Bosna i Hercegovina
(skra?eno:
BiH
) je
dr?ava
u
jugoisto?noj Europi
. Grani?i s
Hrvatskom
,
Srbijom
i
Crnom Gorom
. Po svom uređenju izrazito je slo?ena s elementima između
federalne
i
konfederalne
dr?ave: ?ine je dva entiteta ?
Federacija Bosne i Hercegovine
i
Republika Srpska
te
Br?ko distrikt
.
Neovisnost
je stekla
1. o?ujka
1992.
godine nakon odluke građana BiH
referendumom o neovisnosti
.
U BiH ?ive tri
konstitutivna naroda
:
Bo?njaci
,
Srbi
i
Hrvati
. Prema
popisu iz 2013. godine
imala je 3 531 159 stanovnika.
Sarajevo
je
glavni
i najve?i grad dr?ave.
BiH je kandidat za
?lanstvo u Europskoj uniji
i u
NATO
-u od
travnja
2010.
godine kada je potpisala Akcijski plan za ?lanstvo na samitu u
Tallinnu
. Osim toga, ?lanica je i pridru?eni ?lan mnogih međunarodnih organizacija:
Vije?a Europe
od travnja
2002.
godine,
Organizacije za europsku sigurnost i suradnju
(OSCE),
CEFTA
-e, promatra? u
Organizaciji islamske suradnje
(OIC) itd. ?lanica je i osniva?
Sredozemne unije
od njezina osnutka u
srpnju
2008.
godine.
Povijest
Prapovijest i antika
Ostatci iz starijega kamenog doba u BiH pronađeni su u
Varvari
(strugalice, ?iljci, oruđe, oru?je) i u ?pilji u
Badnju
(gravura koja prikazuje napadnutoga
konja
), a iz mlađega kamenog doba u Zelenoj pe?ini, Ravli?a pe?ini,
Lisi?i?ima
i
Butmiru
gdje su nađene zemunice, ostatci kostura, glinene figure itd.
Među najzna?ajnije lokalitete iz
metalnoga doba
ubrajaju se
Donja Dolina
i prostor
O?ani?a
(gdje se prije nalazio grad
Daorson
).
U prvim stolje?ima poslije Krista, Bosna je bila dio
Rimskoga Carstva
. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali
Bizant
i zapadni nasljednici
Rima
.
Dolazak Slavena
Dio niza o ?lanaka
povijesti Bosne i Hercegovine
|
Stari vijek
|
|
Srednji vijek
|
|
Novi vijek
|
|
Kraljevina Jugoslavija
|
|
Socijalisti?ka Jugoslavija
|
|
Suvremena BiH
|
|
Hrvati
, a i
Srbi
na krajnjem istoku, naselili su se u
7. stolje?u
, a ve?ina dana?nje BiH je bila dio
Hrvatske
u
9. stolje?u
. Uz izuzetak dana?njeg istoka
Hercegovine
i
Huma
ve?inom
10.
i
11. stolje?a
Bosna je sastavni dio hrvatskog kraljevstva. Nakon
Pacte Convente
i dolaska na vlast dinastije
Arpadovi?a
u isto?nim dijelovima dana?nje BiH ja?aju devolucijski procesi prema ostatku Hrvatskog kraljevstva.
Bosanska Banovina
kasnije postaje kraljevstvom (
1377.
samoprogla?ena, a
1461.
je priznaje
papa
Pio II.
) hrvatsko-ugarski vladari su nazivali Ramom i u svoj kraljevski naslov su pridodali rex Ramae (kralj Rame). Mnogi hrvatski povjesni?ari (po?ev?i od V. Klai?a, pa nadalje) samu ?e?nju za neovisno??u vide u otporu koji su hrvatski plemi?i pru?ali prema kralju
strane krvi
.
Srednji vijek
Sve do sredine
12. stolje?a
, naziv Bosna uporabljala se samo za malo podru?je gornjeg toka
rijeke Bosne
, koje je u raznim periodima pripadalo
bizantskoj
,
hrvatskoj
ili
srpskoj
dr?avi. Od oko 1200. Bosna je razvila vlastitu politi?ku individualnost, koju je uspjela odr?ati tijekom dva i pol stolje?a, iako je formalno bila pod vrhovni?tvom
Ugarske
. Tijekom tog perioda povremeno je bila posve nezavisna i pro?irila svoj teritorij na sve strane na ra?un susjeda. Potkraj 12. stolje?a tu se razvila i posebna
bosanska crkva
, ?iji su pripadnici sebe zvali ?
krstjanima
". Uporabljali su narodni jezik i, kako se ?ini,
isto?ni obred
, a na ?elu joj je bio doma?i
biskup
. Veliki dio
klera
,
feudalni
gospodari i stanovni?tvo, kao i otprilike polovica
bosanskih vladara
, bili su sljedbenici ili su tolerirali lokalnu Crkvu.
[3]
Papa
, ugarska i srpska dr?ava, smatrali su je
hereti?kom
. Pod papom,
ugarsko-hrvatski kraljevi
su vodili vi?e
kri?arskih ratova protiv Bosne
kako bi iskorijenili herezu.
[3]
Oko
1250.
papa je sjedi?te
bosanske biskupije
preselio van Bosne, ali to je
Katoli?ku Crkvu u Bosni
samo jo? vi?e oslabilo, dok se bosanska crkva ?irila. U
13.
i
14. stolje?a
, pape su u Bosnu poslale
dominikance
, a poslije i
franjevce
kao
misionare
i
inkvizitore
da iskorijene herezu.
