Ovom ?lanku potrebna je jezi?ka standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako pobolj?ati ?lanak , kliknite na link uredi i doradite ?lanak vode?i ra?una o jezi?kim i stilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi ?lanak trebao izgledati, pogledajte neke od dobrih ?lanaka .

Rogatica
Op?ina i naseljeno mjesto
Op?tina Rogatica
Pogled na Rogaticu
Op?ina Rogatica u Bosni i Hercegovini
Rogatica Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°47′55″N 19°00′13″E  /  43.79861°N 19.00361°E  / 43.79861; 19.00361
Dr?ava	Bosna i Hercegovina
Entitet	Republika Srpska
Vlada
? Na?elnik	Milorad Jagodi? [1] ( SNSD )
Povr?ina
? Op?ina	645,87 km 2
? Naseljeno mjesto	13,73 km 2
Nadmorska visina	525 m
Stanovni?tvo  ( 2013 )
? Op?ina	10.723
?  Op?ina (gusto?a)	16,6 /km 2
? Naseljeno mjesto	6.522
?  Naseljeno mjesto (gusto?a)	475,02 /km 2
Vremenska zona	CET ( UTC+1 )
? Ljeti ( DST )	CEST ( UTC+2 )
Po?tanski broj	73 220
Pozivni broj	(+387) 58
Mati?ni broj	220469 [2]
Mati?ni broj op?ine	20516
Veb-sajt	www .rogatica .ba

Rogatica je naseljeno mjesto i sjedi?te istoimene op?ine u Bosni i Hercegovini . Administrativno je dio Republike Srpske .

Historija

Ilirsko doba

Do dolazka Slavena na podru?ju Rogatice su ?ivjeli Iliri , Rimljani i Avari . Spomenici iz prahistorijskog doba, gradine i gomile govore da najstarija ljudska naselja u Rogati?kom kraju datiraju mnogo prije nove ere. Rogatica po svom polo?aju pripada ?irem podru?ju Glasinca. Zahvaljuju?i arheolo?kim istra?ivanjima koja su obavljena i kod Rogatice (Osovo, Gu?evo, Plje?ivica, Zagorica, Rusanovi?, Planje, Brezije) zna se da je na tlu Glasinca u predhistorijsko doba postojala civilizacija ?ije se vi?evjekovno postojanje zavr?ava oko 300. g. p.n.e. Nosilac te civilizacije bilo je veliko ilirsko pleme ? Autarijati . ^[3] U historiji je taj period poznat pod imenom Glasina?ka kultura . A najstarije naselje iz tog perioda nalazilo se na Gracu, brijegu pored same Rakitnice.

Rimsko doba

Dolazkom Rimljana na prostor između Strmog Lunja i Rakitnice na kome se sad nalazi sjeverni dio grada, osnovano je rimsko naselje sa obilje?jima rimske civilizacije. Sve ?to se o tom gradu zna poznato je po arheolo?kim i epigrafskim ostacima iz same Rogatice i njene okoline. Na parcelama zvanim Mazlulovine otkopan je betonski zid, a u blizini je bila i "gr?ka crkva". Rimskog građevinskog materijala nalazilo se po cijelom gradu, od mahale Toplik do bolnice. Uz potok Toplik vodio je rimski put. ^[4] Nakon pada rimskog carstva 476, Slaveni su ove krajeve po?ele naseljavati u prvoj polovini 7. vijeka.

Srednji vijek

Da je Rogatica u srednjem vijeku bila gusto naseljena, pokazuju nekropole sa nadgrobnim spomenicima na 88 lokaliteta sa 2628 ste?aka . U dokumentima Dubrova?kog arhiva (Monumanta Ragusina) ime Rogatica se prvi put spominje iz 1425 godine.Iz raznih dokumenata se također zna da je Rogatica bila centar bogatog sto?arskog kraja u 14. vijeku. Za vrijeme vladavine Kralja Tvrtka Kotromani?a (1353-1391) Rogatica je bila vezana za utvrđenje Bora? i za njegove feudalne gospodare Radenovi?e ond. Pavlovi?e koji su vladali isto?nom Bosnom. Bora? je bio zna?ajni politi?ki, privredni i kulturni centar u kome su Pavlovi?i izdavali povelje, primali strane izaslanike i imali stalne dru?ine glumaca i muzi?ara. Grad u kome su bile dvorove vlastele le?i iznad lijeve obale Pra?e u dana?njem selu Varo?i?te. Turci su Bora? zauzeli 1466. godine a zatim pet godina kasnije su ga napustili. Pored ostataka grada u selu Varo?i?te nalazi se nekropola ste?aka kao i temelji crkve u predgrađu. Ste?ci su vjerovatno grobovi Petra i Radoslava Pavlovi?a, nasljednika dvora koji su pali u borbi protiv Turaka 1420. godine.

