Prema "
Zakonu o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi
" usvojenom 1994. godine,
Republika Srpska
je podijeljena na 80 op?ina. Nakon
Dejtonskog mirovnog sporazuma
, zakon je izmijenjen i dopunjen 1996. godine kako bi odra?avao promjene na granicama entiteta, a sada predviđa podjelu Republike Srpske na 64 op?ine.
Spisak gradova i op?ina Republike Srpske
[
uredi
|
uredi izvor
]
Sljede?a lista uklju?uje 64 op?ine Republike Srpske (podaci sa
popisa stanovni?tva iz 2013.
):
[1]
Grad/Op?ina
|
Regija
|
Povr?ina (km2)
|
Op?insko
stanovni?tvo
|
Gradsko
stanovni?tvo
|
Banja Luka
|
Regija Banja Luka
|
1,239
|
185,042
|
150,997
|
Bijeljina
|
Regija Bijeljina
|
734
|
107,715
|
45,291
|
Prijedor
|
Regija Prijedor
|
834
|
89,397
|
32,342
|
Doboj
|
Regija Doboj
|
772
|
71,441
|
26,987
|
Isto?no Sarajevo
|
Regija Isto?no Sarajevo
|
1,450
|
61,516
|
43,657
|
Zvornik
|
376
|
58,856
|
12,674
|
Gradi?ka
|
Regija Banja Luka
|
762
|
51,727
|
16,106
|
Tesli?
|
Regija Doboj
|
838
|
38,536
|
7,518
|
Prnjavor
|
Regija Banja Luka
|
762
|
38,399
|
8,484
|
Lakta?i
|
388
|
34,966
|
5,879
|
Trebinje
|
Regija Trebinje
|
904
|
29,918
|
25,589
|
Derventa
|
Regija Doboj
|
515
|
27,404
|
12,680
|
Novi Grad
|
Regija Banja Luka
|
473
|
27,115
|
11,063
|
Modri?a
|
Regija Doboj
|
320
|
25,712
|
10,137
|
Kozarska Dubica
|
Regija Banja Luka
|
499
|
21,542
|
11,566
|
Pale
|
Regija Isto?no Sarajevo
|
493
|
20,909
|
13,883
|
Bratunac
|
293
|
20,340
|
8,359
|
Kotor-Varo?
|
Regija Banja Luka
|
564
|
19,710
|
8,360
|
Fo?a
|
Regija Trebinje
|
1,135
|
18,288
|
12,334
|
Srbac
|
Regija Banja Luka
|
453
|
17,587
|
3,005
|
?amac
|
Regija Doboj
|
178
|
17,273
|
5,390
|
Mrkonji? Grad
|
Regija Banja Luka
|
677
|
16,671
|
7,915
|
Brod
|
Regija Doboj
|
229
|
16,619
|
8,563
|
Ugljevik
|
Regija Bijeljina
|
165
|
15,710
|
4,155
|
?elinac
|
Regija Banja Luka
|
362
|
15,548
|
5,802
|
Lopare
|
Regija Bijeljina
|
293
|
15,357
|
2,709
|
Isto?na Ilid?a
|
Regija Isto?no Sarajevo
|
28
|
14,763
|
14,241
|
Srebrenica
|
527
|
13,409
|
2,607
|
Nevesinje
|
Regija Trebinje
|
877
|
12,961
|
5,464
|
Sokolac
|
Regija Isto?no Sarajevo
|
693
|
12,021
|
5,919
|
Vlasenica
|
448
|
11,467
|
7,228
|
Mili?i
|
279
|
11,441
|
2,368
|
Bile?a
|
Regija Trebinje
|
623
|
10,807
|
8,220
|
Rogatica
|
Regija Isto?no Sarajevo
|
645
|
10,723
|
6,855
|
Vi?egrad
|
448
|
10,668
|
5,869
|
Isto?no Novo Sarajevo
|
35
|
10,642
|
8,557
|
?ipovo
|
Regija Banja Luka
|
553
|
10,293
|
4,052
|
Kne?evo
|
333
|
9,793
|
3,958
|
Gacko
|
Regija Trebinje
|
736
|
8,990
|
5,784
|
Rudo
|
Regija Isto?no Sarajevo
|
348
|
7,963
|
1,949
|
Stanari
|
Regija Doboj
|
165
|
6,958
|
1,015
|
?ekovi?i
|
Regija Isto?no Sarajevo
|
237
|
6,761
|
1,519
|
Petrovo
|
Regija Doboj
|
144
|
6,474
|
2,322
|
Ribnik
|
Regija Banja Luka
|
511
|
6,048
|
0
|
Osmaci
|
Regija Isto?no Sarajevo
|
78
|
6,016
|
0
|
Kostajnica
|
Regija Banja Luka
|
85
|
5,977
|
4,047
|
Pelagi?evo
|
Regija Bijeljina
|
122
|
5,220
|
2,796
|
?ajni?e
|
Regija Trebinje
|
275
|
4,895
|
2,401
|
Vukosavlje