[3]
U
14.
i
15. stolje?u
broj stanovnika je te?ko odrediti, ali se pretpostavlja da je bio između 500.000 i milijun. Specifi?nost srednjovjekovne povijesti Bosne i Huma bija?e i
Crkva bosanska
. Povjesni?ari smatraju da je ve?ina stanovni?tva u tom razdoblju bila katoli?ka, uz dio pravoslavnih na isto?nijim podru?jima. Svi vladari bili su katolici (dinastija
Kotromani?
), dok su neki najutjecajniji feudalci, kao
Hrvoje Vuk?i? Hrvatini?
i
Stjepan Vuk?i? Kosa?a
bili
krstjani
. Prvi kralj je bio
Tvrtko I.
, a posljednji
Stjepan Toma?evi?
. Bosna je kao kraljevina opstala do
1463.
godine, kada njena isto?na (
Zemlja Pavlovi?a
) i sredi?nja podru?ja (
Kraljeva zemlja
), osvajaju
Osmansko Carstvo
. Dana 25. listopada
1478.
pretposljednja bosanska kraljica
Katarina Kosa?a-Kotromani?
umrla je u
Rimu
. Kraljevina Bosna je bila katoli?ka i zapadno orijentirana kraljevina,
[4]
ali i uticajem s istoka ?to se vidi na primjeru bizantizacije titula nakon krunjenja Tvrtka.
[5]
Hrvoje Vuk?i? Hrvatini?
bio je veliki vojvoda bosanski i herceg splitski, jedan od najmo?nijih velika?a nosio je titulu
potkralj Dalmacije i Hrvatske, veliki vojvoda bosanski i knez Donjih kraja.
Kovao je vlastiti novac.
[6]
BiH u Osmanskom Carstvu
Tijekom turske vlasti, ?irenjem i skupljanjem teritorija pod osmanlijskom vla??u na njezinom podru?ju se skupilo dosta ljudi koji su pre?li na
islam
. Prema tvrdnjama bosanskih franjevaca katoli?ko stanovni?tvu u trenutku pada Bosne je brojilo oko 750, krstjansko 80, a pravoslavno oko 30 tisu?a odraslih du?a. Pred velikosrpsku invaziju, u Bosni i Hercegovini, ?etiri stotine godina kasnije, ?ivio je u BiH jednak broj Hrvata svih uzrasta. Prihva?anjem Islama, a i dankom u krvi, oduzimanjem djece, mnogim je pravoslavnim i katoli?kim konvertitima pru?ena prilika dospjeti do visokih ?asti na osmanskom dvoru, poput Velikih Vezira
Mehmed-pa?e Sokolovi?a
ili utemeljitelja i admirala turske mornarice
Mehmed-pa?e Pialija
, Hrvata iz Dalmacije. Turci su vladali Bosnom do
1878.
godine, a kako su se na podru?ju BiH najdu?e odr?ali, ona je bila predmetom doseljavanja muslimana iz svih okolnih zemalja, ?im su Turci u njima izgubili vlast. Godine 1878. ona postaje protektorat
Austro-Ugarske
.
[7]
Međutim, slavenski pokreti u susjednim dr?avama radili su na ujedinjenju ju?nih Slavena.
[
nedostaje izvor
]
Austro-ugarsko doba
Godine
1878.
Bosna i Hercegovina, odlukom
Berlinskog kongresa
, postaje sastavni dio Dvojnog kraljevstva
Austro-Ugarske
.
[8]
Tada se unutar Dvojnog kraljevstva, a usporedno i u okolnim zemljama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih
Ju?nih Slavena
na jugoistoku
Europe
. Povod za
Prvi svjetski rat
bio je
sarajevski atentat
u ljeto
1914.
godine, kojeg je izvr?io
Gavrilo Princip
,
[9]
pripadnik tajne organizacije "
Mlada Bosna
".
[10]
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat
je po?eo kad je austrougarski prijestolonasljednik
Franjo Ferdinand
ubijen u
Sarajevu
.
Tijekom
Prvoga svjetskog rata
mnogo je stanovnika Bosne i Hercegovine iz sva tri naroda bilo unova?eno u
austro-ugarsku vojsku
i upu?eno na granice prema Srbiji i Crnoj Gori. Osobito je bila jaka koncentracija uzdu? rijeke
Drine
, te granice kultura i civilizacija tijekom brojnih stolje?a. U po?etku rata imala je Srbija po?etne uspjehe,
njezina vojska
je ?ak pre?la Drinu i upala u isto?nu Bosnu. Tada je austro-ugarska vojska pod vodstvom dvojice generala Hrvata,
Stjepana Sarkoti?a
i
Luke ?njari?a
, potukla Srbe kod Han Pijeska i odbacila ih preko Drine.
Srbija i Crna Gora bile su 1915. godine ipak vojni?ki potu?ene, njihovi dr?avni teritoriji okupirani, a glavnina vojske se preko Albanije i Gr?ke
povukla
i dokopala
Krfa
. Nakone oporavka na Krfu i
solunskog
boji?ta nakon kojega se uz zapadne saveznike Francusku i Englesku uspjela 1918. godine s juga vratiti u Srbiju i otud bez otpora u?i u Bosnu, Hercegovinu, Hrvatsku, dio ju?ne Ugarske (
Ba?ku
,
Banat
i
Baranju
) i napokon i u Sloveniju. Srbija je tada, kao jedna od pobjednica u Prvome svjetskom ratu, iako je do?ivljavala uglavnom poraze, nastojala sve te zemlje samo priklju?iti
Kraljevini Srbiji
i tako ostvariti stoljetnu ideju o Velikoj Srbiji i njezinom izlazu na
Jadransko more
. U tim planovima su Bosna i Hercegovina imale sredi?nje mjesto. Te pokrajine i tada oko 40 posto Srba u njihovom stanovni?tvu, trebale su biti most prema
Srbima u Hrvatskoj
, poglavito na podru?ju biv?e Hrvatsko-slavonske
vojne krajine
. Na taj bi se na?in sav srpski i crnogorski narod, dakle pravoslavni ?ivalj, na?ao u jednoj dr?avi u kojoj bi Srbi bili prvi, najve?i i vladaju?i narod.
