?iroki Brijeg

Koordinate : 43°22′59.8″N 17°35′35.0″E  /  43.383278°N 17.593056°E  / 43.383278; 17.593056
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
?iroki Brijeg
Grad
Grad ?iroki Brijeg
Panorama Širokog Brijega
Panorama ?irokog Brijega
Zastava Široki Brijeg
Zastava
Službeni grb Široki Brijeg
Grb
Grad Široki Brijeg u Bosni i Hercegovini
Grad ?iroki Brijeg u Bosni i Hercegovini
Široki Brijeg nalazi se u Bosna i Hercegovina
Široki Brijeg
?iroki Brijeg
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°22′59.8″N 17°35′35.0″E  /  43.383278°N 17.593056°E  / 43.383278; 17.593056
Dr?ava Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Zapadnohercegova?ki
Vlada
 ?  Gradona?elnik Miro Kraljevi? [1] ( HDZ )
Povr?ina
 ? Grad 387,59 km 2
 ? Naseljeno mjesto 2,34 km 2
Stanovni?tvo  ( 2013 )
 ? Grad 28.929
 ?  Grad (gusto?a) 74,64 /km 2
 ? Naseljeno mjesto 6.149
 ?  Naseljeno mjesto (gusto?a) 2.627,78 /km 2
Vremenska zona CET ( UTC+1 )
 ? Ljeti ( DST ) CEST ( UTC+2 )
Po?tanski broj 88 220
Pozivni broj (+387) 39
Mati?ni broj 130109 [2]
Mati?ni broj grada 10570
Veb-sajt www .sirokibrijeg .ba

?iroki Brijeg je grad i naseljeno mjesto u ju?nom dijelu Bosne i Hercegovne i sredi?te Zapadnohercegova?kog kantona . Smje?ten je na rijeci Li?tici , oko 20 km zapadno od Mostara . Naseljeno mjesto ima oko 6.149 stanovnika, dok grad ima oko 28.929. Grad se do 1992. zvao Li?tica.

Historija

Rimsko doba

Ostaci gomila i gradina iz ilirskog vremena potvrđuju da je podru?je ?irokog Brijega u predhistorijskom vremenu bilo gusto naseljeno. I u anti?ko doba, kad je ovaj kraj bio pod rimskom vla??u, bujao je ?ivot. Iz tog vremena istra?eni su kasnoanti?ki ostaci rimske utvrde (refugija) u selu Biogracima i bazilika u Mokrom, a i drugdje se nalaze tragovi utvrda i puteva. Dana?nja Matijevi?a gradina krije ostatke ve?e utvrde-grada, vjerovatno Mokriskika , ?to ga sredinom X vijeka spominje Konstantin Porfirogenet .

Srednjovjekovna Bosna

Bazilika u Mokrom ru?ena je i podizana, te je i u srednjem vijeku slu?ila svojoj svrsi. U njezinoj je blizini nekropola sa ste?cima, a ima ih i drugdje. Oni brojno??u i veli?inom navode na zaklju?ak da je ovaj kraj od XII do XV vijeka bio gusto naseljen i bogat. Iz tog vremena u selu Ko?erinu sa?uvao se najdu?i natpis na ste?cima pisan bosan?icom, poznat pod imenom Ko?erinska plo?a . Obilje?avala je grob velika?a Vignja Milo?evi?a, koji je preminuo 1404. U Borku, nedaleko od izvora rijeke Li?tice, sa?uvani su ostaci manjeg srednjovjekovnog grada-utvrde.

Osmanlijsko doba

Dolaskom pod Osmanlije sredinom druge polovine XV vijeka narod ovog kraja razbje?ao se i prorijedio. [ nedostaje referenca ] Prvi osmanlijski popisi u Hercegovini (1468/69, potom 1475/76. i 1519) pokazuju da se narod zadr?ao samo u brdskim selima. Od dolaska Osmanlija, pa do sredine XIX vijeka podru?je dana?nje Hercegovine bilo je gotovo posve odsje?eno od dru?tvenih, kulturnih i politi?kih de?avanja u susjednim katoli?kim podru?jima. Kao jedine vođe s preostalim narodom pokazali su se franjevci . Katolici su izgubili dio prava, a poru?eni su i dotad postoje?i crkveni objekti. [ nedostaje referenca ]

19. vijek

Novija historija ?irokobrije?kog kraja usko je vezana uz gradnju samostana na ?irokom Brijegu 1846. i uz njegovo djelovanje, ?ime je otpo?eo duhovno, civilizacijsko i kulturno djelovanje katoli?ke crkve. Gradi? je po?eo nastajati po?etkom XX vijeka oko vodenice ?emer (turski: ?emer = svod), pa se po?etkom istim imenom zvalo i samo mjesto. Nakon putnog povezivanja s Mostarom godine 1900. neki biv?i fratarski dijaci/u?enici (ovdje u zna?enju: sluga, pomo?nik) i poduzetni ljudi iz obli?njih sela podigli su du?ane i gostionoce, i tako je nastao gradi?, koji se po rijeci Li?tici (izvedenica od imena Lise) prozvao Li?ticom . Ipak, otkako je postao administrativnim sredi?tem pa sve do 28. aprila 1952, slu?beni naziv op?ine i kotara bio je ?iroki Brijeg.

