Bosanski Petrovac

Koordinate : 44°33′N 16°22′E  /  44.550°N 16.367°E  / 44.550; 16.367
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bosanski Petrovac
Op?ina i naseljeno mjesto
Op?ina Bosanski Petrovac
Službeni grb Bosanski Petrovac
Grb
Općina Bosanski Petrovac u Bosni i Hercegovini
Op?ina Bosanski Petrovac u Bosni i Hercegovini
Bosanski Petrovac nalazi se u Bosna i Hercegovina
Bosanski Petrovac
Bosanski Petrovac
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°33′N 16°22′E  /  44.550°N 16.367°E  / 44.550; 16.367
Dr?ava Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Unsko-sanski kanton
Op?ina Bosanski Petrovac
Vlada
 ? Na?elnik Mahmut Juki? [1] ( SDA )
Povr?ina
 ? Op?ina 742,60 km 2
 ? Naseljeno mjesto 20,27 km 2
Stanovni?tvo  ( 2013 )
 ? Op?ina 7.328
 ?  Op?ina (gusto?a) 9,87 /km 2
 ? Naseljeno mjesto 3.427
 ?  Naseljeno mjesto (gusto?a) 169,07 /km 2
Demonim(i) Petrov?anin
Vremenska zona CET ( UTC+1 )
 ? Ljeti ( DST ) CEST ( UTC+2 )
Po?tanski broj 77 250
Pozivni broj (+387) 37
Mati?ni broj 105554 [2]
Mati?ni broj op?ine 11436
Veb-sajt www .bosanskipetrovac .gov .ba

Bosanski Petrovac je naseljeno mjesto i sredi?te istoimene op?ine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine , sa 14.346 stanovnika prema popisu iz 1991.

Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovni?tva BiH 2013. u op?ini Bosanski Petrovac ?ivi 7.946 stanovnika.

Bosanski Petrovac se nalazi između op?ina Biha? na zapadu, Drvar na jugu, Klju? i Petrovac na jugoistoku, Sanski Most na sjeveru i Bosanska Krupa na sjeverozapadu.

Geografija

Grad Bosanski Petrovac se nalazi na raskrsnici puteva Biha? - Jajce - Knin , u Petrova?kom polju , između planina Osje?enice , Klekova?e i Grme?a na nadmorskoj visini od 664 m. Op?inu okru?uju planine Grme? sa sjevera, sa zapada Risovac i ?ava, a sa juga Osje?enica. Gorje je bogato ?umama, ?to predstavlja osnovu ekonomskog razvoja op?ine. Samu visoravan najvi?e karakteri?e kra?ko tlo. Osim nekoliko neznatnih izvora po podno?ju okolnih obronaka na ovoj visoravni nema niti jedne rijeke, ?ak niti ove?eg potoka. Povr?ina op?ine Bosanski Petrovac iznosi oko 750,1002 km 2 , a ukupna du?ina granice je 144,20 km.

Ovaj kraj posjeduje izvrsne uvjete za planinski i lovni turizam . Na obroncima planine Grme? nalaze se tereni za planinarenje, izlete i lov. Na razmeđu dvaju, ?umom bogatim planinama Osje?enice i Klekova?e, smjestio se prevoj O?trelj . Od davnina poznat kao vazdu?na banja i vrijedno klimatsko odmarali?te, privla?ilo je pa?nju znati?eljnika ali i zaljubljenika odmora u prirodi.

Za Bosanski Petrovac zna?ajno je napomenuti proizvodnju ?ilima u ku?noj radinosti.

Gradsko naselje Bosanski Petrovac se sastoji od sljede?ih naselja ili ulica: Centar, Gaj, Donji, Srednji, Gornji Bi??ani, Bahi?i, Juki?i, Lini?a Lokva, Huji?i, Pekijska, Plo?a, Novo Naselje, Skenderovo naselje, Didovi?i.

Historija

Kao naselje Bosanski Petrovac je postojao i u rimsko doba kao raskrsnica puteva Rimskog carstva , a Konstantin Porfirogenet ga spominje 950. godine pod nazivom Pset . Razdoblje rimske dominacije ovdje je potvrđeno nalazima na 15 lokaliteta. Na lokalitetu Bukova?a nalaze se tragovi rimske nekropole , gdje je otkrivena kasno-anti?ka grobnica i rimski novac . Jo? su sa?uvani tragovi rimskog ?ivota na lokalitetima Cime?a , Bjelajskog Vaganca i kod lokaliteta Vođenica .