[
nedostaje izvor
]
BiH u Kraljevini Jugoslaviji
Nakon raspada Austro-Ugarske, Bosna i Hercegovina je u?la u
Jugoslaviju
. Unutar nje je prvih 10 godina o?uvana kao cjelina, a kasnije podijelila se na 4 banovine, ?ija su sredi?ta ve?inom bila izvan BiH (Split, Podgorica...). Uspostavom
Banovine Hrvatske
, poku?avaju se rije?iti hrvatsko-srpski problemi po etni?kim granicama.
[
nedostaje izvor
]
U
Drugome svjetskom ratu
cijela BiH potpada pod
NDH
, a pojedini muslimani iz Bosne progla?avaju se "islamskim Hrvatima" pove?avaju?i postotak Hrvata preko polovice
[
nedostaje izvor
]
(sli?an postotak su imali i katolici).
Nakon rata je osnovana
socijalisti?ka Jugoslavija
, unutar koje je Bosna i Hercegovina postala jedna od republika, a sastojala se od 3 jednakopravna naroda.
Drugi svjetski rat
- Nezavisna Dr?ava Hrvatska
Po?etkom
Drugoga svjetskog rata
pod vodstvom
Ante Paveli?a
osniva se
10. travnja
1941.
godine
Nezavisna Dr?ava Hrvatska
(NDH), u ?iji sastav ulazi cijela Bosna i Hercegovina. Znatan dio bosanskohercegova?kih Hrvata i Muslimana sudjeluju kao pripadnici vojske NDH (
usta?e
,
domobrani
) dok nekolicina Bo?njaka zauzima vode?e polo?aje u vlasti kao ministri u vladi NDH kao npr. bra?a
Osman Kulenovi?
i
D?afer-beg Kulenovi?
, te
Ademaga Me?i?
kao usta?ki doglavnik i ini. Dio Srba bori se na strani
?etnika
, te sudjeluju u progonima Hrvata i Bo?njaka.
[11]
- Narodnooslobodila?ki pokret
Jedan dio Muslimana, Srba i Hrvata aktivno sudjeluju u antifa?isti?kom pokretu
Josipa Broza Tita
, daju?i znatan doprinos
Narodnooslobodila?koj borbi
i kona?nom oslobođenju Jugoslavije od stranih okupatora. Na teritoriju Bosne i Hercegovine vode se neke od naj?e??ih bitaka (
Neretva
,
Kozara
,
Sutjeska
,
Drvar
) Drugog svjetskog rata na podru?ju jugoisto?ne Europe. U
Mrkonji? Gradu
su
25. studenoga
1943.
godine postavljeni temelji suvremene Bosne i Hercegovine, na
Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a
. Dok su u
Jajcu
29. studenoga
iste godine na
Drugom zasjedanju AVNOJ-a
postavljene osnove nove, socijalisti?ke
Jugoslavije
, u sklopu koje je i tronacionalna
Narodna Republika Bosna i Hercegovina
, kasnije
SR Bosna i Hercegovina
bila jedna od ?est ravnopravnih republika.
U BiH je stradalo oko 300 000 osoba za vrijeme Drugog svjetskog rata.
[12]
BiH u Socijalisti?koj Jugoslaviji
Neovisnost i rat u BiH
Nakon
izbora 1990.
, BiH je proglasila suverenost u
listopadu
1991.
godine, a zatim je uslijedio
referendum
za razdru?ivanje od Jugoslavije (
velja?a
1992.
). Na referendumu se ve?ina stanovni?tva odlu?ila za
neovisnu Bosnu i Hercegovinu
.
Bosanskohercegova?ki Srbi nisu iza?li na referendum i uz potporu susjedne
Srbije
pokrenuli su
rat
radi podjele po etni?kom na?elu. Na jednoj strani su se na?li bosanskohercegova?ki Hrvati koji su radi obrane svojih podru?ja osnovali
HVO
i
HOS
, bosnaskohercegova?ki muslimani (kasnije pod imenom:
Bo?njaci
) i znatan broj bosanskohercegova?kih Srba (koji je ostao odan dr?avi Bosni i Hercegovini), a na drugoj Srbi iz BiH koji su se stavili na stranu velikosrpskih snaga. U po?etku su velikosrpske snage, ohrabrene po?etnim ratnim uspjesima, oslovljavale Bosnu i Hercegovinu kao "Srpska Republika Bosna i Hercegovina". Dobro organiziranom obranom od strane Hrvata, a kasnije i Bo?njaka (koji su se ipak prekasno organizirali, ?to je tijek rata vrlo brzo pokazao), srpsko napredovanje je zaustavljeno, apetiti su im smanjeni, pa su za svoju paradr?avnu tvorevinu uzeli naziv
Republika Srpska
.
