George Walker Bush
[?d??ːrd? ?w?ːk?r b??]
(
New Haven
,
Connecticut
, 6. srpnja 1946.), ameri?ki politi?ar i dr?avnik. Guverner
Teksasa
bio je od 1995. do 2000. (46. po redu), a
predsjednik Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava
od 2001. do po?etka 2009. (43. po redu, reizabran 2004.).
?ivotopis
George Walker Bush
rođen je
6. srpnja
1946
. godine u mjestu New Haven u saveznoj dr?avi
Connecticut
. George Junior najstariji je sin biv?eg ameri?kog predsjednika
George Herbert Walker Busha
i Barbare Pierce Bush. Odrastao je u
Midlandu
i
Houstonu
u
Teksasu
gdje je njegov otac radio u naftnoj industriji.
Kao ?to je ranije spomenuto George Junior nije jedinac. Pored njega tu su jo? tri brata (
Jeb
- guverner
Floride
, Neil, Marvin) i sestra Dorothy. Obitelj Bush imala je jo? jedno dijete - k?erku Robin koja je
1953
godine (kada joj je bilo samo tri godine) tragi?no umrla od posljedica
leukemije
. Kao i njegov otac mladi je George pohađao presti?nu ?kolu
Philips Andover Academy
u saveznoj dr?avi
Massachusetts
prije nego se upisao na sveu?ilu?te
Yale
. Diplomirao je
1968
godine i nakon toga se vratio u
Teksas
gdje se pridru?io
Nacionalnoj teksa?koj zrakoplovnoj gardi
(Texas Air National Guard) gdje je nau?io pilotirati na mlaznim zrakoplovima, to?nije na zrakoplovu F-102. Ranih 1970-ih George se vratio u isto?ni Teksas gdje je na mahove radio kao menad?er u jednoj teksa?koj poljoprivrednoj tvrtki i u kampanjama za ameri?ki
Senat
u Floridi i
Alabami
. Jednom prilikom izlo?en pitanjima novinara da li je to?no da je u to doba koristio droge i odavao se pijanstvu Bush je odgovorio kako bi taj nomadski period svog ?ivota najrađe zaboravio. Godine
1972
. upisuje se u harvardsku poslovnu ?kolu (
Harvard Business School
) koju ?e zavr?iti
1975
. godine. Mladi Bush i dalje je odlu?no htio kro?iti stopama svoga oca te je tako odlu?io oku?ati se u naftnoj industriji. Stoga se vratio u Midland gdje je osnovao tvrtku za eksploataciju nafte i plina - Arbusto (?panjolska rije? za grm, kako glasi njegovo prezime na engleskom).
Godine
1977
vjen?ao se s Laurom Welch, biv?om u?iteljicom i knji?ni?arkom, a
1981
postao je otac dvije blizanke imenom - Barbara i Jenna. Bushovi imaju i tri ku?na ljubimca - psa imenom Spot i dvije ma?ke imenom - India i Ernie. Nedugo nakon stupanja u poslovne vode Bush se
1978
godine kandidirao za zastupnika u
Zastupni?kom domu
. No, izgubio je od
demokratskog
kandidata i dr?avnog senatora
Kenta Hacea
koji je od Busha dobio tek 6% vi?e glasova. Kada je po?etkom 1980-ih po?ela padati cijena nafte Bush je prihvatio spajanje svoje tvrtke (sada preimenovane u Bush Exploration) s naftnim investicijskim fontom Spectrum 7. Nakon spajanje dvije tvrtke Bush je postao predsjednik novostvorene korporacije. Godine
1986
nakon ponovnog iznenadnog pada cijena nafte Bush je tvrtku prodao Harken Energy korporaciji za, ?to bi rekli, sitne novce. Ne?to kasnije prodao je i svoj dio dionica, sada ve? svoje biv?e tvrtke, od ?ega je ostvario zna?ajnu zaradu.
