Milorad Dodik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Milorad Dodik
Predsjednik Republike Srpske
Vrijeme na vlasti
15. novembar 2022 ?
Prethodnik ?eljka Cvijanovi?
Vrijeme na vlasti
15. novembar 2010 ? 19. novembar 2018.
Prethodnik Rajko Kuzmanovi?
Nasljednik ?eljka Cvijanovi?
37. Predsjedavaju?i Predsjedni?tva Bosne i Hercegovine
Vrijeme na vlasti
20. novembar 2020 ? 20. juli 2021.
Prethodnik ?efik D?aferovi?
Nasljednik ?eljko Kom?i?
34. Predsjedavaju?i Predsjedni?tva Bosne i Hercegovine
Vrijeme na vlasti
20. novembar 2018 ? 20. juli 2019.
Prethodnik Bakir Izetbegovi?
Nasljednik ?eljko Kom?i?
Premijer Republike Srpske
Vrijeme na vlasti
28. februar 2006 ? 15. novembar 2010.
Prethodnik Pero Bukejlovi?
Nasljednik Anton Kasipovi? (v.d.)
Vrijeme na vlasti
31. januar 1998 ? 16. januar 2001.
Prethodnik Gojko Kli?kovi?
Nasljednik Mladen Ivani?
Rođenje ( 1959-03-12 ) 12. mart 1959 (65 godina)
Banja Luka , FNRJ
Etnicitet Srbin
Politi?ka stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata
Vjera Pravoslavlje

Milorad Dodik (rođen 12. marta 1959) jest bosanskohercegova?ki i srpski politi?ar, trenutni predsjednik Republike Srpske . Biv?i je premijer Republike Srpske i nekada?nji ?lan predsjedni?tva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda. Predsjednik je Saveza nezavisnih socijaldemokrata .

2023. godine, protiv njega je po?elo suđenje radi nepo?tivanja odluka Visokog predstavnika u BiH i ru?enja ustavnog poretka BiH . [1]

Politi?ka karijera

Dodik po?inje politi?ku karijeru u stranci Ante Markovi?a , tada?njeg predsjednika vlade SFRJ , Savezu reformskih snage . Kao ?lan te stranke izabran je u bosanskohercegova?ku skup?tinu na prvim vi?estrana?kim izborima u BiH 1990. godine.

Republika Srpska

Za vrijeme rata u BiH bio je predstavnik u Narodnoj Skup?tini Srpske Republike Bosne i Hercegovine kao nezavisni poslanik. Tokom 1996. godine u?estvuje u stvaranju Stranke nezavisnih socijaldemokrata kada i postaje predsjednik te stranke. Tu funkciju Dodik obna?a i danas.

U 1997. godini je izabran za ?lana Narodne skup?tine Republike Srpske. Pobjedom na izborima postaje mandatar, a kasnije i predsjednik Vlade Republike Srpske. Na toj funkciji ostaje do 2001. godine kada njegova koalicija gubi na izborima. Poslije izbora 2006. godine ponovo se vra?a na tu funkciju.

Na izborima odr?anim u oktobru 2010. godine, izabran je za Predsjednika Republike Srpske.

Predsjedni?tvo BiH

Na Op?i izborima u Bosni i Hercegovini 2018. godine izabran je za ?lana Predsjedni?tva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda . [2]

Kontroverze

Negiranje masakara na Tuzlanskoj kapiji i na Markalama

Godine 2009., Dodik je izrekao da je Masakr na Kapiji isceniran, a nazvao je upitnim i Masakre na Markalama . Grad Tuzla je podnio optu?nicu protiv Dodika, a Grad Sarajevo je podnio krivi?nu prijavu zbog zloupotrebe polo?aja i vlasti, kao i izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mr?nje. [3]

Iz Ureda visokog predstavnika saop?tili su da Dodik negira po?injene ratne zlo?ine i navodi da "kada takve iskrivljene ?injenice dolaze od zvani?nika na visokoj poziciji, zvani?nika koji je du?an da po?tuje Dejtonski mirovni sporazum i sarađuje sa Ha?kim sudom , onda su posebno neodgovorni i potkopavaju ne samo institucije odgovorne za odr?avanje vladavine prava, ve? i kredibilitet samog pojedinca." [4]