Samo 16 lokaliteta iz perioda srednjeg vijeka govori da je ovo geografski veoma prostrano podru?je slabo naseljeno i u ovom periodu. Srednjovjekovni grad Bjelaj (stari toponim Bilaj) koji se nalazi na rubu Bjelajskog (Bilajskog) polja. Prvi put se u dokumentima spominje 1495. godine. Srednjovjekovna arhitektura ovog grada je i danas dosta dobro o?uvana. Najstarijem jezgru grada pripada mo?na okrugla kula visoka oko 16 m i gradsko dvori?te s cisternom opasano sna?nim bedemom. Pored kule je i glavni ulaz u grad. Progla?en je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine . [3]

Od srednjovjekovnih naselja je grad ?ovku koji se spominje u 15. vijeku. Ru?evine ovog grada nalaze se na prvobitnoj prethistorijskoj gradini. Historijski izvori ga spominju kao kraljevski grad u Humskoj ?upi. Najpoznatiji gospodari ?ovke bili su plemi?i Orlovi?i, koji su ovaj grad odr?avali sve do njegovog pada pod osmansku vlast 1524. godine. U pisanim dokumentima, naselje koje je bilo na mjestu dana?njeg Bosanskog Petrovca spominje se 1334. godine pod nazivom St. Petri de eodem . Historiograf ?i?i? stavlja na ovo mjesto stari grad Pset u istoimenoj ?upi, koju spominje jo? Konstantin VII Porfirogenet u 10. vijeku. Međutim ubikacija Pseta i Psetske ?upe jo? do danas je ostalo nerazrje?eno. Arheolo?ko podru?je sa ostacima srednjovjekovne crkve i nekropolom sa ste?cima na lokalitetu Crkvina u Koluni?u , najbolje odslikava ?ivot iz perioda ?upe Pset. Podru?je je progla?eno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. [4]

Osmanlije ovo podru?je osvajaju između 1520 . i 1530 . godine i tu organiziraju kadiluk Novosel.

Grad u Petrovcu sagrađen je za vrijeme sultana Ahmeda III . Iza Karlova?kog mira ( 1699. godine) Lika i Dalmacija , koje su do tada bile u sastavu velikog Osmanskog carstva , potpadaju pod vlast Austrije , odnosno Mleta?ke Republike , a muslimansko stanovni?tvo se povla?i iz tih oblasti i naseljava podru?ja Kulen Vakufa , Bjelaja , Biha?a , Cazina i podru?je sada?njeg Bosanskog Petrovca, gdje osnivaju grad i Petrova?ku kapetaniju . [5] Bosanski Petrovac pripada među mlađa gradska naselja u Krajini . U gradu je bila jedna tabija i jedna kula na vi?e katova, a bila je među najvi?im u podru?ju Krajine . [6]

Petrova?ki grad je do?ekao u dobrom stanju okupaciju Austro-Ugarske 1878. godine. Vjerovatno je poru?en 1905. godine prilikom provođenja regulacionog plana, koji je izgradila austro-ugarska vlast. U vrijeme osmanske dominacije bio je sjedi?te Petrova?ke kapetanije. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Bosanskom Petrovcu je odr?ana Prva zemaljska konferencija AF?-a i Prvi kongres ljekara partizana . U to vrijrme Vrhovni ?tab NOVJ i Josip Broz Tito boravili su u vozu na O?trelju . Voz je progla?en za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine . [7]

Privreda

Solarna elektrana

Podru?je op?ine Bosanski Petrovac je poznato po najve?em broju sun?anih sati u Bosni i Hercegovini. U naseljenom mjestu Krnjeu?a otvorena je prva solarna elektrana. Investitor ovog projekta je privredno dru?tvo “RSV ENERGY” d.o.o. Bosanski Petrovac, koje je, u realizaciju projekta, ulo?ilo preko 700.000,00 KM.

Ova solarna elekrana s kapacitetom od 150 KW i godi?njom proizvodnjom elektri?ne energije od 219 MWh, predstavlja najve?u solarnu elektranu ove veli?ine na Unsko-sanskom kantonu. Na povr?ini od 1600 m², uz vlastitu trafostanicu, instalisano je 1200 plo?a. [8]

Vlada USK je 2022. god. njema?koj kompaniji "Promondis Energy", uru?ila urbanisti?ka rje?enja za izgradnju solarnog parka na lokalitetu Bjelajski Vaganac, a rije? je o tri solarne elektrane pojedina?ne snage od 29,5 megavata. [9]

Solarni park sa ukupno 2.200 solarnih panela snage od po 500 vati zapo?eo je sredinom februara 2023. s probnim radom na lokalitetu naselja Bare. Radi se o energetskom postrojenju koje ?e proizvoditi elektri?nu energiju za oko 400 doma?instava. Izgradnju je udru?enim sredstvima finansiralo nekoliko poduzetnika. Proizvedenu struju otkupljivat ?e Elektroprivreda BiH .