Nedugo nakon svog 40-og rođendana u srpnju
1986
godine Bush je do?ao do prijelomne to?ke u svom ?ivotu. Prestao je piti, istovremeno postaju?i religiozniji, a također je pre?ao s
anglikanske
(?ijim su pripadnici njegov roditelji) na
metodisti?ku
vjeroispovijest (?ija je pripadnica njegova supruga). Istovremeno je postao puno ozbiljniji, a zna?ajno je pridonio i o?evoj odluci da se
1988
godine, uspje?no, kandidira za ameri?kog predsjednika. Povu?en politi?kim izazovom mladi Bush se preselio u ameri?ku prijestolnicu
1987
godine kako bi pomagao ocu u predizbornoj utrci. Iako George Junior nije imao, zvani?no, nikakvu du?nost u okviru predsjedni?ke utrke on je bio glavni o?ev oslonac. Za vrijeme kampanje naro?ito se istakao kao darovit govornik. Nedugo nakon izbora u studenome
1988
mlađi Bush se vratio u Teksas, ovaj puta u
Dallas
, gdje je okupio grupu imovinski dobrostoje?ih investitora (uklju?uju?i i sebe) kako bi zajedno kupili profesionalni
bejzbol
tim
Texas Rangers
. Nakon ?to je mom?ad
1998
prodana Bush je vjerovatno prili?no dugo trljao ruke zbog dobro sklopljenog posla. Naime, u klub je ulo?io 606.000
ameri?kih dolara
(USD), da bi svoj dio vlasni?tva prodao za 15.000.000 USD.
Politi?ka karijera
Kada je
1994
. izabran za teksa?kog guverenara Bush je iznenadio sve, ?ak i vlastitu obitelj, jer je uspio pobjediti popularnu demokratsku kandidatkinju
Ann W. Richards
sa 350.000 glasova vi?e. Svoju iznenadnu pobjedu Bush je izgradio na propagiranju pove?anja mjesnog nadzora ?kola i reformi socijalne skrbi. U svom prvom mandatu Bush je ostvario ve?inu svojih ciljeva te je u?inio va?ne korake ka reformi sudstva ote?av?i dr?avnom tu?itelju podizanje optu?nica, ?to se osobito pozitivno odrazilo na interese velikih teksa?kih tvrtki. Do kraja svog prvog mandata postao je toliko popularan da su ga podr?avali ?ak i pripadnici Demokratske stranke koji su kontrolirali zakonodavnu vlast u Teksasu. Godine
1997
. Bush je promovirao plan velike porezne reforme kojom bi se prihodi od poreza smanjili za 3.000.000 USD godi?nje. Bio je to velik politi?ki rizik koji nije zadovoljio konzervativce, a ni liberale. Na kraju su njegov plan onemogu?ili njegove strana?ke kolege iz
Republikanske
stranke koju su glasali protiv plana. Ipak, na kraju se Bush uspio izboriti za smanjenje prihoda od poreza u visini od 1.000.000 USD godi?nje. U studenome
1988
Bush je postao prvi teksa?ki guverner koji je izabran na period od ?etiri godine dobiv?i 65 % glasova. Ovaj uspjeh najvi?e mo?e dobrim dijelom zahvaliti crncima i hispanjolcima koji su ovaj put svoj glas dali republikancima, iako po tradiciji oni glasaju za demokrate. Najnoviji uspjeh mladog Busha privukao je pozornost njegovih strana?kih kolega na saveznoj razini koji su ga smatrali dostojnim kandidature za predsjednika Sjedinjenih Dr?ava. U lipnju
1999
Bush je zvani?no objavio svoju namjeru da se kandidira za predsjednika Sjedinjenih Dr?ava opisuju?i sebe kao samilosnog konzervativca.