Po?etkom
1993.
godine javljaju se
sukobi između bosanskohercegova?kih Hrvata i Bo?njaka
. Muslimanskim strate?kim ofenzivama protiv Hrvata do konca godine sukob se rasplamsao do te mjere da su se umirila skoro sva rati?ta tih dvaju naroda prema podru?ju kontroliranog od strane Srba. Ipak, nisu na svim podru?jima Hrvati i Muslimani (kasnije pod imenom Bo?njaci) ratovali jedni protiv drugih, nego su se nastavili boriti jedni uz druge (primjerice, Biha?ka krajina, Posavina i Usora).
U o?ujku
1994.
godine, nakon ?to je HVO slomio ve?inu ofenziva i zauzeo klju?ne to?ke za mogu?e kontraofenzive Bo?njaci i
Hrvati
sklopili su sporazum o osnivanju bo?nja?ko-hrvatske
Federacije Bosne i Hercegovine
i konfederacije s Republikom Hrvatskom. Tome je prethodilo primirje iz sije?nja iste godine, sklopljeno između snaga Herceg-Bosne i snaga BiH ? Muslimana odanih vladi
Alije Izetbegovi?a
, sklopljeno uz veliki utjecaj međunarodnih ?imbenika.
Ne?to kasnije, vodstvo Bo?njaka, tada jo? uvijek pod imenom Muslimani, uzima ime Muslimani ? Bo?njaci za svoj narod. Ime se javljalo također i u obliku Bo?njaci ? Muslimani, a na koncu se koristi samo
Bo?njaci
.
Nakon uspje?ne
operacije Oluje
i deblokade
Biha?a
stvoreni su uvjeti za nove pregovore. U ameri?kom gradu Daytonu
21. studenog
1995.
sve su zara?ene strane potpisale mirovni
sporazum
, ?ime je zavr?io trogodi?nji rat (kona?an sporazum potpisan je u
Parizu
14. prosinca
1995.).
Daytonski sporazum
podijelio je BiH na dva dijela ?
Federaciju BiH
i
Republiku Srpsku
.
Dana
8. o?ujka
2000.
godine, odlukom Međunarodnog arbitra?nog suda, uspostavljen je
Br?ko Distrikt Bosne i Hercegovine
.
[13]
Upravna podjela
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva
entiteta
i jednoga
distrikta
.
Entiteti
Distrikt
Politika
Predsjedni?tvo Bosne i Hercegovine
ima tri ?lana (jednog
Bo?njaka
, jednog
Srbina
i jednog
Hrvata
), koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedni?tva svake 4 godine.
Njih izravno bira narod (
Federacija
kao jedna izborna jedinica bira Bo?njaka i Hrvata, a
Republika Srpska
kao druga izborna jedinica bira Srbina).
Predsjedatelja Vije?a ministara
imenuje Predsjedni?tvo, a odobrava Parlamentarna skup?tina. Predsjedatelj zatim imenuje ministre.
Parlamentarna skup?tina Bosne i Hercegovine
je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ima dva doma:
Dom naroda
i
Zastupni?ki dom
.
Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije tre?ine iz Federacije (5 Hrvata i 5 Bo?njaka) i jedna tre?ina iz Republike Srpske (5 Srba).
Zastupni?ki dom se sastoji od 42 ?lana, od kojih se dvije tre?ine biraju u Federaciji, a jedna tre?ina u Republici Srpskoj.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
je najvi?a i kona?na instanca u pravnim pitanjima.
Ima devet ?lanova: ?etiri se biraju iz Zastupni?kog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skup?tine Republike Srpske, a tri ?lana bira predsjednik
Europskog suda za ljudska prava
nakon konzultacija s predsjedni?tvom.
Zemljopis
Bosna i Hercegovina je smje?tena u
Jugoisto?noj Europi
, a grani?i s
Hrvatskom
na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, sa
Srbijom
na istoku, te s
Crnom Gorom
na jugu i jugoistoku.
Najve?i dio teritorija ?ine planine i visoki kr?, pokriveni ?umama i pa?njacima. Najvi?i vrh je Magli? (2386 m). Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. U bosanskohergevoa?ka jezera ubrajaju se
Kukavi?ko jezero
,
Bora?ko jezero
,
Modra?ko jezero
itd.
Bu?ko jezero
je najve?e (umjetno) jezero u BiH, a najdulja rijeka je
Bosna
(koja se nalazi isklju?ivo u BiH).
Na sjeveru BiH zastupljeni su npr.
lipa
,
javor
,
grab
,
bagrem
,
klen
, u sredi?njem
bukva
, grab,
javor
,
smreka
,
jasen
itd., a u ju?nom dijelu postoji
makija
.
Neum
u
Hercegova?ko-neretvanskoj ?upaniji
je jedini izlaz na more.
Klima
u BiH se razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u sredi?njem planinska, dok je u ju?nom dijelu klima
mediteranska
. Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru "razbacana" su po strmim padinama, a gradovi su smje?teni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smje?tena pokraj kr?kih polja. Najve?i gradovi BiH su
Banja Luka
,
Zenica
,
Mostar
,
Sarajevo
i
Tuzla
.
Povr?ina
Bosna i Hercegovina obuhva?a povr?inu od 51 129
km²
po podatcima Savezne geodetske uprave SFRJ iz
1953.
godine.
[14]
Isti podatak navodi i
Op?a i nacionalna enciklopedija
.
Prema podatcima Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove Bosne i Hercegovine rije? je o 51 209,2 km² ukupne povr?ine, od ?ega 51 197,0 km² otpada na kopno, a 12,2 km² na
more
.
[15]
CIA
navodi podatak o 51 197 km² ukupne povr?ine; 51 187 km² kopna i 10 km² voda.
