Bosanski Petrovac
je
naseljeno mjesto
i sredi?te istoimene op?ine u zapadnom dijelu
Bosne i Hercegovine
, sa 14.346 stanovnika prema popisu iz 1991.
Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovni?tva BiH 2013. u op?ini Bosanski Petrovac ?ivi 7.946 stanovnika.
Bosanski Petrovac se nalazi između op?ina
Biha?
na zapadu,
Drvar
na jugu,
Klju?
i
Petrovac
na jugoistoku,
Sanski Most
na sjeveru i
Bosanska Krupa
na sjeverozapadu.
Geografija
Grad Bosanski Petrovac se nalazi na raskrsnici puteva
Biha?
-
Jajce
-
Knin
, u
Petrova?kom polju
, između planina
Osje?enice
,
Klekova?e
i
Grme?a
na nadmorskoj visini od 664 m. Op?inu okru?uju planine Grme? sa sjevera, sa zapada Risovac i ?ava, a sa juga Osje?enica. Gorje je bogato ?umama, ?to predstavlja osnovu ekonomskog razvoja op?ine. Samu visoravan najvi?e karakteri?e kra?ko tlo. Osim nekoliko neznatnih izvora po podno?ju okolnih obronaka na ovoj visoravni nema niti jedne rijeke, ?ak niti ove?eg potoka. Povr?ina op?ine Bosanski Petrovac iznosi oko 750,1002 km
2
, a ukupna du?ina granice je 144,20 km.
Ovaj kraj posjeduje izvrsne uvjete za planinski i lovni
turizam
. Na obroncima planine Grme? nalaze se tereni za planinarenje, izlete i lov. Na razmeđu dvaju, ?umom bogatim planinama Osje?enice i Klekova?e, smjestio se prevoj
O?trelj
. Od davnina poznat kao vazdu?na banja i vrijedno
klimatsko
odmarali?te, privla?ilo je pa?nju znati?eljnika ali i zaljubljenika odmora u prirodi.
Za Bosanski Petrovac zna?ajno je napomenuti proizvodnju ?ilima u ku?noj radinosti.
Gradsko naselje Bosanski Petrovac se sastoji od sljede?ih naselja ili ulica: Centar, Gaj, Donji, Srednji, Gornji Bi??ani, Bahi?i, Juki?i, Lini?a Lokva, Huji?i, Pekijska, Plo?a, Novo Naselje, Skenderovo naselje, Didovi?i.
Historija
Kao naselje Bosanski Petrovac je postojao i u rimsko doba kao raskrsnica puteva
Rimskog carstva
, a
Konstantin Porfirogenet
ga spominje
950.
godine pod nazivom
Pset
. Razdoblje rimske dominacije ovdje je potvrđeno nalazima na 15 lokaliteta. Na lokalitetu
Bukova?a
nalaze se tragovi rimske
nekropole
, gdje je otkrivena kasno-anti?ka grobnica i
rimski novac
. Jo? su sa?uvani tragovi rimskog ?ivota na lokalitetima
Cime?a
,
Bjelajskog Vaganca
i kod lokaliteta
Vođenica
.
Samo 16 lokaliteta iz perioda srednjeg vijeka govori da je ovo
geografski
veoma prostrano podru?je slabo naseljeno i u ovom periodu. Srednjovjekovni grad
Bjelaj
(stari toponim Bilaj) koji se nalazi na rubu
Bjelajskog
(Bilajskog) polja. Prvi put se u dokumentima spominje
1495.
godine. Srednjovjekovna
arhitektura
ovog grada je i danas dosta dobro o?uvana. Najstarijem jezgru grada pripada mo?na okrugla kula visoka oko 16 m i gradsko dvori?te s cisternom opasano sna?nim bedemom. Pored kule je i glavni ulaz u grad. Progla?en je za
nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
.
[3]
Od
srednjovjekovnih
naselja je grad ?ovku koji se spominje u 15. vijeku. Ru?evine ovog grada nalaze se na prvobitnoj
prethistorijskoj
gradini. Historijski izvori ga spominju kao kraljevski grad u Humskoj ?upi. Najpoznatiji gospodari ?ovke bili su plemi?i Orlovi?i, koji su ovaj grad odr?avali sve do njegovog pada pod
osmansku
vlast
1524.
godine. U pisanim dokumentima, naselje koje je bilo na mjestu dana?njeg Bosanskog Petrovca spominje se
1334.
godine pod nazivom
St. Petri de eodem
. Historiograf ?i?i? stavlja na ovo mjesto stari grad
Pset
u istoimenoj ?upi, koju spominje jo?