Svoju predizbornu kampanju zapo?eo je na obe?anjima da ?e Republikanskoj stranci dopustiti vi?e utjecaja na odluke predsjednika te da ?e obnoviti ono ?to republikanci nazivaju dostojanstvom
Bijele ku?e
(aluzija na
Clintonovu
aferu s
Monicom Lewinsky
). Također u svojoj kampanji Bush stavlja o?tar naglasak na ?elju za pobolj?anjem ?kolskog sustava (?to mu je navodno najve?a opsesija), reformu socijalne skrbi, poreznog sustava na saveznoj razini i uvođenje sistema tzv. ograni?ene vlade. Kriti?ari mu prebacuju njegovo relativno neiskustvo u politici i preveliku bri?nost samo za dobrostoje?e osobe i interese velikikog biznisa. Liberali koji ne vjeruju u njegovu "samilost" kritiziraju ga ?to je kao guverner Texasa podr?avao smrtnu kaznu i zalagao se protiv poba?aja. Njegova opozicija istovremeno mu prebacuje sprije?avanje dono?enja zakona koji bi ?titio prava homoseksualaca. Unato? nekoliko njegovih nevjerovatnih gre?aka - spomenimo samo da je na pitanje novinara da imenuje lidere nekih vode?ih zemalja Bush nije dao nijedan to?an odgovor te da je u okviru svoje kampanje posjetio
sveu?ili?te Bob Jones
koje je u Sjedinjenim Dr?avama poznato po rasnoj i vjerskoj nesno?ljivosti - uspio je izboriti se za neo?ekivano veliku podr?ku u redovima republikanaca preti?u?i senatora
Johna McCaina
koji je bio nesumnjivi autoritet unutar stranke. U srpnju
2000
Bush je objavio ime kandidata za mjesto
potpredsjednika
-
Richarda B. Cheneya
, biv?eg kongresmena iz savezne dr?ave
Wyoming
koji je za vrijeme Bushovog oca bio ministar obrane, a sada se bavi poslovima vezanim uz naftu u Texasu. Obojica su formalno nominirani za predsjedni?ku utrku
2. kolovoza
2000
na Republikanskoj Nacionalnoj konvenciji u
Philadelphiji
.
Nakon prebrojavanja glasova koje se odigravalo na Floridi gdje je njegov brat guverner i pobjede u predsjedni?koj trci George Walker Bush je pobjedio svog suparnika (
Ala Gora
) iako je dobio manji broj glasova.
Predsjedni?tvo
Sa teroristi?kim
napadima od 11. rujna 2001.
Bushova politika je odjednom dobila smisao i nazvana je
borbom protiv
terorizma
. Bush je pod tim imenom, uz podr?ku europskih dr?ava a najvi?e
Velike Britanije
i nekih
islamskih
dr?ava poveo rat protiv
Talibana
u
Afganistanu
, koji su u tom trenutku davali uto?i?te teroristi?koj mre?i al-Qaeda i
Osami bin Ladenu
(vi?e na
Rat protiv terorizma
). Broj ubijenih civila u tom ratu se procjenjuje na 18 tisu?a.
Tijekom slijede?ih nekoliko mjeseci
State Department
i predsjednik Bush, uz pomo? izvje?tajne slu?be
CIA
su prona?li vezu između terorista i
ira?kog
diktatora
Saddama Huseina
. Bush je optu?io Irak za posjedovanje
oru?ja za masovno uni?tenje
. Bush je vr?io stalni pritisak na Irak i to je rezultiralo tre?im
Zaljevskim ratom
i upadom ameri?kih i britanskih postrojbi u o?ujku
2003
. godine u Irak. Napad je izvr?en bez suglasnosti
UN
i
Vije?a sigurnosti
UN, pa je taj napad podijelio svjetske i europske zemlje u politi?kom smislu. Na stranu SAD-a i Velike Britanije su stali
?panjolska
,
Italija
,
Poljska
i druge zemlje, dok su drugu stranu predvodili
Francuska
,
Njema?ka
i
Rusija
, koji nisu prona?li opravdanje za taj rat u izvje?taju inspekcije za oru?je na ?ijem ?elu se nalazio
Hans Blix
.
Tre?i Zaljevski rat prouzro?io je ?irom planeta proteste protiv rata i SAD-a, pa ?ak i u dr?avama ?ije su vlade podr?avale politiku SAD-a. Ve?ina demonstranata prebacivala je Bushu da vodi osobni rat protiv Iraka, da je to rat isklju?ivo samo zbog
nafte
itd., i da nije rat protiv terorizma.