I sam grad i njegove najstarije ustanove vuku korijene iz samostanskih ustanova i djelovanja. Osim kasnije ?uvene klasi?ne gimnazije (kojoj je prethodila ku?na ?kola za franjeva?ke pripravnike u selu ?erigaj od 1844. do 1848), samostan je u XIX i XX vijeku osnovao i vodio: pu?ku ?kolu (1867), apoteku, du?ane (trgovinice i kafanu), vodenicu (1868), stolarsku radionicu, sagradio je: kameni most na Ugrova?i (1868), gimnazijsku zgradu (1924-1931), đa?ki dom (1929-1932), hidroelektranu (1934), osnovao je muzej s arheolo?kom, numizmati?kom, etnografskom, geolo?ko-biolo?kom i drugim zbirkama. Također su ustanovljeni duha?ki i tambura?ki orkestri, vi?e samostalnih biblioteka, pokrenuti su te?ajevi za opismenjavanje, posredovala su se osnovna znanja o povrtlarstvu i vo?arstvu. Samostan je uz to osnovao i prvu banku , a dr?avne je vlasti podsticao na osnivanje po?te, gradnju kanala za navodnjavanje, te na osnivanje stanice za otkup i djelomi?nu preradu duhana, i u svim je spomenutim pothvatima u?estvovao ili je bio glavni nosilac. Kao vanjski znak i kruna svih tih silnih nastojanja i uspjeha mo?e se uzeti kamena romani?ka bazilika s dva zvonika, kojoj su temelji postavljeni 1905, a pokrivena je 1911. Austro-ugarske vlasti (1878-1918) nisu bile naklone franjevcima u Bosni i Hercegovini , a Kraljevina Jugoslavija jo? manje. Ipak su oni i na ?irokom Brijegu i drugdje uspje?no ostvarivali sredinom XIX vijeka zacrtane programe.

Drugi svjetski rat

Partizani su 7. februara 1945. zauzeli ?iroki Brijeg s namjerom da ga uni?te kao duhovno i kulturno sredi?te hercegova?kih Hrvata . Pri tom su ubili 30 franjevaca , te vi?e desetina nenaoru?anih stanovnika, a sljede?ih mjeseci i godina na stotine nedu?nih ljudi, ?ime je navodno ubijen svaki deseti stanovnik ?irokog Brijega. ?upa ?iroki Brijeg godine 1940. imala je 8004 ?lana. U ratu ih je stradalo manje od 50, a nakon kraja rata oko 740. Ukupan broj ?rtava bio je 786. Klerikalizmu i vjeri op?enito neskloni partizani uni?tili su kulturno blago samostana, zajedno s inventarom, a zgrade su te?ko o?te?ene. [ nedostaje referenca ] Dvije godine nakon rata spaljene su mati?ne knjige, a franjevci protjerani. [ nedostaje referenca ]

20. vijek

Posebni događaji bila su tzv. marijanska hodo?a??a 1971, kao i veoma posje?ena hodo?a??a katoli?ke mlade?i iz cijeloga svijeta, koja su se u ?irokom Brijegu ponavljala svake godine. 1980-ih godina samostan je s oko 3600 vjerou?enika u 146 ?kolskih odjela ponovo mogao govoriti o nekim zlatnim vremenima.

1970-ih godina samostan je po?eo sistematski djelovati i izvan strogo religioznih i karitativnih okvira. S po?etka usputno s duhovnim programima i bez najave, potom s najavama i osvrtima u medijima, priređivao je likovne izlo?be, organizirao dramsku grupu koja je uspje?no djelovala, potom je (1979) uređena Samostanska riznica i Biblia pauperum (pro?lost kraja i samostana u slikama i s kartografskim prikazima). Nakon dovr?enja zgrade koja je podignuta za umjetni?ku galeriju i vjeronau?no sredi?te (1990) otvorena je 25. jula 1990. Franjeva?ka galerija. Ona posjeduje preko 1500 umjetnina, po?ev?i od slika starih majstora (XVII-XIX stolje?e), preko klasika i majstora hrvatske moderne do slika i skulptura savremena likovnog izraza. Uspje?no je djelovala i u vrijeme proteklog rata i bila je pokreta?em i nosiocem priprema u osnivanju Likovne akademije Univerziteta u Mostaru sa sjedi?tem na ?irokom Brijegu. Akademija djeluje od februara 1996. i smje?tena je u zgradi nekada?njeg konvikta. No, Likovna akademija ipak nije prva visoko?kolska ustanova koja djeluje na ?irokom Brijegu. Naime, osim ?to je u vrijeme proteklog rata Univerzitet u Mostaru sa ve?im brojem svojih fakulteta djelovao u ovome gradu, u samostanu je postojala tzv. ku?na teologija ( Studium domesticum Sacrae Theologiae ) 1892/93, a mo?da i sve do osnivanja teologije u Mostaru 1895.