Osmansko doba

Prve mahale u Rogatici su: Sinan vojvodinu mahalu, Oru?-aginu mahalu, Husein-begovu mahalu i Carevu mahalu ili Hangariju kako su je jo? zvali. Po?etkom 16. vijeka ?elebi Pazar dobija prvo javno kupatilo sa toplom i hladnom vodom - hamam . Izgrađen je vodovod, kojim je dio ?ar?ije dobio pitku vodu. Na ?esmama ispred d?amija muslimani su uzimali abdest, a putnici kao i ostalo stanovni?tvo moglo se tu osvje?iti i napiti hladne vode.

Ve? 1528. godine Rogatica ima ?ar?iju koju ?ine: zanatske radnje, du?ani, karavan-saraji, a nedugo zatim musafirhane, mektebi i napokon medresa. Du?ani u ?ar?iji rađeni su na tradicionalni na?in. Bilo je du?ana i na dvije eta?e.

Rogati?ka ?ar?ija bila je koncentrisana u jednoj ulici sa du?anima po jedan, dva ili vi?e pod jednim krovom. Mnoge od objekata je izgradio legator Husein-beg Arnautovi? . ?ar?iju na desnoj i mahale na lijevoj obali Rakitnice jo? u tom vijeku spajaju dvije kamene ?uprije Kanarska ?uprija i Donja ?uprija . U tom periodu podignute su i prve d?amije. Uz njih nastaju mahale kao i djelovi grada za stanovanje, za razliku od ?ar?ije u kojoj se obavlja poslovni i javni ?ivot. U to doba u ?ar?iji egzistiraju zanatlije kao ?to su sabljari, ko?ari, kroja?i, kova?i, nalbanti, a??ije, pekari, berberi, abad?ije i dr. U 16. vijeku sagrađeno je nekoliko d?amija:

Tekijska, Oru?agina, Arnaudija, Careva d?amija, Sud?audinova ili ?ar?ijska d?amija, Serhadija i druge. U tom periodu sagrađena je i medresa koja se nalazila kraj ?ar?ijske d?amije. Sagrađena su i ?etiri mekteba i to uz d?amije Arnaudiju, Tekijsku, Carevu i u Gra?anici. U vi?evjekovnom periodu osmanlijske uprave Rogatica se razvila u zna?ajnu orijentalnu varo? i postala sjedi?te kadiluka.

U tom periodu kadiluk je dao vi?e li?nosti koje su u Osmanskom carstvu vr?ile visoke funkcije, tri velika vezira: Sinan-pa?a Borovin?i? , Ali-pa?a Pra?i? , Mehmed-pa?a Sokolovi? .

Austro-ugarsko doba

U toku austrougarske vladavine, po?ev od 1878 . godine, mijenja se struktura stanovni?tva u Rogatici. Prvo se doseljava nekoliko jevrejskih porodica i trgovaca drugih nacionalnosti, austrougarskih oficira i ?inovnika, a sa okolnih sela u ?ar?iju se naseljavaju Srbi .

U pregledu mjesta i statistici stanovni?tva u Bosni i Hercegovini objavljenom na njema?kom jeziku 1880 . predstavljeni su rezultati prvog popisa. Rogatica je 1879 . imala 1.831 stanovnika, 444 ku?e i 471 stan. Vjerska struktura stanovni?tva je izgledala:

• Muslimani 1.693 ili 92,46 %
• Pravoslavci 131 ili 7,16 %
• Jevreji 6 lil 0,32 %
• Katolici 1 ili 0,06 %

Rogatica se kao urbano naselje tada nalazila na 28. mjestu u Bosni.

