George W. Bush

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice D?ord? Voker Bu? )
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
George Walker Bush
George W. Bush


Na du?nosti
20. januar 2001. – 20. januar 2009.
Potpredsjednik Dick Cheney
Prethodnik Bill Clinton
Nasljednik Barack Obama

Na du?nosti
17. januar 1995. – 21. decembar 2000.
Zamjenik Bob Bullock (1995 ? 1999)
Rick Perry (1999 ? 2000)
Prethodnik Ann Richards
Nasljednik Rick Perry

Rođen/a 6. 7. 1946 . ( 1946-07-06 ) (dob: 77)
New Haven , Connecticut
Dr?avljanstvo ameri?ko
Politi?ka stranka Republikanska stranka
Suprug/a Laura Bush
Djeca Barbara Pierce Bush i Jenna Welch Hager
Prebivali?te Bijela ku?a (slu?beno)
Crawford , Texas (privatna)
Alma mater Yale University
Harvard Business School
Zanimanje Poslovni ?ovjek ( nafta , bejzbol )
Religija Ujedinjeni metodist [1]
Potpis George W. Bush's signature
Website The White House
Vojna slu?ba
Rod/slu?ba Teksa?ka zra?na nacionalna garda
Alabamska zra?na nacionalna garda
Godine slu?be 1968 ? 1973
?in Poru?nik

George Walker Bush [?d??ːrd? ?w?ːk?r b??] ( New Haven , Connecticut , 6. srpnja 1946.), ameri?ki politi?ar i dr?avnik. Guverner Teksasa bio je od 1995. do 2000. (46. po redu), a predsjednik Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava od 2001. do po?etka 2009. (43. po redu, reizabran 2004.).

?ivotopis

George Walker Bush rođen je 6. srpnja 1946 . godine u mjestu New Haven u saveznoj dr?avi Connecticut . George Junior najstariji je sin biv?eg ameri?kog predsjednika George Herbert Walker Busha i Barbare Pierce Bush. Odrastao je u Midlandu i Houstonu u Teksasu gdje je njegov otac radio u naftnoj industriji.

Kao ?to je ranije spomenuto George Junior nije jedinac. Pored njega tu su jo? tri brata ( Jeb - guverner Floride , Neil, Marvin) i sestra Dorothy. Obitelj Bush imala je jo? jedno dijete - k?erku Robin koja je 1953 godine (kada joj je bilo samo tri godine) tragi?no umrla od posljedica leukemije . Kao i njegov otac mladi je George pohađao presti?nu ?kolu Philips Andover Academy u saveznoj dr?avi Massachusetts prije nego se upisao na sveu?ilu?te Yale . Diplomirao je 1968 godine i nakon toga se vratio u Teksas gdje se pridru?io Nacionalnoj teksa?koj zrakoplovnoj gardi (Texas Air National Guard) gdje je nau?io pilotirati na mlaznim zrakoplovima, to?nije na zrakoplovu F-102. Ranih 1970-ih George se vratio u isto?ni Teksas gdje je na mahove radio kao menad?er u jednoj teksa?koj poljoprivrednoj tvrtki i u kampanjama za ameri?ki Senat u Floridi i Alabami . Jednom prilikom izlo?en pitanjima novinara da li je to?no da je u to doba koristio droge i odavao se pijanstvu Bush je odgovorio kako bi taj nomadski period svog ?ivota najrađe zaboravio. Godine 1972 . upisuje se u harvardsku poslovnu ?kolu ( Harvard Business School ) koju ?e zavr?iti 1975 . godine. Mladi Bush i dalje je odlu?no htio kro?iti stopama svoga oca te je tako odlu?io oku?ati se u naftnoj industriji. Stoga se vratio u Midland gdje je osnovao tvrtku za eksploataciju nafte i plina - Arbusto (?panjolska rije? za grm, kako glasi njegovo prezime na engleskom).

Godine 1977 vjen?ao se s Laurom Welch, biv?om u?iteljicom i knji?ni?arkom, a 1981 postao je otac dvije blizanke imenom - Barbara i Jenna. Bushovi imaju i tri ku?na ljubimca - psa imenom Spot i dvije ma?ke imenom - India i Ernie. Nedugo nakon stupanja u poslovne vode Bush se 1978 godine kandidirao za zastupnika u Zastupni?kom domu . No, izgubio je od demokratskog kandidata i dr?avnog senatora Kenta Hacea koji je od Busha dobio tek 6% vi?e glasova. Kada je po?etkom 1980-ih po?ela padati cijena nafte Bush je prihvatio spajanje svoje tvrtke (sada preimenovane u Bush Exploration) s naftnim investicijskim fontom Spectrum 7. Nakon spajanje dvije tvrtke Bush je postao predsjednik novostvorene korporacije. Godine 1986 nakon ponovnog iznenadnog pada cijena nafte Bush je tvrtku prodao Harken Energy korporaciji za, ?to bi rekli, sitne novce. Ne?to kasnije prodao je i svoj dio dionica, sada ve? svoje biv?e tvrtke, od ?ega je ostvario zna?ajnu zaradu.