[16]
Hrvatska enciklopedija
(
2000.
) navodi podatak o 51 209,2 km² ukupne povr?ine.
[17]
Povijesno-zemljopisne regije
Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze ove
pokrajine
:
- Bosna
(kraj isto?no od rijeke
Vrbas
i Povrbasja, ju?no od Save i Posavine, sjeverno od Hercegovine i zapadno od Drine)
- Bosanska krajina
(kraj zapadno od rijeke
Vrbas
, ju?no od Save, sjeverno od Hercegovine, Cazinska Krajina je dio nje), odgovara povijesnom pojmu
Turska Hrvatska
,
[18]
prvi naziv je uveden u
19. stolje?u
)
- Hercegovina
(na sjeveru
Zavr?je
i
Neretva
, na istoku
Crna Gora
, na zapadu Zavr?je, na jugozapadu
Sinjska
i
Imotska krajina
, na jugu
Dubrova?ko podru?je
)
One se dalje mogu podijeliti na:
- Cazinska krajina
(od
Une
na zapad, krajnji zapad Bosanske Krajine)
- Dolnji kraji
(podru?je uz Vrbas od Jajca do Banje Luke, nekad obuhva?a i Uskoplje/gornji Vrbas. Stara jezgra Bosanske Krajine).
- Posavina
- Semberija
(nizina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na sjeveru i istoku ju zatvaraju
Sava
i
Drina
)
- Zavr?je
(
Tropolje
: Livanjski, Duvanjski i Glamo?ki kraj na granici Bosanske Krajine i Hercegovine)
- Usora
koja obuhva?a slijev rijeke Usore, op?ine (ili djelove op?ina)
Tesli?
,
Usora
,
Doboj
,
?ep?e
,
Maglaj
,
Te?anj
i
Zavidovi?i
.
- Soli
koji obuhva?a okolinu
Tuzle
, odnosno ve?inom
?upaniju Soli
?upanije Federacije Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na
10 federalnih jedinica, ?upanija
:
Katoli?ka upravna podjela Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 crkvene jedinice:
Na prostoru Bosne i Hercegovine također se nalaze dvije
franjeva?ke
provincije
:
Promet
Postoje cestovni, ?eljezni?ki, rije?ni (rije?na luka
Bosanski Brod
) te zra?ni promet. U BiH cestovni promet je lo?e razvijen zbog nepristupa?nog reljefa u njezinom sredi?njem dijelu. Neke ?eljezni?ke pruge napravljene su za vrijeme
Austro-Ugarske
, dok se danas koriste tek povremeno zbog toga ?to su u ratu uni?tene. Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci. Trenutno se gradi suvremena autocesta
Koridor 5c
.
Gospodarstvo
Poslije
Makedonije
, Bosna i Hercegovina je bila najsiroma?nija republika u
socijalisti?koj Jugoslaviji
.
Poljoprivreda
je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Tri godine ratovanja uni?tile su bosanskohercegova?ko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80 %.
Nakon mira, proizvodnja se malo oporavila
1996.
?
'98.
, ali rast se znatno usporio
1999.
godine. BDP je i dalje duboko ispod razine
1990.
godine, a sveden je na jednu ?etvrtinu prijeratnog (od 24 000 $ prije rata na 6100 $ u
2003.
godini).
Nezaposlenost je
2002.
godine iznosila 41 %.
U
Posavini
se uzgajaju
?itarice
i industrijske biljke, a od doma?ih ?ivotinja uglavnom
perad
i
svinje
. Na poljima koja su smje?tena kod
Neretvinog
donjeg toka, zahvaljuju?i toploj
mediteranskoj klimi
, uzgaja se
vinova loza
, razno
povr?e
i
maslina
,
mogranj
, klementine, mandarine, limun (dodu?e znatno manje od
mandarina
i
klementina
) te ostalo vo?e. U bre?uljkastom dijelu uzgajaju se
?ljive
,
jabuke
i sli?no vo?e, te povr?e. U gorsko-planinskom zavi?aju ?esto se uzgaja tek malobrojno povr?e i vo?e, no
sto?arstvo
je veoma razvijeno.
U
Zavidovi?ima
se proizvodi namje?taj, a u
Banjoj Luci
i
Prijedoru
celuloza. U ni?im predjelima rastu
hrast
i
bukva
, a u vi?im
jela
,
smreka
te
crni
i
bijeli bor
. Najvi?e listopadne ?ume ima Posavina.
U BiH postoje nalazi?ta kamene soli (
Tuzla
), gipsa (npr.
Kupres
,
Fo?a
,
Jajce
), ?eljeza (npr.
Vare?
), boksita (u blizini
?irokog Brijega
,
Jajca
,
?itluka
i drugih gradova) itd. Mnogo se eksploatira ugljen. Zbog prevelikog oslanjanja na ugljen u proizvodnji elektri?ne energije, BiH je danas druga na svijetu po smrtnosti prouzro?enu zagađenjem zraka. Jedina gora je Sjeverna Koreja. Samo
tuzlanska termoelektrana
godi?nje izgori tri milijuna tona ugljena. Jo? gore je odlaganje toksi?nog otpada nedaleko od naselja i izlijevanje otpadnih voda u rijeke.
[19]
[20]
Lukavac se suo?ava s problemom taloga "
Bijelo more
".