Konstantin VII Porfirogenet
u 10. vijeku. Međutim ubikacija Pseta i Psetske ?upe jo? do danas je ostalo nerazrje?eno. Arheolo?ko podru?je sa ostacima srednjovjekovne crkve i nekropolom sa ste?cima na lokalitetu Crkvina u
Koluni?u
, najbolje odslikava ?ivot iz perioda ?upe Pset. Podru?je je progla?eno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
[4]
Osmanlije ovo podru?je osvajaju između
1520
. i
1530
. godine i tu organiziraju
kadiluk
Novosel.
Grad u Petrovcu sagrađen je za vrijeme
sultana Ahmeda III
. Iza
Karlova?kog mira
(
1699.
godine)
Lika
i
Dalmacija
, koje su do tada bile u sastavu velikog
Osmanskog carstva
, potpadaju pod vlast
Austrije
, odnosno
Mleta?ke Republike
, a muslimansko stanovni?tvo se povla?i iz tih oblasti i naseljava podru?ja
Kulen Vakufa
,
Bjelaja
,
Biha?a
,
Cazina
i podru?je sada?njeg Bosanskog Petrovca, gdje osnivaju grad i
Petrova?ku kapetaniju
.
[5]
Bosanski Petrovac pripada među mlađa gradska naselja u
Krajini
.
U gradu je bila jedna tabija i jedna kula na vi?e katova, a bila je među najvi?im u podru?ju
Krajine
.
[6]
Petrova?ki grad je do?ekao u dobrom stanju okupaciju
Austro-Ugarske
1878.
godine. Vjerovatno je poru?en
1905.
godine prilikom provođenja regulacionog plana, koji je izgradila austro-ugarska vlast. U vrijeme osmanske dominacije bio je sjedi?te Petrova?ke kapetanije. Za vrijeme
Drugog svjetskog rata
u Bosanskom Petrovcu je odr?ana
Prva zemaljska konferencija AF?-a
i
Prvi kongres ljekara partizana
. U to vrijrme
Vrhovni ?tab NOVJ
i
Josip Broz Tito
boravili su u vozu na
O?trelju
. Voz je progla?en za
nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
.
[7]
Privreda
Solarna elektrana
Podru?je op?ine Bosanski Petrovac je poznato po najve?em broju sun?anih sati u Bosni i Hercegovini. U naseljenom mjestu Krnjeu?a otvorena je prva solarna elektrana. Investitor ovog projekta je privredno dru?tvo “RSV ENERGY” d.o.o. Bosanski Petrovac, koje je, u realizaciju projekta, ulo?ilo preko 700.000,00 KM.
Ova solarna elekrana s kapacitetom od 150 KW i godi?njom proizvodnjom elektri?ne energije od 219 MWh, predstavlja najve?u solarnu elektranu ove veli?ine na Unsko-sanskom kantonu. Na povr?ini od 1600 m², uz vlastitu trafostanicu, instalisano je 1200 plo?a.
[8]
Vlada USK je 2022. god. njema?koj kompaniji "Promondis Energy", uru?ila urbanisti?ka rje?enja za izgradnju solarnog parka na lokalitetu Bjelajski Vaganac, a rije? je o tri solarne elektrane pojedina?ne snage od 29,5 megavata.
[9]
Solarni park sa ukupno 2.200
solarnih panela
snage od po 500
vati
zapo?eo je sredinom februara 2023. s probnim radom na lokalitetu naselja Bare. Radi se o energetskom postrojenju koje ?e proizvoditi elektri?nu energiju za oko 400 doma?instava. Izgradnju je udru?enim sredstvima finansiralo nekoliko poduzetnika. Proizvedenu struju otkupljivat ?e
Elektroprivreda BiH
.
U naselju Klenovac se planira izgradnja tri solarne elektrane naziva "AT1", "AT2" i "AT3" snage od 20 MW, a idejni projekat je izradio Powerdis iz Biha?a.
[10]
U toku su pripremeza izgradnja solarne elektrane ukupne vrijednosti od oko 50 miliona eura, a po?etak realizacijeo?ekuje se u toku 2023. Investitor je
njema?ka
kompanija "Promondis", koja na prostoru
Sanskog Mosta
ima svoju fabriku za proizvodnju elektri?nih kablova.
[11]
Kultura
Nacionalni spomenici
Stanovni?tvo
Po posljednjem slu?benom popisu stanovni?tva iz
1991
. godine, op?ina Bosanski Petrovac imala je 15.621 stanovnika, raspoređenih u 35 naselja. Poslije potpisivanja
Dejtonskog mirovnog sporazuma
, najve?i dio op?ine Bosanski Petrovac u?ao je u sastav
Federacije BiH
. U sastav
Republike Srpske
u?li su dijelovi naseljenih mjesta:
Bravski Vaganac
,
Bunara
,
Bukova?a
,
Drini?