U naselju Klenovac se planira izgradnja tri solarne elektrane naziva "AT1", "AT2" i "AT3" snage od 20 MW, a idejni projekat je izradio Powerdis iz Biha?a. [10]

U toku su pripremeza izgradnja solarne elektrane ukupne vrijednosti od oko 50 miliona eura, a po?etak realizacijeo?ekuje se u toku 2023. Investitor je njema?ka kompanija "Promondis", koja na prostoru Sanskog Mosta ima svoju fabriku za proizvodnju elektri?nih kablova. [11]

Kultura

Nacionalni spomenici

Stanovni?tvo

Po posljednjem slu?benom popisu stanovni?tva iz 1991 . godine, op?ina Bosanski Petrovac imala je 15.621 stanovnika, raspoređenih u 35 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma , najve?i dio op?ine Bosanski Petrovac u?ao je u sastav Federacije BiH . U sastav Republike Srpske u?li su dijelovi naseljenih mjesta: Bravski Vaganac , Bunara , Bukova?a , Drini? , Klenovac i Podsrnetica . Od ovog je podru?ja formirana op?ina Petrovac .

Nacionalni sastav stanovni?tva ? op?ina Bosanski Petrovac

Sastav stanovni?tva ? op?ina Bosanski Petrovac
2013. [12] 1991. [13] 1981. [14] 1971. [15] 1961. [16]
Osoba 7 328 (100,0%) 15 621 (100,0%) 16 374 (100,0%) 18 597 (100,0%) 19 954 (100,0%)
Srbi 3 996 (54,53%) 11 694 (74,86%) 11 129 (67,97%) 14 941 (80,34%) 16 469 (82,53%)
Bo?njaci 3 179 (43,38%) 3 288 (21,05%) 1 2 893 (17,67%) 1 3 315 (17,83%) 1 3 113 (15,60%) 1
Muslimani 39 (0,532%) ? ? ? ?
Nisu se izjasnili 30 (0,409%) ? ? ? ?
Hrvati 26 (0,355%) 48 (0,307%) 49 (0,299%) 76 (0,409%) 140 (0,702%)
Bosanci 15 (0,205%) ? ? ? ?
Nepoznato 12 (0,164%) ? ? ? ?
Ostali 11 (0,150%) 225 (1,440%) 89 (0,544%) 92 (0,495%) 28 (0,140%)
Pravoslavci 7 (0,096%) ? ? ? ?
Romi 3 (0,041%) ? ? ? ?
Bosanci i Hercegovci 3 (0,041%) ? ? ? ?
Jugoslaveni 2 (0,027%) 366 (2,343%) 2 187 (13,36%) 154 (0,828%) 188 (0,942%)
Crnogorci 1 (0,014%) ? 13 (0,079%) 13 (0,070%) 6 (0,030%)
Makedonci 1 (0,014%) ? 8 (0,049%) 1 (0,005%) ?
Slovenci 1 (0,014%) ? 6 (0,037%) 3 (0,016%) 4 (0,020%)
Albanci 1 (0,014%) ? ? 2 (0,011%) 6 (0,030%)
Turci 1 (0,014%) ? ? ? ?
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas ozna?ava kao modalitet Bo?njaci .

Nacionalni sastav stanovni?tva ? naselje Bosanski Petrovac

Sastav stanovni?tva ? naselje Bosanski Petrovac
2013. [12] 1991. [13] 1981. [14] 1971. [15] 1961. [16]
Osoba 3 427 (100,0%) 5 381 (100,0%) 4 547 (100,0%) 4 016 (100,0%) 3 473 (100,0%)
Bo?njaci 2 574 (75,11%) 2 678 (49,77%) 1 2 248 (49,44%) 1 2 551 (63,52%) 1 2 445 (70,40%) 1
Srbi 777 (22,67%) 2 345 (43,58%) 1 428 (31,41%) 1 257 (31,30%) 775 (22,32%)
Muslimani 18 (0,525%) ? ? ? ?
Nisu se izjasnili 17 (0,496%) ? ? ? ?
Bosanci 13 (0,379%) ? ? ? ?
Hrvati 9 (0,263%) 28 (0,520%) 36 (0,792%) 39 (0,971%) 84 (2,419%)
Ostali 7 (0,204%) 77 (1,431%) 21 (0,462%) 34 (0,847%) 9 (0,259%)
Bosanci i Hercegovci 3 (0,088%) ? ? ? ?
Nepoznato 3 (0,088%) ? ? ? ?
Jugoslaveni 1 (0,029%) 253 (4,702%) 794 (17,46%) 124 (3,088%) 150 (4,319%)
Crnogorci 1 (0,029%) ? 11 (0,242%) 6 (0,149%) 3 (0,086%)
Makedonci 1 (0,029%) ? 7 (0,154%) 1 (0,025%) ?
Albanci 1 (0,029%) ? ? 2 (0,050%) 4 (0,115%)
Turci 1 (0,029%) ? ? ? ?
Pravoslavci 1 (0,029%) ? ? ? ?
Slovenci ? ? 2 (0,044%) 2 (0,050%) 3 (0,086%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas ozna?ava kao modalitet Bo?njaci .