Negiranje genocida u Srebrenici

Dodik je genocid u Srebrenici nazvao "izmi?ljenim mitom". [5]

On je u intervjuu u beogradskom listu Ve?ernje novosti u aprilu 2010. izjavio da "ne mo?emo i nikada ne?emo prihvatiti da se taj događaj kvalifikuje kao genocid", te se odrekao izvje?taja Republike Srpske iz 2004. koji je priznao razmjere ubistva i izvinio se porodicama ?rtava, tvrde?i da je izvje?taj usvojen zbog pritiska međunarodne zajednice . Ne potvrđuju?i cifru, tvrdio je da je broj ?rtava 3.500, a ne 7.000 koliko ih prihvata izvje?taj, navode?i da je 500 popisanih ?rtava ?ivo i da je vi?e od 250 ljudi pokopanih u Spomen obilje?ju genocida u Srebrenici u Poto?arima umrlo na drugim mjestima. [6] U istom mjesecu, 10. aprila 2010. godine, Dodik je pokrenuo reviziju izvje?taja iz 2004. godine, navode?i da je broj ubijenih preuveli?an i da je izvje?taj izmanipulisao biv?i mirovni izaslanik. [6] [7] Ured visokog predstavnika je odgovorio i naveo da " vlada Republike Srpske treba preispitati svoje zaklju?ke i uskladiti se sa ?injenicama i zakonskim zahtjevima i djelovati u skladu s tim, umjesto da nanosi emocionalni bol pre?ivjelima, mu?i historiju i omalova?ava javnu sliku o zemlji". [8]

Dodik je 12. jula 2010. godine, na 15. godi?njicu masakra u Srebrenici, izjavio da priznaje ubistva koja su se dogodila na tom mjestu, ali ono ?to se dogodilo u Srebrenici ne smatra genocidom, ?to se razlikuje od zaklju?aka MKSJ-a i Međunarodnog suda pravde , navode?i da je "(i) genocid po?injen nad srpskim narodom na ovom podru?ju gdje su masovno ubijane ?ene, djeca i starci". [9] [10] [11] [12] Dodik je u decembru 2010. godine osudio Vije?e za implementaciju mira (PIC), međunarodnu zajednicu od 55 zemalja, jer su masakr u Srebrenici nazvali genocidom. [10]

Koristio je razne tvrdnje, koje su zastupali drugi poricatelji i teoreti?ari zavjere, [13] kao ?to je da je Srebrenica zapravo osveta za napad na Kravicu 1993. i druge navodne zlo?ine bosanskih Muslimana nad Srbima . [14]

Dodik je 2017. godine uveo zakon kojim se zabranjuje predavanje o genocidu u Srebrenici i opsadi Sarajeva u ?kolama Republike Srpske, navode?i da je "ovdje nemogu?e koristiti ud?benike... koji govore da su Srbi po?inili genocid i dr?ali Sarajevo pod opsadom. Ovo je nije ta?no i ovo se ovdje ne?e u?iti." [15]

Narodna skup?tina Republike Srpske je 14. avgusta 2018. godine, ponovo pod patronatom Dodika nakon njegovog prethodnog poku?aja 2010. godine, odbacila izvje?taj iz 2004. godine i odlu?ila da se sastavi nova komisija za reviziju izvje?taja o događajima u Srebrenici i okolini grada u julu 1995. godine. Ovaj potez je odmah kritikovala međunarodna zajednica . [16] [17]

Fond za humanitarno pravo je u svom izvje?taju koji je potpisao 31 istaknuti potpisnik ovu novu situaciju opisao kao "kulminaciju vi?e od decenije negiranja genocida i historijskog revizionizma SNSD -ove vlasti u Republici Srpskoj". [13] [17] State Department Sjedinjenih Dr?ava izdao je saop?tenje u kojem kritikuje taj potez, opisuju?i ga kao "poku?aje odbacivanja ili izmjene izvje?taja o Srebrenici dio su ?irih napora da se revidiraju ?injenice iz pro?log rata, da se negira historija i politizira tragedija". [18]

