Henry Kissinger
Henry Kissinger
Rođenje	( 1923-05-27 ) 27. 5. 1923. Furth
Smrt	29. 11. 2023 . (dob: 100)
Dr?avljanstvo	Weimarska Republika, Tre?i rajh, Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave
Zanimanje	politi?ar, politolog, diplomat, pisac, Preduzetnik, pedagog, autobiograf, privrednik, Ministar vanjskih poslova

Henry Alfred Kissinger ( Furth , 27. 5. 1923 . - Kent , 29. 11. 2023 .), ameri?ki diplomat i politi?ar njema?kog porijekla.

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Rodio se kao Heinz Alfred Kissinger u Bavarskoj . Otac mu je bio u?itelj, a majka potje?e iz bogate jevrejske obitelji. Pred nacisti?kim progonom, pobjegao je u SAD 1938 . godine.

Između 1969 . i 1977 . godine Kissinger je igrao dominantu ulogu u vanjskoj politici Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava. Tijekom tog razdoblja vr?io je du?nosti Savjetnika predsjednika za nacionalnu sigurnost, a bio je Ministar vanjskih poslova. Kissinger je igrao klju?nu ulogu u produ?ivanju Vijetnamskog rata i pro?irivanju tog sukoba na Kambod?u i Laos (ovla?tenje ameri?kih kampanja bombardovanja: Operacija Freedom Deal i Operacija Barrel Roll ) koji je kasnije u destabiliziranoj Kambod?i doveo Crvene Kmere na vlast (te kojima je dana diplomatska podr?ka u Kambod?ansko-vijetnamskom ratu ), u predvođenju dr?avnih udara, atentatima i podr?ci eskadronima smrti diljem Ju?ne Amerike tokom Operacije Condor (prvenstveno u ?ileu i Argentini ), ameri?koj podr?ci Pakistanu u Banglade?kom oslobodila?kom ratu unato? genocida nad Bengalcima , podr?ci Indoneziji tokom okupacije Isto?nog Timora unato? genocida nad Isto?nim Timorcima , kao i ubrzavanju građanskih ratova u ju?noj Africi. Histori?ar Greg Grandin dr?i Kissingera odgovornim za smrt najmanje 3 miliona ljudi. ^{[1] [2] [3]} 1973. Kissinger je dobio Nobelovu nagradu za mir pod kontroverznim okolnostima. ^[4]

U razdoblju Hladnog rata , kao vje?ti diplomat , smirio je napete odnose SAD -a i Sovjetskog Saveza , a zajedno s budu?im ameri?kim predsjednikom George H. W. Bushem pomogao je stvaranju politike ekonomskog otvaranja Kine . 1987 . je dobio i presti?nu " Karlovu nagradu " grada Aachena. Od 1996 . postaje ?lanom znanstvenog vije?a fundacije "Otto von Bismarck".

Kontroverze [ uredi | uredi kod ]

Poznati ameri?ki novinar i ekonomski teoreti?ar F. William Engdahl u svojim knjigama o ameri?koj naftnoj i prehrambenoj geopolitici "Stolje?e rata" i "Sjeme uni?tenja" izravno optu?uje Henryja Kissingera za odgovornost za sudjelovanje u ameri?koj politici sedamdesetih godina 20. veka koja je bila usmjerena na agresivno ?irenje agrobiznisa u zemlje u razvoju, s ciljem uni?tenja poljoprivredne proizvodnje u tim zemljama. Ta se politika nastavila u okviru omogu?avanja ameri?kim proizvođa?ima genetski modificiranih ?itarica tijekom 90-ih da agresivno nametnu svoje proizvode siroma?nijim zemljama, a krajnji cilj takve politike bilo bi smanjenje broja stanovnika na Zemlji. Engdahl isti?e kako je Kissinger bio vrlo blizak Georgeu W. Bushu i podr?avao njegovu politiku prema Iraku i Afganistanu koja je usmjerena na daljnje u?vr??ivanje mo?i. Henry Kissinger ?ti?enik je interesnog kruga obitelji Rockefeller ?iji utjecaj na ameri?ku politiku i svjetsku ekonomiju po Engdahlu poprima nezamislive razmjere. ^[5]

Nagrade i priznanja [ uredi | uredi kod ]

• Nobelova nagrada za mir (1973)
• Karlova nagrada (1987)
• Nagrada "Franz Joseph Strauss" (1996)
• Bavarsko odlikovanje za zasluge (2005)

Reference [ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

Henry Kissinger na Wikimedijinoj ostavi

• Slu?bene stranice Henry A. Kissinger