)
Regionalni informacijski centar Ujedinjenih nacija (en)
Volonteri Ujedinjenih nacija (en)
Vodi? za istra?ivanje dokumentacije UN-a (en)

[1] UN official languages , www.un.org. Pristupljeno 11. 7. 2014.

[2] ttp://www.un.org/en/aboutun/history/1941-1950.shtml

[3] Fasulo, str. 3?4

[4] Fasulo, str. 8

[5] "United Nations Visitors Centre" . United Nations. 2011. Arhivirano s originala , 24. 9. 2010 . Pristupljeno 25. 8. 2011 .

[6] "United Nations Office at Geneva" . United Nations Office at Geneva . Pristupljeno 6. 11. 2013 .

[7] "Welcome to the United Nations Office at Vienna!" . United Nations Office at Vienna . Pristupljeno 6. 11. 2013 .

[nairobi-8] "Welcome to the United Nations Office at Nairobi" . United Nations Office at Nairobi. Arhivirano s originala , 25. 2. 2011 . Pristupljeno 6. 11. 2013 .

[9] "Jerusalem Court: No Immunity for UN Employee for Private Acts?Diplomatic/Consular Law and Sovereign Immunity in Israel" . Diplomaticlaw.com. 23. 3. 2009. Arhivirano s originala , 28. 6. 2012 . Pristupljeno 27. 4. 2010 .

[10] "Zavr?en 31. decembra / Uspje?an mandat BiH u Vije?u sigurnosti Ujedinjenih naroda" . Klix.ba . Pristupljeno 23. 4. 2016 .

[11] Fasulo, str. 21

[12] Fomerand, str. 285

[chapter15-13] "United Nations Charter: Chapter XV" . United Nations . Pristupljeno 18. 11. 2013 .

[14] Fasulo, str. 171?77

[F103-15] Fomerand, str. 103?04

[16] "About ECOSOC" . ECOSOC . Pristupljeno 5. 11. 2013 .

[17] Fasulo, str. 153?55

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

p r u Organizacija islamske saradnje (OIS)
?lanice	Afganistan Albanija Al?ir Azerbejd?an Bahrein Banglade? Benin Brunej Burkina Faso ?ad D?ibuti Egipat Gabon Gambija Gvajana Gvineja Gvineja Bisau Indonezija Irak Iran Jemen Jordan Kamerun Katar Kazahstan Kirgistan Komori Kuvajt Liban Libija Maldivi Malezija Mali Maroko Mauritanija Mozambik Niger Nigerija Obala Slonova?e Oman Pakistan Palestina Saudijska Arabija Senegal Sijera Leone Somalija Sudan Surinam Tad?ikistan Togo Tunis Turkmenistan Turska Uganda Ujedinjeni Arapski Emirati Uzbekistan
Suspendirani	Sirija
Zemlje s posmatra?kim statusom	Bosna i Hercegovina Rusija Srednjoafri?ka Republika Tajland Turska Republika Sjeverni Kipar
Muslimanske organizacije s posmatra?kim statusom	Moroski nacionalnooslobodila?ki front
Međunarodne organizacije s posmatra?kim statusom	Afri?ka unija Arapska liga Organizacija za privrednu saradnju Pokret nesvrstanih Ujedinjene nacije