Samostan i univerzitet obi?nim su ljudima najprije simbol katoli?anstva , a potom i kolijevka ponovnog kulturnog i civilizacijskog rođenja. Najve?i vjerni?ki skup je 15. augusta, jer su crkva i samostan, kao i Hercegova?ka franjeva?ka provincija, posve?eni Marijinu uznesenju na nebo. U proteklom ratu crkva i samostanske zgrade ostale su neo?te?ene, iako je grad raketiran i bombardiran u vi?e navrata.

Kultura

Franjeva?ka crkva

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za grad ?iroki Brijeg se nalazi sljede?i spomenik:

Stanovni?tvo

Glavni ?lanci: Demografija ?irokog Brijega i Spisak naseljenih mjesta u gradu ?irokom Brijegu

Grad ?iroki Brijeg

Sastav stanovni?tva ? grad ?iroki Brijeg
2013. 1991. 1981. [4] 1971. [5] 1961. [6]
Osoba 28 929 (100,0%) 27 160 (100,0%) 26 076 (100,0%) 27 285 (100,0%) 24 732 (100,0%)
Hrvati 28 814 (99,60%) 26 864 (98,91%) 25 638 (98,32%) 26 940 (98,74%) 24 323 (98,35%)
Srbi 45 (0,156%) 148 (0,545%) 180 (0,690%) 234 (0,858%) 360 (1,456%)
Nepoznato 33 (0,114%) ? ? ? ?
Albanci 12 (0,041%) ? 5 (0,019%) 1 (0,004%) ?
Ostali 10 (0,035%) 119 (0,438%) 71 (0,272%) 44 (0,161%) 27 (0,109%)
Nisu se izjasnili 8 (0,028%) ? ? ? ?
Bo?njaci 6 (0,021%) 9 (0,033%) 1 7 (0,027%) 1 43 (0,158%) 1 8 (0,032%) 1
Ukrajinci 1 (0,003%) ? ? ? ?
Jugoslaveni ? 20 (0,074%) 164 (0,629%) 12 (0,044%) 4 (0,016%)
Crnogorci ? ? 9 (0,035%) 4 (0,015%) 4 (0,016%)
Mađari ? ? 2 (0,008%) 4 (0,015%) 1 (0,004%)
Makedonci ? ? ? 2 (0,007%) 3 (0,012%)
Slovenci ? ? ? 1 (0,004%) 2 (0,008%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas ozna?ava kao modalitet Bo?njaci .

Naseljeno mjesto ?iroki Brijeg

Sastav stanovni?tva ? naseljeno mjesto ?iroki Brijeg
2013. 1991. 1981. [4] 1971. [5] 1961. [6]
Osoba 6 149 (100,0%) 5 039 (100,0%) 3 611 (100,0%) 2 280 (100,0%) 1 464 (100,0%)
Hrvati 6 131 (99,71%) 4 979 (98,81%) 3 464 (95,93%) 2 192 (96,14%) 1 331 (90,92%)
Albanci 5 (0,081%) ? 5 (0,138%) 1 (0,044%) ?
Nepoznato 4 (0,065%) ? ? ? ?
Ostali 3 (0,049%) 36 (0,714%) 9 (0,249%) 3 (0,132%) 6 (0,410%)
Bo?njaci 2 (0,033%) 8 (0,159%) 1 5 (0,138%) 1 17 (0,746%) 1 7 (0,478%) 1
Srbi 2 (0,033%) 6 (0,119%) 15 (0,415%) 52 (2,281%) 115 (7,855%)
Nisu se izjasnili 2 (0,033%) ? ? ? ?
Jugoslaveni ? 10 (0,198%) 108 (2,991%) 10 (0,439%) ?
Crnogorci ? ? 5 (0,138%) ? 3 (0,205%)
Mađari ? ? ? 4 (0,175%) 1 (0,068%)
Slovenci ? ? ? 1 (0,044%) 1 (0,068%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas ozna?ava kao modalitet Bo?njaci .

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za gradona?elnika za grad ?iroki Brijeg" . izbori.ba . Pristupljeno 28. 11. 2016 .
  2. ^ "Sistematski spisak op?ina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF) . fzs.ba . Arhivirano s originala (PDF) , 5. 3. 2016 . Pristupljeno 24. 11. 2015 .
  3. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (op?ina ?iroki Brijeg)" . Komisija za o?uvanje nacionalnih spomenika . Pristupljeno 12. 1. 2016 .
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovni?tva SFR Jugoslavije 1981" (PDF) . stat.gov.rs . Pristupljeno 28. 11. 2016 .
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovni?tva SFR Jugoslavije 1971" (PDF) . stat.gov.rs . Pristupljeno 28. 11. 2016 .
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovni?tva FNR Jugoslavije 1961" (PDF) . stat.gov.rs . Pristupljeno 15. 4. 2016 .

Vanjski linkovi

Portal iconPortal Bosna i Hercegovina
Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=?iroki_Brijeg&oldid=3496431 "