[21]
Razvijeni su planinski, vjerski, ljetni, seoski i zdravstveni turizam. U ve?e poznate planine ubrajaju se Igman, Vla?i?, Bjela?nica, Treskavica itd. Termalni izvori smje?teni su u
Te?nju
,
Kiseljaku
,
Lakta?ima
,
Vi?egradu
i drugim naseljima. U Hercegovini se nalaze Neum koji izlazi na Jadransko more te Međugorje koje je poznato po Gospinom ukazanju.
Veliki ulaga? u elektroenergetski sustav u BiH je hrvatski
HEP
, koji je ondje ulo?io milijarde eura prije raspada SFRJ. Ulo?io je u
TE Gacko
, gdje pola?u pravo na tre?inu vlasni?kog udjela u rudniku i TE Gacko i to na osnovi ulaganja od 400 milijuna njema?kih maraka (oko 200 mlijuna eura) po sporazumu sklopljenom 1986. godine.
Hidroelektrana Dubrovnik
projektirana je prije raspada SFRJ kao dio jedinstvene tehnolo?ke cjeline koju su ?inile i hidroelektrane u Trebinju i ?apljini. HEP je ulo?io velike novce u
TE Tuzla
i
TE Kakanj
.
[22]
Stanovni?tvo
Prema popisu iz 2013. godine, u BiH ?ivi ukupno 3,513,159 stanovnika, od toga mu?kararaca 1,732,270 a ?ena 1,798,889. Etni?ku strukturu ?ine: Bo?njaci ? 1 769 592 (50,11 %), Srbi 1 086 733 (30,78 %), Hrvati 544 780 (15,43 %), Ostali 96 539 (2,73 %), ne izja?njava se 27 055 (0,77 %), bez odgovora 6460 (0,18 %).
[23]
Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika s ovim sastavom: 1 902 956 (43,47 %)
Muslimani
(kasnije pod imenom
Bo?njaci
), 1 366 104 (31,21 %)
Srba
i 760 852 (17,38 %)
Hrvata
, 242 682 (5,54 %) ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 104 439 (2,38 %) ostali i nepoznato. Religijska podjela uglavnom slijedi etni?ku: 88 % Hrvata jesu
katolici
, 90 % Bo?njaka jesu
muslimani
, a 99 % Srba jesu
pravoslavci
. U Bosni i Hercegovini ?ivjeli su i pripadnici nacionalnih manjina. Nijihov broj na popisu iz 1991. godine, bio je sljede?i: Albanci ? 4922, Crnogorci ? 10 048, ?esi ? 590, Talijani ? 732, ?idovi ? 426, Mađari ? 893, Makedonci ? 1596, Nijemci ? 470, Poljaci ? 526, Romi ? 8864, Rumunji ? 162, Rusi ? 297, Rusini ? 133, Slovaci ? 297, Slovenci ? 2190, Turci ? 267 i Ukrajinci ? 3.29.
Podaci su se od tada znatno promijenili jer je u ratu poginulo oko 100 tisu?a ljudi po najnovijim procjenama, a pola stanovni?tva se preselilo.
Prema podacima iz
CIA fact book
iz 2000. godine, BiH ima 4 025 000 stanovnika a etni?ki sastav je bio sljede?i ? 48 %
Bo?njaci
, 37,1 %
Srbi
, 14,3 %
Hrvati
i 0,6 % ostali.
Bosnu i Hercegovinu je 2013. kao i susjedne zemlje zahvatilo masovno iseljavanje dr?avljana. Od 2013. do kraja listopada 2017. iz BiH je iselila 151 101 osoba, od ?ega 68 068 iz Federacije BiH, 68 278 iz Republike Srpske i 14 755 iz distrikta Br?kog.
[24]
Podaci iz pro?lih popisa
- 1981.
4 124 256 stanovnika.
- 1971.
3 746 111 stanovnika.
- 1961.
3 277 948 stanovnika.
- 1953.
2 847 790 stanovnika.
- 1948.
2 565 283 stanovnika.
Etni?ke grupe
Kultura
Nekada?nji rimski gradovi nalazili su se u
Mogorjelu
, Bigesti i
Cimu
, a danas postoje samo njihovi ostaci. U stare gradove ubrajaju se
Bobovac
,
Vranduk
i
Srebrenik
, a njihovi dijelovi su u
Jajcu
i
Po?itelju
.
Ste?ci
potje?u iz srednjeg vijeka, a najvi?e ih ima u
Radimlji
.
Huma?ka je plo?a
najstariji spomenik koji je napisan na hrvatskom jeziku u BiH, a napisan je na
bosan?ici
(sadr?i jo? i pet
glagolji?nih
slova).
Poznati slikari iz vremena poslije Drugoga svjetskog rata su:
Virgilije Nevjesti?
,
Bekir Misirli?
,
Ljubo Lah
,
Meha Sefi?
,
Franjo Likar
,
Mersad Berber
,
Ibrahim Ljubovi?
,
D?evad Hozo
,
Affan Rami?
,
Safet Zec
,
Ismar Mujezinovi?
i
Mehmed Zaimovi?
. Bosna i Hercegovina dala je i brojne knji?evnike kao ?to su npr. pjesnici
Antun Branko ?imi?
,
Aleksa ?anti?
,
Jovan Du?i?
i
Mak Dizdar
, te npr. pisci: Zlatko Top?i?,
Ivo Andri?
,
Me?a Selimovi?
,
Semezdin Mehmedinovi?
,
Branko ?opi?
,
Miljenko Jergovi?
,
Isak Samokovlija
,
Abdulah Sidran
i
Petar Ko?i?
.