p r u Dobitnici Nobelove nagrade za mir
1900-te	Henry Dunant / Frederic Passy (1901) Elie Ducommun / Charles Albert Gobat (1902) William Randal Cremer (1903) Institut za međunarodno pravo (1904) Bertha von Suttner (1905) Theodore Roosevelt (1906) Ernesto Teodoro Moneta / Louis Renault (1907) Klas Pontus Arnoldson / Fredrik Bajer (1908) Auguste Marie Francois Beernaert / Paul-Henri-Benjamin d'Estournelles de Constant (1909)
1910-e	Stalni međunarodni mirovni ured (1910) Tobias Michael Carel Asser / Alfred Hermann Fried (1911) Elihu Root (1912) Henri La Fontaine (1913) Crveni krst (1917) Woodrow Wilson (1919)
1920-e	Leon Bourgeois (1920) Hjalmar Branting / Christian Lous Lange (1921) Fridtjof Nansen (1922) Austen Chamberlain / Charles G. Dawes (1925) Aristide Briand / Gustav Stresemann (1926) Ferdinand Buisson / Ludwig Quidde (1927) Frank B. Kellogg (1929)
1930-e	Nathan Soderblom (1930) Jane Addams / Nicholas Murray Butler (1931) Norman Angell (1933) Arthur Henderson (1934) Carl von Ossietzky (1935) Carlos Saavedra Lamas (1936) Robert Cecil (1937) NIOR (1938)
1940-e	Crveni krst (1944) Cordell Hull (1945) Emily Greene Balch / John Mott (1946) Kvekeri / AFSC (1947) John Boyd Orr (1949)
1950-e	Ralph Bunche (1950) Leon Jouhaux (1951) Albert Schweitzer (1952) George Marshall (1953) UNHCR (1954) Lester B. Pearson (1957) Georges Pire (1958) Philip Noel-Baker (1959)
1960-e	Albert Lutuli (1960) Dag Hammarskjold (1961) Linus Pauling (1962) Crveni krst (1963) Martin Luther King (1964) UNICEF (1965) Rene Cassin (1968) ILO (1969)
1970-e	Norman Borlaug (1970) Willy Brandt (1971) Henry Kissinger / Le đ?c Th? (1973) Sean MacBride / Eisaku Sato (1974) Andrej Dmitrijevi? Saharov (1975) Betty Williams / Mairead Corrigan (1976) Amnesty International (1977) Anwar el-Sadat / Menahem Begin (1978) Majka Tereza (1979)
1980-e	Adolfo Perez Esquivel (1980) UNHCR (1981) Alva Myrdal / Alfonso Garcia Robles (1982) Lech Wał?sa (1983) Desmond Tutu (1984) IPPNW (1985) Elie Wiesel (1986) Oscar Arias (1987) Mirovne snage UN-a (1988) Tenzin Gyatso (14. Dalaj Lama) (1989)
1990-e	Mihail Gorba?ov (1990) Aung San Suu Kyi (1991) Rigoberta Menchu (1992) Nelson Mandela / Frederik Willem de Klerk (1993) Yasser Arafat / Shimon Peres / Yitzhak Rabin (1994) Udruga Pugwash / Joseph Rotblat (1995) Carlos Filipe Ximenes Belo / Jose Ramos-Horta (1996) ICBL / Jody Williams (1997) John Hume / David Trimble (1998) Ljekari bez granica (1999)
2000-te	Kim Dae Jung (2000) UN / Kofi Annan (2001) Jimmy Carter (2002) Shirin Ebadi (2003) Wangari Maathai (2004) IAEA / Mohamed El-Baradei (2005) Muhammad Yunus / Grameen banka (2006) Al Gore / IPCC (2007) Martti Ahtisaari (2008) Barack Obama (2009)
2010-e	Liu Xiaobo (2010) Ellen Johnson Sirleaf / Leymah Gbowee / Tawakel Karman (2011) Evropska unija (2012) Organizacija za zabranu hemijskog oru?ja (2013) Kailash Satyarthi / Malala Yousafzai (2014) Tuniski nacionalni kvartet (2015) Juan Manuel Santos (2016) Međunarodna kampanja za zabranu nuklearnog oru?ja (2017) Denis Mukwege / Nadia Murad (2018) Abiy Ahmed (2019)
2020-e	Svjetski program za hranu (2020) Maria Ressa / Dmitrij Muratov (2021) Ales Bjaljacki / Memorijal / Centar za građanske slobode (2022) Narges Mohammadi (2023)