Reference

  1. ^ "Sud BiH odbio sve ?albe Dodikove odbrane, suđenje u srijedu" . Al Jazeera Balkans . Pristupljeno 20. 1. 2024 .
  2. ^ "Op?i izbori 2018. godine - potvrđeni rezultati - predsjedni?tvo BiH - Republika Srpska" . izbori.ba . Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine . Pristupljeno 7. 9. 2021 .
  3. ^ "Sarajevo files charges against RS's Dodik" . Southeast European Times . 7. 10. 2009.
  4. ^ "OHR slams Dodik statements" . B92 . 16. 9. 2009. Arhivirano s originala , 28. 7. 2011 . Pristupljeno 19. 1. 2011 .
  5. ^ Zamira Rahim (14. 4. 2019). "Srebrenica massacre is 'fabricated myth', Bosnian Serb leader says" . The Independent (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 14. 5. 2022 . Pristupljeno 6. 11. 2019 .
  6. ^ a b "Srebrenica was not genocide: Bosnian Serb leader" . Agence France-Presse. 27. 4. 2010. Arhivirano s originala , 17. 7. 2010 . Pristupljeno 28. 4. 2010 .
  7. ^ "Envoy slams Bosnia Serbs for questioning Srebrenica" . Reuters . Pristupljeno 21. 4. 2010 .
  8. ^ "RS Government Special Session A Distasteful Attempt to Question Genocide" . OHR. Arhivirano s originala , 18. 3. 2015 . Pristupljeno 21. 4. 2010 .
  9. ^ Srebrenica massacre 'not genocide' , The Sydney Morning Herald / Agence France-Presse , 13 July 2010
  10. ^ a b Arslanagic, Sabina (3. 12. 2010). "Dodik Again Denies Srebrenica Genocide" . Balkan Insight .
  11. ^ Ivica Bakota; (2019) Bosnia-Herzegovina social briefing: Bosnian genocide denial p. 3; ISSN   2560-1601 [1]
  12. ^ "Peace Implementation Council Steering Board Communique" . Office of the High Representative . 1. 12. 2010. Arhivirano s originala , 7. 12. 2010.
  13. ^ a b Eric Gordy; Srđan Vu?eti?; Emil Kerenji; Amila Buturovi?; Valery Perry; overall 31 signatories (21. 2. 2019). "Truth and Revisionism in Bosnia and Herzegovina ? Fond za humanitarno pravo/Humanitarian Law Center" . www.hlc-rdc.org (jezik: engleski). Humanitarian Law Center . Pristupljeno 16. 11. 2019 .
  14. ^ Nettelfield, Lara J.; Wagner, Sarah E. (2013). "Pushing Back: Denial". Srebrenica in the Aftermath of Genocide (jezik: engleski). Cambridge University Press. ISBN   9781139034968 .
  15. ^ Daria Sito-Sucic (6. 6. 2017). "Serb president bans teaching about Sarajevo siege, Srebrenica genocide" . Reuters (jezik: engleski) . Pristupljeno 19. 5. 2020 .
  16. ^ "Case Study 1: New Investigative Commissions". Srebrenica Genocide Denial Report 2020 (pdf) . Heinrich Boll Stiftung ? Belgrade Serbia (jezik: engleski). The Srebrenica Memorial. maj 2020 . Pristupljeno 10. 12. 2020 .
  17. ^ a b Filip Rudi? (21. 2. 2019). "Bosnian Serb War Commissions 'Seeking to Revise Truth': Academics" . Balkan Insight (jezik: engleski) . Pristupljeno 18. 5. 2020 .
  18. ^ "US State Department: Revision of Srebrenica Report is wrong" . N1 BA . 16. 8. 2018 . Pristupljeno 8. 11. 2019 .

Vanjski linkovi

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Milorad_Dodik&oldid=3589062 "