Sa austrougarskom upravom u ovaj kraj, kao i u cijelu Bosnu prodire i evropska kultura. Ona se najprije o?ituje u uvođenju latini?nog pisma u javnom saobra?aju, u odlasku sve ve?eg broja mladih ljudi na ?kolovanje u razne evropske univerzitetske centre, kao ljekar dr. Avdibeg Bukvica. Od 1883. godine u Rogatici radi prvi civilni doktor.

U tom periodu sagrađeni su mnogi objekti. Tako su vojne jedinice 1879. god. izvr?ile potpunu rekonstrukciju puta Sarajevo -Rogatica- Vi?egrad u du?ini 148 km. Odmah iza toga izgrađen je put Rogatica- Gora?de 26 km. Na Borikama je 1895. osnovana ergela za uzgoj konja i to bosansko-brdske i arapske pasmine. Tokom 1905/1906. izgraden je vodovod u du?ini od 4 km. Iz strate?kih razloga izgrađena je i isto?no-bosanska pruga koja je dobrim djelom prolazila kroz podru?je tada?njeg rogati?kog sreza. U 1906. godini izgrađen je i put do Mesica u du?ini od 9 km. Iza 1908. godine izgrađena je i gradska kanalizacija. U krugu vojnih baraka na ulazu u grad izgrađena je dvospratna zgrada vojne kasarne.

1900. godine u Rogatici ni?e prva pilana za preradu drveta Be?ir-age ?aplji?a. U Kovanju nadomak Rogatice po?inje sa radom ciglana Nur-bega Brankovi?a.

U samom gradu svojim vanjskim izgledom i ljepotom posebno su se isticale ku?e Had?i Nurudin ef. Hafizovi?a i Suljage Vajzovi?a.

Na ?elu gradske op?ine u Rogatici nalazio se gradona?elnik Ahmed-beg Bukvica.

Prema popisu iz 1910. rogati?ki srez imao je oko 1.400 kmetovskih porodica.

U monografiji Rogatice, po popisu koji je 1910. godine izvr?ila austrougarska admistracija od 699 zemljoposjedni?kih porodica u ovom ataru:

• 644 su bo?nja?ke (92,13%),
• 52 srpske (7,4%),
• dvije hrvatske (2,29),
• i jedna jevrejska (0,14%).

Između dva svjetska rata

Od 1919. pa do 1949 . godine Rogati?ki srez se prostirao na 1.465,25 km ² i obuhvatao je podru?ja sada?njih op?ina Rogatica i Sokolac te djelove op?ina Han Pijesak (Pod?eplje), Videgradske op?ine (Međeđa), Gora?danske op?ine (Ustipra?a) i Paljanske op?ine (Hrenovica i Pra?a).

1919. godine u Kukavicama kod Rogatice otpo?ela je eksploatacija ugljenokopa, a naro?ito to dolazi do izra?aja od 1923. U 1928. napravljena je i ?i?ara koja je ugalj direktno transportovala na ?eljezni?ku stanicu u Mesi?e.

U vremenu od 1928-1932 godine u kulturnom ?ivotu Rogatice aktivno je u?estvovao i knji?evnik Hasan Kiki? , koji je u Rogatici ujedno bio i u?itelj.

U Rogatici je građanska ?kola otvorena 1926. god., a mre?a osnovnih ?kola se pro?iruje.

U to doba u Rogatici je bilo: 186 zanatskih radnji, 79 trgovinskih radnji te 68 ugostiteljska objekta

U Rogatici se 1936. godine otvara prva prodavnica obu?e "Bata".

Drugi svjetski rat

Raspad Kraljevine Jugoslavije Rogatica je do?ekala kao srednje razvijena bosanska varo? sa dosta trgovina, zanatskih i ugostiteljskih objekata, nekoliko industrijskih objekata i građanskom ?kolom. 1941. godine znatan broj Bo?njaka iz Rogatice i rogati?kih sela priklju?io u NOB-u . Da je u jesen te godine od njih formirana Muslimanska ?eta, a docnije i Muslimanski bataljon u okviru Romanijskog partizanskog odreda da bi se, nedugo poslije toga, uklju?ili u ?estu isto?nobosansku brigadu i na kraju u proslavljenu ?esnaestu muslimansku udarnu brigadu sa borcima, Narodne heroje Ragiba D?indu i Sulju Jahi?a , ?amila i Rasima D?indu, Muju Hod?i?a-Crnog, Ragiba Nalbanti?a, Rusmira Goru?anina, Mehmed, Arif i Asim Hod?ic, Suljo Pleho, Hamed Me?anovi?, Agan Zagori?a, Sejfo i Agan Durmi?evi?, Rasim ?uni?, Ramo Goli?, Abdulah Detli?, Salko Alispahi?, Ahmed i Fehim Hafizovi?, Muhidin ?ahinpa?i?, Adem Ak?amija, Muris Brankovi?, Ahmed Jamakovi?.