Ameri?ke i britanske snage su vrlo brzo savladale ira?ki otpor i preuzele vlast nad zemljom, sru?ile diktaturu i uhapsile Saddama Huseina. Budu?i da nije bilo jasno razrađenog plana za vrijeme poslije pada Saddama Huseina, Irak i cijeli arapski svijet su postali nemirnim mjestom. Okupacijske snage su pod stalnom opasnosti od napada i teroristi?kih napada.
Osim u Iraku i drugim arapskim zemljama, i u nekim drugim zemljama i gradovima kao u
Istanbulu
ili
11. marta
2004
u
Madridu
do?lo je do teroristi?kih napada teroristi?ke mre?e Al kaide i njoj srodnih teroristi?kih organizacija, ?to je opet na direktan ili indirektni na?in vodilo do povla?enja jedinica nekih
dr?ava
iz
Iraka
.
Na unutarnjo-politi?kom planu, Bush je dobio svu mogu?u podr?ku u borbi protiv terorizma; osnovano je novo
Ministarstvo unutra?nje sigurnosti
, slobodna prava građana su ograni?ena
dekretom
Patriot Act I
, pove?ane su sigurnosne kontrole prilikom ulaza u zemlju ...
Svi ti
dekreti
, nisu na samom startu prouzro?ili nikakve kritike u SAD-u, a tek ne?to kasnije, kratko pred predsjedni?ke izbore 2004. godine se po?inju polako javljati kriti?ari ovih uredbi, a prvenstveno protiv planova za uvođenje uredbe
Patriot Act II
(
vidi
:
engleska Wikipedia
).
U međuvremenu na vidjelo su iza?li dokumenti kojim su
FBI
i
NSA
upozoravali predsjednika Busha o mogu?im teroristi?kim napadima na SAD u kolovozu 2001. Ovaj do tada tajni dokument je predat na uvid jednoj posebno osnovanoj komisiji
Kongresa
SAD-a ?iji je izvje?taj javno objavljen u travnju 2004. godine.
Dana 03. studenog 2004.-te godine, Bush je ponovo izabran za predsjednika SAD-a na rok od 4 godine.
Ostali događaji
- U o?ujku
2001
godine, SAD bespovratno napu?ta i odbacuje
protokol iz Kyota
, koji treba regulirati
stakleni?ki u?inak
na planetu
- U kolovozu
2001
godine, Bush korigira svoj stav prema istra?ivanju
gena
, pri ?emu se izja?njava za ograni?enu podr?ku istra?ivanju u toj oblasti
biogenetike
.
- U o?ujku
2002
godine, Bush uvodi uvozne
carine
na
?elik
i ?eli?ne proizvode, kako bi za?titio ameri?ke tvrke od strane konkurencije. Kao odgovor,
Europska Unija
s odobrenjem
Svjetske trgovinske organizacije
(WTO) uvodi također SAD-u carine.
- U srpnju
2002
godine, predsjednik Bush blokira odobrenu pomo? od 34 milijuna dolara Svjetskom fondu UN (UNFPA) pod izgovorom da se tim novcem financira sterilizacija i poba?aji u
Kini
.
- U kolovozu
2002
godine, SAD poku?avaju oslabiti novoosnovani
Međunarodni krivi?ni sud
, pri ?emu vode pregovore s pojedina?nim zemljama o neizru?enju ameri?kih dr?avljana u
Den Haag
, sredi?te međunarodnog krivi?nog suda: uredba
Servicemen Protection Act
dopu?ta predsjedniku SAD-a i nasilno oslobađanje građana SAD-a.
- Svibanj
2003
godine, predsjedni?kom uredbom se uvode poreske olak?ice
- U sije?nju
2004
godine, predsjednik Bush objavljuje svoju namjeru i namjeru
NASA
-i o izgradnji svemirske stanice na
Mjesecu
, kao usputne stanice na letu prema
Marsu
.