Filmska kultura
Neki od poznatih bosanskohercegova?ki filmski djelatnika su:
Hajrudin Krvavac
-?iba,
Emir Kusturica
(filmovima "
Otac na slu?benom putu
" i "
Podzemlje
" osvojio na filmskom festivalu u Cannesu
Zlatnu palmu
(Palme d'Or) 1985. i 1995.),
Mirza Idrizovi?
,
Aleksandar Jevđevi?
,
Ivica Mati?
,
Danis Tanovi?
(filmom "
Ni?ija zemlja
" osvojio
Oscara
ameri?ke Akademije filmskih umjetnosti i znanosti u konkurenciji za najbolji strani film i nagradu
Zlatni globus
2001.g.),
Zlatko Top?i?
,
Ademir Kenovi?
,
Benjamin Filipovi?
,
Jasmin Dizdar
,
Pjer ?alica
,
Jasmila ?bani?
,
Dino Mustafi?
,
Srđan Vuleti?
i
Aida Begi?
.
Moderna glazba
Mnogi bosanskohercegova?ki izvođa?i poznati su u okru?ju, kao ?to su npr.:
Dino Zoni?
,
Goran Bregovi?
,
Davorin Popovi?
,
Kemal Monteno
,
Zdravko ?oli?
,
Edo Maajka
,
Frenkie
,
?ejla Sulejmanovski
,
Elvir Lakovi? Laka
,
Dino Merlin
i
Tomo Mili?evi?
, a veliku popularnost su imali pop i rock-sastavi kao npr.
Bijelo dugme
,
Indexi
,
Plavi Orkestar
,
Zabranjeno Pu?enje
i
Dubioza kolektiv
.
?port
Bosna i Hercegovina je zemlja mnogih svjetskih poznatih ?porta?a, od kojih su mnogi nastupali u mom?adima biv?e Jugoslavije.
Najva?niji međunarodni ?portski događaj na prostoru BiH bile su
14. zimske olimpijske igre
odr?ane u Sarajevu od 7. ? 19. velja?e 1984. godine. Neki od poznatih olimpijaca su:
- Rim
, 1960:
Tomislav Knez
i Velimir Sombolac (nogomet),
- Tokio
, 1964:
Mirsad Fazlagi?
(nogomet),
- Munchen
, 1972.:
Abaz Arslanagi?
,
Milorad Karali?
,
Neboj?a Popovi?
, đorđe Lavrini?, Dobrivoje Sele? (rukomet)
- Moskva
, 1980.:
Mirza Deliba?i?
i Ratko Radovanovi? (ko?arka)
- Los Angeles
, 1984.:
Zdravko Rađenovi?
,
Zlatan Arnautovi?
(rukomet) i Anto Josipovi? (boks).
Rukometni klub Borac iz Banje Luke osvojio je sedam prvenstava
rukometa
u Jugoslaviji, a 1979. godine bili su i
Europski klupski prvaci
u rukometu. Ko?arka?ki klub Bosna iz Sarajeva osvojio je
Europsko klupsko prvenstvo
u
ko?arci
1979. godine. ?enski ko?arka?ki klub Jedinstvo Aida iz Tuzle osvojio je Europsko klupsko ko?arka?ko prvenstvo u Firenci. Karate klub Tuzla-Sinalco osvoji je ?etiri Europska prvenstva u
karateu
i jedno svjetsko prvenstvo.
Najpopularniji ?port u BiH je nogomet, neki od biv?ih poznatih igra?a i trenera su
Josip Katalinski
,
Du?an Bajevi?
,
Miroslav Bla?evi?
,
Ivica Osim
,
Enver Mari?
,
Safet Su?i?
,
Bla? Sli?kovi?
,
Semir Tuce
,
Faruk Had?ibegi?
,
Mehmed Ba?darevi?
,
Vahid Halilhod?i?
i
Mirsad Fazlagi?
, a od dana?anji su:
Edin D?eko
,
Zvjezdan Misimovi?
,
Vedad Ibi?evi?
,
Emir Spahi?
,
Asmir Begovi?
,
Miralem Pjani?
i mnogi drugi.
Povezani ?lanci
Izvori
- ↑
a
b
Report for Selected Countries and Subjects
. IMF. 20. listopada 2018.
- ↑
a
b
World Economic Outlook Database
.
International Monetary Fund
. 17. travnja 2018.
- ↑
a
b
c
Tomasevich, Jozo. 2010.
Rat i revolucija u Jugoslaviji
(
engleski
). EPH. str. 527?528.
ISBN
978-953-6045-58-7
- ↑
Dr. sc. Dragutin Pavli?evi?
.
Kratka politi?ka i kulturna povijest Hrvatske
.
Hrvatski informativni centar
. Ina?ica
izvorne stranice
arhivirana 4. rujna 2019
. Pristupljeno 3. o?ujka 2019.
.
Bila je to zapadno orijentirana, katolicka kraljevina koja postaje tampon drzava izmedju katolicke Hrvatske i grkoistocne Srbije.
- ↑
Dautovi?, D?enan; Dedi?, Enes. 2016.
Povelja kralja Tvrtka I Kotromani?a Dubrovniku
(PDF)
.
Godi?njak
(
bo?nja?ki
).
ANUBiH
.
45
: 240?243. Ina?ica
izvorne stranice
(PDF)
arhivirana 19. o?ujka 2020
. Pristupljeno 12. velja?e 2021.
- ↑
Hrvatini?, Hrvoje Vuk?i? | Hrvatska enciklopedija
.
enciklopedija.hr
. Pristupljeno 2. srpnja 2021.
- ↑
Kardum, Livia. 2009.