U Drugog svjetskog rata je od ukupno 136 rogati?kih sela potpuno spaljeno 77, a djelimi?no 42. Od predratnih hiljadu stambenih objekata u gradu, kraj II svjetskog rata je do?ekalo svega 45. Broj stanovnika u gradu 9. maja 1945 . bilo je 67. Od ukupno 7 d?amija u gradu Rogatica kraj II svjetskog rata do?ekale su samo dvije i to. Arnautovi?a d?amija i ?ar?ijska d?amija.

Geografija

Rogatica se nalazi u ju?nom djelu isto?ne Bosne. Smje?tena je u kotlini du? lijeve i desne obale rijeke Rakitnice i le?i na nadmorskoj visini od 525 metara. Njenu kotlinu sa sjeverozapada zatvara brdo Ljun, a sa istoka i jugoistoka redom brda Crven, Tmor i Zasada. Rogatica je sredi?te sliva rijeke Rakitnice a u ?irem smislu i srednjeg toka rijeke Pra?e . Sa istoka Rogatici gravitira podru?je koje se prostore do rijeke ?epe i rijeke Drine na Slapu, dok se prema sjeverozapadu njena gravitaciona zona prostire do Han Stjenica i velike visoravni Glasinac .

Rogati?ku kotlinu presijeca rijeka Rakitnica, ?iji se izvor nalazi na visini od 800 m ispod Stupnog dola. Isto?no od sela Rakitnice ona prima potok Bereg, a u samom gradu dva potoka, Toplik i Gra?anicu.

Ovaj kraj je prete?no srednjeplaninski. Od ?itave povr?ine rogati?ke op?ine, koja zaprema 66,437 ha, 20% zemlji?ta otpada na visinu od 500 m, dok je 80% planinsko zemlji?te sa visinom između 800 i 1900 m. Planine su na isto?noj, jugozapadnoj i sjevernoj strani a među njima su najve?e Devetak 1 417, Sjeme?, Tmor, Bok?anica 1 254 i dr.

Na ovom prostoru, u dolini rijeke Pra?e, nalaze se i poznate pe?ine: Mra?na pe?ina i Govje?tica

Sredi?nja godi?nja temperatura je 11 °C. Maksimalna temperatura u mjesecu julu dosti?e 35 °C, a minimalna u januaru do -28 °C.Godi?nja koli?ina oborina kre?e se od 700 do 800 mm u samom gradu, dok se na susjednim planinama penje do 1 500 mm.

Susjedne op?ine Rogatici su: Gora?de , Rudo , Vi?egrad , Srebrenica , Vlasenica , Han Pijesak , Sokolac i Pale . Sve do rata podru?je op?ine Rogatica zauzimalo je povr?inu 664,37 km ² .

Geografski polo?aj

Han-Pijesak Sokolac	Han-Pijesak Mili?i	Srebrenica
Sokolac Pale		Vi?egrad
Pale-Pra?a	Ustipra?a	Vi?egrad Rudo

Stanovni?tvo

Po popisu stanovni?tva iz 1991. godine, op?ina Rogatica imala je 21.978 stanovnika, raspoređenih u 119 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, op?ina Rogatica je, gotovo u cjelini, u?la u sastav Republike Srpske . U sastav Federacije Bosne i Hercegovine u?lo je naseljeno mjesto Bulozi i dio naseljenog mjesta Vra?alice .