,
Klenovac
i
Podsrnetica
. Od ovog je podru?ja formirana op?ina
Petrovac
.
Nacionalni sastav stanovni?tva ? op?ina Bosanski Petrovac
Sastav stanovni?tva ? op?ina Bosanski Petrovac
|
---|
| 2013.
[12]
| 1991.
[13]
| 1981.
[14]
| 1971.
[15]
| 1961.
[16]
|
Osoba
| 7 328 (100,0%)
| 15 621 (100,0%)
| 16 374 (100,0%)
| 18 597 (100,0%)
| 19 954 (100,0%)
|
Srbi
| 3 996 (54,53%)
| 11 694 (74,86%)
| 11 129 (67,97%)
| 14 941 (80,34%)
| 16 469 (82,53%)
|
Bo?njaci
| 3 179 (43,38%)
| 3 288 (21,05%)
1
| 2 893 (17,67%)
1
| 3 315 (17,83%)
1
| 3 113 (15,60%)
1
|
Muslimani
| 39 (0,532%)
| ?
| ?
| ?
| ?
|
Nisu se izjasnili
| 30 (0,409%)
| ?
| ?
| ?
| ?
|
Hrvati
| 26 (0,355%)
| 48 (0,307%)
| 49 (0,299%)
| 76 (0,409%)
| 140 (0,702%)
|
Bosanci
| 15 (0,205%)
| ?
| ?
| ?
| ?
|
Nepoznato
| 12 (0,164%)
| ?
| ?
| ?
| ?
|
Ostali
| 11 (0,150%)
| 225 (1,440%)
| 89 (0,544%)
| 92 (0,495%)
| 28 (0,140%)
|
Pravoslavci
| 7 (0,096%)
| ?
| ?
| ?
| ?
|
Romi
| 3 (0,041%)
| ?
| ?
| ?
| ?
|
Bosanci i Hercegovci
| 3 (0,041%)
| ?
| ?
| ?
| ?
|
Jugoslaveni
| 2 (0,027%)
| 366 (2,343%)
| 2 187 (13,36%)
| 154 (0,828%)
| 188 (0,942%)
|
Crnogorci
| 1 (0,014%)
| ?
| 13 (0,079%)
| 13 (0,070%)
| 6 (0,030%)
|
Makedonci
| 1 (0,014%)
| ?
| 8 (0,049%)
| 1 (0,005%)
| ?
|
Slovenci
| 1 (0,014%)
| ?
| 6 (0,037%)
| 3 (0,016%)
| 4 (0,020%)
|
Albanci
| 1 (0,014%)
| ?
| ?
| 2 (0,011%)
| 6 (0,030%)
|
Turci
| 1 (0,014%)
| ?
| ?
| ?
| ?
|
- 1
Modalitet
Muslimani
se danas ozna?ava kao modalitet
Bo?njaci
.
Nacionalni sastav stanovni?tva ? naselje Bosanski Petrovac
Sastav stanovni?tva ? naselje Bosanski Petrovac
|
---|
| 2013.
[12]
| 1991.
[13]
| 1981.
[14]
| 1971.
[15]
| 1961.
[16]
|
Osoba
| 3 427 (100,0%)
| 5 381 (100,0%)
| 4 547 (100,0%)
| 4 016 (100,0%)
| 3 473 (100,0%)
|
Bo?njaci
| 2 574 (75,11%)
| 2 678 (49,77%)
1
| 2 248 (49,44%)
1
| 2 551 (63,52%)
1
| 2 445 (70,40%)
1
|
Srbi
| 777 (22,67%)
| 2 345 (43,58%)
| 1 428 (31,41%)
| 1 257 (31,30%)
| 775 (22,32%)
|
Muslimani
| 18 (0,525%)
| ?
| ?
| ?
| ?
|
Nisu se izjasnili
| 17 (0,496%)
| ?
| ?
| ?
| ?
|
Bosanci
| 13 (0,379%)
| ?
| ?
| ?
| ?
|
Hrvati
| 9 (0,263%)
| 28 (0,520%)
| 36 (0,792%)
| 39 (0,971%)
| 84 (2,419%)
|
Ostali
| 7 (0,204%)
| 77 (1,431%)
| 21 (0,462%)
| 34 (0,847%)
| 9 (0,259%)
|
Bosanci i Hercegovci
| 3 (0,088%)
| ?
| ?
| ?
| ?
|
Nepoznato
| 3 (0,088%)
| ?
| ?
| ?
| ?
|
Jugoslaveni
| 1 (0,029%)
| 253 (4,702%)
| 794 (17,46%)
| 124 (3,088%)
| 150 (4,319%)
|
Crnogorci
| 1 (0,029%)
| ?