Suton stare Europe : europska diplomacija i Prvi svjetski rat
. Golden marketing-Tehni?ka knjiga. str. 37.
ISBN
978-953-212-360-9
.
OCLC
631758585
- ↑
Kardum, Livia. 2009.
Suton stare Europe : europska diplomacija i Prvi svjetski rat
. Golden marketing-Tehni?ka knjiga. str. 30.
ISBN
978-953-212-360-9
.
OCLC
631758585
- ↑
Badnjevi?, Edvin. 25. rujna 2020.
Sarajevski atentat na nadvojvodu Franju Ferdinanda kao uvod u Prvi svjetski rat
. University of Pula. Faculty of Philosophy
. Pristupljeno 24. sije?nja 2023.
"Gavrilo Princip u ljeto 1914. godine pucanjem iz svog pi?tolja, sa dva metka, smrtno ranio Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju Chotek."
- ↑
Badnjevi?, Edvin. 25. rujna 2020.
Sarajevski atentat na nadvojvodu Franju Ferdinanda kao uvod u Prvi svjetski rat
. University of Pula. Faculty of Philosophy
. Pristupljeno 24. sije?nja 2023.
"On je ujedno i kontrolirao ekstremisti?ku organizaciju "Mlada Bosna", koja je izvr?ila atentat na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda."
- ↑
Ramet, Sabrina P. 2006.
The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918?2005
. Indiana University Press. Bloomington. str. 145.
ISBN
978-0-253-34656-8
- ↑
?erjavi?, Vladimir.
Yugoslavia manipulations with the number Second World War victims
. Croatian Information Centre.
ISBN
0-919817-32-7
. Ina?ica
izvorne stranice
arhivirana 3. o?ujka 2016
. Pristupljeno 17. studenoga 2018.
- ↑
Zvonko Miljko,
Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine
, Hrvatska sveu?ili?na naklada, Zagreb, 2006.,
ISBN
953-169-132-0
, str. 215. (slu?beno ime, citira Statut)
- ↑
Mihailo Milovanovi?, Svetolik Stanojevi?, ur.,
Statisti?ki godi?njak Jugoslavije 1983.
, Godina XXX., Beograd : Savezni zavod za statistiku i Beogradski izdava?ko-grafi?ki zavod, [kolovoza] 1983., tablica
101-2. Povr?ina SFRJ
, str. 70.
- ↑
Kre?imir Krmpoti?, gl. ur., Dervi? đurđevi?, odg. dir.,
Statisti?ki godi?njak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine
, Sarajevo : Federalni zavod za statistiku, 2010.,
ISSN
1029-8002
,
str. 27.
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 20. kolovoza 2011. (
Wayback Machine
)
- ↑
Bosna i Hercegovina
(
eng.
Bosnia and Herzegovina
).
U almanahu:
The World Factbook
,
Washington, Okrug Columbia
:
Central Intelligence Agency
,
Mre?no gradivo
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 15. o?ujka 2018. (
Wayback Machine
), Zadnji put a?urirano 5. srpnja 2011., Pristupljeno 18. srpnja 2011.,
ISSN
0277-1527
,
ISSN
1553-8133
(
The online Factbook
)
- ↑
Enciklopedijski ?lanak
Bosna i Hercegovina
,
U svesku:
Dalibor Brozovi?
, gl. ur.,
Hrvatska enciklopedija
, Sv. 2. : Be ? Da, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslava Krle?e, 2000.,
ISBN
953-6036-32-0
, str. 252.
- ↑
Bosanska krajina
, enciklopedija.hr, pristupljeno 18. prosinca 2021.
- ↑
(bo?.)
Tuzlanski.ba
BBC u Tuzli: Industrija uglja tihi je ubica građana u Bosni i Hercegovini (VIDEO)
, 19. studenoga 2017. (pristupljeno 30. studenoga 2017.)
- ↑
Tuzlanski.ba
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 1. prosinca 2017. (
Wayback Machine
)
Talog
FOTO (pristupljeno 30. studenoga 2017.)
- ↑
(bo?.)
Gospodarska komora ?upanije Soli Tuzla
“Trajno zbrinjavanje taloga Bijelo More”
(pristupljeno 30. studenoga 2017.)
- ↑
Lider Media
Lider/Hina:
HEP dao BiH rok od 6 mjeseci za povrat prijeratnih ulaganja u TE Gacko, zaprijetio arbitra?om
, 23. svibnja 2017. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)
- ↑
Arhivirana kopija
(PDF)
. Ina?ica
izvorne stranice
(PDF)
arhivirana 24. prosinca 2017
. Pristupljeno 1. srpnja 2016.
CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu (
link
)
- ↑
(bo?.)
N1 BA
Ajla ?abanovi?:
Demografi upozoravaju: Brojke o odlascima odavno alarmantne
, 31. listopada 2017. (pristupljeno 3. prosinca 2017.)
Vanjske poveznice
Ostali projekti
Upravna podjela
Bosne i Hercegovine
|
---|
| Entiteti Bosne i Hercegovine
|
---|
| |
|
?upanije Federacije Bosne i Hercegovine
|
---|
| |
|
Distrikti Bosne i Hercegovine
|
---|
| |
|
Op?ine Bosne i Hercegovine
|
---|
| Federacija Bosne i Hercegovine
| | | Republika Srpska
| |
|
|
|
Organizacija islamske suradnje
|
---|
| | | Zemlje s promatra?kim statusom
| | | Muslimanske organizacije s promatra?kim statusom
| | | Međunarodne organizacije s promatra?kim statusom
| |
|