Nacionalni sastav stanovni?tva - op?ina Rogatica

Sastav stanovni?tva ? op?ina Rogatica
	2013. [5]	1991. [6]	1981. [7]	1971. [8]	1961. [9]
Osoba	10 723 (100,0%)	21 978 (100,0%)	23 771 (100,0%)	25 501 (100,0%)	25 649 (100,0%)
Srbi	9 527 (88,85%)	8 391 (38,18%)	8 877 (37,34%)	10 208 (40,03%)	12 122 (47,26%)
Bo?njaci	1 117 (10,42%)	13 209 (60,10%) 1	14 020 (58,98%) 1	15 096 (59,20%) 1	12 545 (48,91%) 1
Hrvati	19 (0,177%)	19 (0,086%)	32 (0,135%)	45 (0,176%)	368 (1,435%)
Muslimani	18 (0,168%)	?	?	?	?
Nisu se izjasnili	12 (0,112%)	?	?	?	?
Ostali	8 (0,075%)	173 (0,787%)	31 (0,130%)	65 (0,255%)	28 (0,109%)
Bosanci	5 (0,047%)	?	?	?	?
Nepoznato	5 (0,047%)	?	?	?	?
Crnogorci	4 (0,037%)	?	22 (0,093%)	17 (0,067%)	25 (0,097%)
Jugoslaveni	3 (0,028%)	186 (0,846%)	762 (3,206%)	62 (0,243%)	543 (2,117%)
Albanci	3 (0,028%)	?	20 (0,084%)	4 (0,016%)	4 (0,016%)
Makedonci	1 (0,009%)	?	2 (0,008%)	2 (0,008%)	5 (0,019%)
Ukrajinci	1 (0,009%)	?	?	?	?
Slovenci	?	?	5 (0,021%)	1 (0,004%)	8 (0,031%)
Mađari	?	?	?	1 (0,004%)	1 (0,004%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas ozna?ava kao modalitet Bo?njaci .

Nacionalni sastav stanovni?tva - naseljeno mjesto Rogatica

Sastav stanovni?tva ? naseljeno mjesto Rogatica
	2013. [5]	1991. [6]	1981. [7]	1971. [8]	1961. [9]
Osoba	6 522 (100,0%)	8 916 (100,0%)	6 496 (100,0%)	4 792 (100,0%)	3 040 (100,0%)
Srbi	6 390 (97,98%)	2 971 (33,32%)	1 998 (30,76%)	1 524 (31,80%)	1 496 (49,21%)
Bo?njaci	82 (1,257%)	5 681 (63,72%) 1	3 855 (59,34%) 1	3 172 (66,19%) 1	1 227 (40,36%) 1
Hrvati	13 (0,199%)	16 (0,179%)	21 (0,323%)	25 (0,522%)	44 (1,447%)
Nisu se izjasnili	10 (0,153%)	?	?	?	?
Crnogorci	4 (0,061%)	?	15 (0,231%)	10 (0,209%)	9 (0,296%)
Muslimani	4 (0,061%)	?	?	?	?
Nepoznato	4 (0,061%)	?	?	?	?
Ostali	4 (0,061%)	108 (1,211%)	9 (0,139%)	17 (0,355%)	3 (0,099%)
Jugoslaveni	3 (0,046%)	140 (1,570%)	584 (8,990%)	41 (0,856%)	256 (8,421%)
Albanci	3 (0,046%)	?	9 (0,139%)	2 (0,042%)	3 (0,099%)
Bosanci	3 (0,046%)	?	?	?	?
Makedonci	1 (0,015%)	?	1 (0,015%)	?	?
Ukrajinci	1 (0,015%)	?	?	?	?
Slovenci	?	?	4 (0,062%)	1 (0,021%)	2 (0,066%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas ozna?ava kao modalitet Bo?njaci .

Kultura

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za op?inu Rogatica se nalaze sljede?i spomenici:

• " Mjesto i ostaci Arnaudija d?amije " (historijsko podru?je),
• " Most na rijeci ?epi " (historijski spomenik),
• " Nekropola Borak (Han-stjeni?ki plato), selo Burati" (historijsko podru?je),
• " Red?ep-pa?ina kula u ?epi " (historijska građevina). ^[10]

Također pogledajte

• Prvi spomen Rogatice
• Masakr u Pakleniku
• ?uprije u Rogatici

Literatura

• Mustafa Fejzi?: Svjetlost i tama rogati?ke historije

Reference

Vanjski linkovi

Commons ima datoteke na temu: Rogatica

• Zvani?ni sajt op?ine Rogatica Arhivirano 4. 1. 2016. na Wayback Machine
• Informativni portal Rogatice