| 11 (0,242%)
| 6 (0,149%)
| 3 (0,086%)
|
Makedonci
| 1 (0,029%)
| ?
| 7 (0,154%)
| 1 (0,025%)
| ?
|
Albanci
| 1 (0,029%)
| ?
| ?
| 2 (0,050%)
| 4 (0,115%)
|
Turci
| 1 (0,029%)
| ?
| ?
| ?
| ?
|
Pravoslavci
| 1 (0,029%)
| ?
| ?
| ?
| ?
|
Slovenci
| ?
| ?
| 2 (0,044%)
| 2 (0,050%)
| 3 (0,086%)
|
- 1
Modalitet
Muslimani
se danas ozna?ava kao modalitet
Bo?njaci
.
Obrazovanje
| Ovaj odlomak
potrebno je pro?iriti
.
|
Sport
U Bosanskom Petrovcu postoji nogometni klub "Mladost" koji se takmi?i u kantonalnoj ligi. Također, postoje klubovi i u ostalim sportovima poput ko?arka?kog kluba Mladost i drugi.
Poznate li?nosti
Reference
- ^
"Bosanski Petrovac"
.
izbori.ba
. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine
. Pristupljeno 6. 12. 2020
.
- ^
"Sistematski spisak op?ina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini"
(PDF)
.
fzs.ba
. Arhivirano s
originala
(PDF)
, 5. 3. 2016
. Pristupljeno 24. 11. 2015
.
- ^
"Stari grad Bjelaj (Bilaj) u Bjelaju, historijska cjelina"
.
Komisija za o?uvanje nacionalnih spomenika BiH
. Arhivirano s
originala
, 20. 2. 2019
. Pristupljeno 9. 2. 2016
.
- ^
"Ostaci srednjovjekovne crkve i nekropola sa ste?ima na lokalitetu Crkvina u Koluni?u"
.
Komisija za o?uvanje nacionalnih spomenika BiH
. Arhivirano s
originala
, 20. 2. 2019
. Pristupljeno 9. 2. 2016
.
- ^
"Hamdija Kre?evljakovi?, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI 1463. - 1606.- HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE -"
.
Sva prava ⓒ by Prof. Hamdo ?amo, Sarajevo: Svijetlost, 1980,
. Arhivirano s
originala
, 5. 3. 2016
. Pristupljeno 9. 2. 2016
.
CS1 odr?avanje: dodatna interpunkcija (
link
)
- ^
"URBANE INTERVENCIJE OSMANSKE VLASTI NA PODRU?JU ZAPADNE BOSNE I PITANJE OSNIVANJA NASELJA BOSANSKI PETROVAC"
.
Mirza Hasan ?eman, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke), 711.2(497.6 Bosanski Petrovac) “14/19“
. Pristupljeno 9. 2. 2017
.
- ^
"Partizanski ? Titov voz na O?trelju"
.
Komisija za o?uvanje nacionalnih spomenika
. Pristupljeno 9. 2. 2017
.
- ^
Otvorena prva solarna elektrana u Bosanskom Petrovcu - Slu?bena stranica op?ine
- ^
Ni?u solarne elektrane u Bosanskom Petrovcu vrijedne 45 miliona evra
- ^
AT Solar planira tri solarne elektrane u Bosanskom Petrovcu
- ^
"Zlatan ?eki?: Solarni park sa ukupno 2.200 panela pu?ten u probni rad"
.
Nezavisne novine
. Pristupljeno 9. 2. 2017
.
- ^
a
b
"Popis 2013 BiH ? Stanovni?tvo prema etni?koj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima"
.
popis.gov.ba
. Arhivirano s
originala
, 19. 9. 2017
. Pristupljeno 19. 9. 2017
.
- ^
a
b
"Nacionalni sastav stanovni?tva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)"
(PDF)
.
fzs.ba
. Pristupljeno 24. 4. 2016
.
- ^
a
b
"Nacionalni sastav stanovni?tva SFR Jugoslavije 1981"
(PDF)
.
stat.gov.rs
. Pristupljeno 24. 4. 2016
.
- ^
a
b
"Nacionalni sastav stanovni?tva SFR Jugoslavije 1971"
(PDF)
.
stat.gov.rs
. Pristupljeno 24. 4. 2016
.
- ^
a
b
"Nacionalni sastav stanovni?tva FNR Jugoslavije 1961"
(PDF)
.
stat.gov.rs
. Pristupljeno 15. 4. 2016
.
- ^
Zbirka djela Jovana Bijeli?a - nacionalni spomenik
[
mrtav link
]
Vanjski linkovi