- U svibnju
2004
godine u javnost prodiru podaci o mu?enjima zarobljenika po vojnim zatvorima poput
Abu Graiba
u
Iraku
i
Guantanama
na
Kubi
koji uzrokuju skandal i slabe moralno povjerenje u Bushovu vladu
- Po?etkom lipnja
2004
godine, povodom obilje?avanja 60-godi?njeg
iskrcavanja saveznika
na
Normandiju
, predsjednik Bush posje?uje
Europu
, pri ?emu dolazi do velikih prosvjeda protiv njega. Tom prilikom posje?uje i
papu
Ivana Pavla II.
koji kritizira njegovu politiku i zahtijeva promjenu njegove politike
Unutra?nja politika
Kabinet
U Bu?ovom kabinetu nalazi se najve?i broj predstavnika manjina u bilo kojoj saveznoj vladi SAD do sada, uklju?uju?i i prva dva ministra azijskog porekla. To je takođe, prema Ginisovoj knjizi rekorda, najimu?niji kabinet u istoriji.
Samo jedan ?lan nije republikanac. To je na?elnik sekretarijata za saobra?aj,
Norman Mineta
, prvi ministar azijskog porekla, koji je prethodno slu?io kao na?elnik sekretarijata za trgovinu u vladi
Bila Klintona
.
U sastavu ove vlade se nalaze, odnosno nalazili su se va?ni predstavnici prethodnih republikanskih vlada, kao ?to su
Kolin Pauel
(savetnik za odbranu u vladi
Ronalda Regana
i ?ef osoblja u vladi
D?ord?a Bu?a starijeg
) i
Donald Ramsfeld
(bio je sekretar odbrane i u vreme D?eralda Forda.
Nakon pobede na izborima 2004. Bu? je dozvolio svim ?lanovima kabineta koji ne ?ele da rade u drugom mandatu da podnesu ostavke; prvi koji su to u?inili su
D?on A?kroft
i
Donald Evans
. A?krofta je zamenio
Alberto R. Gonzales
.
Ostali savetnici i zvani?nici
- CIA
-
D?ord? Tenet
(2001-2004),
John E. McLaughlin
(v.d. 2004),
Porter Gos
(2004-2006),
Michael Hayden
(2006 -)
- FBI
-
Louis Freeh
(2001-);
Thomas J. Pickard
(v.d. 2001),
Robert Mueller
(2001-)
- Savetnik za nacionalnu bezbednost
-
Kondoliza Rajs
(2001-2005),
Stephen Hadley
(2005-)
- Direktor nacionalnih obavje?tajnih slu?bi
-
D?on Negroponte
(2005 -)
- EPA
-
Kristina Tod Vitman
(2001?2003),
Linda J. Fisher
(v.d. 2003),
Marianne L. Horinko
(v.d. 2003);
Michael O. Leavitt
(2003?2005);
Stephen L. Johnson
(2005-)
- Ambasador pri
UN
-
D?on Negroponte
(2001?2004),
D?on Danfort
(2004?2005),
John Bolton
(2005 -)
- FCC
-
Majkl Pauel
(2001-2005),
Kevin Martin
(2005-)
- OMB
-
Mi? Deniels
(2001?2003),
D?o?ua Bolten
(2003?)
- ?ef osoblja Bele ku?e
-
Endrju Kard
- Stariji savetnik
-
Karl Ruv
- Advokat Bele ku?e
-
Alberto Gonzales
(2001-2005),
Harriet Miers
(2005-)
- Savetnik
-
Keren Hjuz
- Predstavnik za ?tampu
-
Ari Flaj?er
(2001?2003),
Skot Meklelan
(2003?2006),
Tony Snow
(2006 - 2007),
Dana Perino
(2007 - )
Među najkritikovanijima su
D?on Poindekster
, D?on Negroponte,
Eliot Abrams
i
Oto Rajh
zbog svoje uloge u
aferi Iran-Kontra
i za prikrivanje kr?enja ljudskih prava u Srednjoj i Ju?noj Americi. Takođe kritike se odnose i na nepotizam, tj. postavljanje rođaka visokih zvani?nika na va?ne dr?avne funkcije (primer je Majkl Pauel koji je sin Kolina Pauela.
Izvori
Vanjske veze