Obrazovanje

Sport

U Bosanskom Petrovcu postoji nogometni klub "Mladost" koji se takmi?i u kantonalnoj ligi. Također, postoje klubovi i u ostalim sportovima poput ko?arka?kog kluba Mladost i drugi.

Poznate li?nosti

Velikani Bosanskog Petrovca

Reference

  1. ^ "Bosanski Petrovac" . izbori.ba . Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine . Pristupljeno 6. 12. 2020 .
  2. ^ "Sistematski spisak op?ina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF) . fzs.ba . Arhivirano s originala (PDF) , 5. 3. 2016 . Pristupljeno 24. 11. 2015 .
  3. ^ "Stari grad Bjelaj (Bilaj) u Bjelaju, historijska cjelina" . Komisija za o?uvanje nacionalnih spomenika BiH . Arhivirano s originala , 20. 2. 2019 . Pristupljeno 9. 2. 2016 .
  4. ^ "Ostaci srednjovjekovne crkve i nekropola sa ste?ima na lokalitetu Crkvina u Koluni?u" . Komisija za o?uvanje nacionalnih spomenika BiH . Arhivirano s originala , 20. 2. 2019 . Pristupljeno 9. 2. 2016 .
  5. ^ "Hamdija Kre?evljakovi?, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI 1463. - 1606.- HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE -" . Sva prava ⓒ by Prof. Hamdo ?amo, Sarajevo: Svijetlost, 1980, . Arhivirano s originala , 5. 3. 2016 . Pristupljeno 9. 2. 2016 . CS1 odr?avanje: dodatna interpunkcija ( link )
  6. ^ "URBANE INTERVENCIJE OSMANSKE VLASTI NA PODRU?JU ZAPADNE BOSNE I PITANJE OSNIVANJA NASELJA BOSANSKI PETROVAC" . Mirza Hasan ?eman, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke), 711.2(497.6 Bosanski Petrovac) “14/19“ . Pristupljeno 9. 2. 2017 .
  7. ^ "Partizanski ? Titov voz na O?trelju" . Komisija za o?uvanje nacionalnih spomenika . Pristupljeno 9. 2. 2017 .
  8. ^ Otvorena prva solarna elektrana u Bosanskom Petrovcu - Slu?bena stranica op?ine
  9. ^ Ni?u solarne elektrane u Bosanskom Petrovcu vrijedne 45 miliona evra
  10. ^ AT Solar planira tri solarne elektrane u Bosanskom Petrovcu
  11. ^ "Zlatan ?eki?: Solarni park sa ukupno 2.200 panela pu?ten u probni rad" . Nezavisne novine . Pristupljeno 9. 2. 2017 .
  12. ^ a b "Popis 2013 BiH ? Stanovni?tvo prema etni?koj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima" . popis.gov.ba . Arhivirano s originala , 19. 9. 2017 . Pristupljeno 19. 9. 2017 .
  13. ^ a b "Nacionalni sastav stanovni?tva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF) . fzs.ba . Pristupljeno 24. 4. 2016 .
  14. ^ a b "Nacionalni sastav stanovni?tva SFR Jugoslavije 1981" (PDF) . stat.gov.rs . Pristupljeno 24. 4. 2016 .
  15. ^ a b "Nacionalni sastav stanovni?tva SFR Jugoslavije 1971" (PDF) . stat.gov.rs . Pristupljeno 24. 4. 2016 .
  16. ^ a b "Nacionalni sastav stanovni?tva FNR Jugoslavije 1961" (PDF) . stat.gov.rs . Pristupljeno 15. 4. 2016 .
  17. ^ Zbirka djela Jovana Bijeli?a - nacionalni spomenik [ mrtav link ]

Vanjski linkovi