|
Regija Doboj
|
95
|
4,667
|
0
|
Donji ?abar
|
Regija Bijeljina
|
47
|
3,809
|
0
|
Han-Pijesak
|
Regija Isto?no Sarajevo
|
323
|
3,530
|
2,018
|
Ljubinje
|
Regija Trebinje
|
319
|
3,511
|
2,744
|
Novo Gora?de
|
Regija Isto?no Sarajevo
|
119
|
3,117
|
0
|
O?tra Luka
|
Regija Banja Luka
|
205
|
2,786
|
0
|
Berkovi?i
|
Regija Trebinje
|
250
|
2,114
|
0
|
Trnovo
|
Regija Isto?no Sarajevo
|
138
|
2,050
|
1,018
|
Kalinovik
|
Regija Trebinje
|
681
|
2,029
|
1,093
|
Krupa na Uni
|
Regija Banja Luka
|
84
|
1,597
|
0
|
Jezero
|
56
|
1,144
|
0
|
Isto?ni Stari Grad
|
Regija Isto?no Sarajevo
|
70
|
1,131
|
39
|
Petrovac
|
Regija Banja Luka
|
155
|
361
|
0
|
Kupres
|
48
|
300
|
0
|
Isto?ni Mostar
|
Regija Trebinje
|
85
|
257
|
0
|
Isto?ni Drvar
|
Regija Banja Luka
|
75
|
79
|
0
|
Zakon o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi
izmijenjen je 1996. godine kako bi se omogu?ilo da određene op?ine ?ija se teritorija sada u potpunosti ili djelomi?no nalazi u
Federaciji Bosne i Hercegovine
"privremeno prestanu funkcionirati". Pored toga, dijelovi ovih biv?ih op?ina koji su se nalazili u Republici Srpskoj (ako ih je bilo) inkorporirani su u druge op?ine.
Slijede biv?e op?ine Republike Srpske:
U 1993. godini usvojen je
Zakon o srpskom gradu Sarajevu tokom ratnog stanja ili neposredne opasnosti od rata
[2]
, predviđaju?i da se "srpsko" Sarajevo (kasnije
Isto?no Sarajevo
) sastojalo od sljede?ih op?ina:
Centar
,
Had?i?i
,
Ilid?a
,
Ilija?
,
Novo Sarajevo
,
Stari Grad
,
Rajlovac
,
Vogo??a
i
Trnovo
. Ilid?a, Had?i?i, Ilija?, Rajlovac i Vogo??a uklju?eni su u
Federaciju Bosne i Hercegovine
. Grad se sada sastoji od sljede?ih ?est op?ina (nekima imena promijenjena 2004.):
Kasindo
(nekada Srpska Ilid?a),
Lukavica
(nekada Srpsko Novo Sarajevo),
Pale (RS)
,
Sokolac
,
Isto?ni Stari Grad
(nekada Srpski Stari Grad) i
Trnovo (RS)
U 1996. godini naziv "Srpski grad Sarajevo" promijenjen je u "Grad Srpsko Sarajevo".
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
je 2004. godine donio odluku da imena gradova i op?ina ne mogu nositi trenutni naziv, te je odlu?eno da se nekada?nji naziv grada zamijeni nazivom
Grad Isto?no Sarajevo
, zajedno sa gore navedenim op?inama.
Zna?ajan dio
Br?ko Distrikta
(48% njegove povr?ine) stvoren je na teritoriji Republike Srpske. Republika Srpska je kontrolirala ovu teritoriju do 8. marta 2000. godine kada je stvoren distrikt. Distrikt Br?ko stvoren je kao zajedni?ka teritorija oba entiteta (RS i
Federacija Bosne i Hercegovine
), ali ni jedan entitet nije stavljen pod njegovu administraciju, pa je stoga pod direktnom jurisdikcijom Bosne i Hercegovine. Vlasti RS nikada nisu slu?beno prihvatile rezultat arbitra?e u Br?kom, ali zvani?na odluka o nadle?nosti ostaje.
- ^
"Popis 2013 - Urbanizacija = stanovni?tvo urbanih podru?ja / ukupno stanovni?tvo"
.
statistika.ba
. Pristupljeno 4. 6. 2018
.
- ^
Zakon o srpskom gradu Sarajevu tokom ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti (Slu?beni glasnik Republike Srpske, br. 25/93)