Nedugo nakon svog 40-og rođendana u srpnju 1986 godine Bush je do?ao do prijelomne to?ke u svom ?ivotu. Prestao je piti, istovremeno postaju?i religiozniji, a također je pre?ao s anglikanske (?ijim su pripadnici njegov roditelji) na metodisti?ku vjeroispovijest (?ija je pripadnica njegova supruga). Istovremeno je postao puno ozbiljniji, a zna?ajno je pridonio i o?evoj odluci da se 1988 godine, uspje?no, kandidira za ameri?kog predsjednika. Povu?en politi?kim izazovom mladi Bush se preselio u ameri?ku prijestolnicu 1987 godine kako bi pomagao ocu u predizbornoj utrci. Iako George Junior nije imao, zvani?no, nikakvu du?nost u okviru predsjedni?ke utrke on je bio glavni o?ev oslonac. Za vrijeme kampanje naro?ito se istakao kao darovit govornik. Nedugo nakon izbora u studenome 1988 mlađi Bush se vratio u Teksas, ovaj puta u Dallas , gdje je okupio grupu imovinski dobrostoje?ih investitora (uklju?uju?i i sebe) kako bi zajedno kupili profesionalni bejzbol tim Texas Rangers . Nakon ?to je mom?ad 1998 prodana Bush je vjerovatno prili?no dugo trljao ruke zbog dobro sklopljenog posla. Naime, u klub je ulo?io 606.000 ameri?kih dolara (USD), da bi svoj dio vlasni?tva prodao za 15.000.000 USD.

Politi?ka karijera

Kada je 1994 . izabran za teksa?kog guverenara Bush je iznenadio sve, ?ak i vlastitu obitelj, jer je uspio pobjediti popularnu demokratsku kandidatkinju Ann W. Richards sa 350.000 glasova vi?e. Svoju iznenadnu pobjedu Bush je izgradio na propagiranju pove?anja mjesnog nadzora ?kola i reformi socijalne skrbi. U svom prvom mandatu Bush je ostvario ve?inu svojih ciljeva te je u?inio va?ne korake ka reformi sudstva ote?av?i dr?avnom tu?itelju podizanje optu?nica, ?to se osobito pozitivno odrazilo na interese velikih teksa?kih tvrtki. Do kraja svog prvog mandata postao je toliko popularan da su ga podr?avali ?ak i pripadnici Demokratske stranke koji su kontrolirali zakonodavnu vlast u Teksasu. Godine 1997 . Bush je promovirao plan velike porezne reforme kojom bi se prihodi od poreza smanjili za 3.000.000 USD godi?nje. Bio je to velik politi?ki rizik koji nije zadovoljio konzervativce, a ni liberale. Na kraju su njegov plan onemogu?ili njegove strana?ke kolege iz Republikanske stranke koju su glasali protiv plana. Ipak, na kraju se Bush uspio izboriti za smanjenje prihoda od poreza u visini od 1.000.000 USD godi?nje. U studenome 1988 Bush je postao prvi teksa?ki guverner koji je izabran na period od ?etiri godine dobiv?i 65 % glasova. Ovaj uspjeh najvi?e mo?e dobrim dijelom zahvaliti crncima i hispanjolcima koji su ovaj put svoj glas dali republikancima, iako po tradiciji oni glasaju za demokrate. Najnoviji uspjeh mladog Busha privukao je pozornost njegovih strana?kih kolega na saveznoj razini koji su ga smatrali dostojnim kandidature za predsjednika Sjedinjenih Dr?ava. U lipnju 1999 Bush je zvani?no objavio svoju namjeru da se kandidira za predsjednika Sjedinjenih Dr?ava opisuju?i sebe kao samilosnog konzervativca.

Svoju predizbornu kampanju zapo?eo je na obe?anjima da ?e Republikanskoj stranci dopustiti vi?e utjecaja na odluke predsjednika te da ?e obnoviti ono ?to republikanci nazivaju dostojanstvom Bijele ku?e (aluzija na Clintonovu aferu s Monicom Lewinsky ). Također u svojoj kampanji Bush stavlja o?tar naglasak na ?elju za pobolj?anjem ?kolskog sustava (?to mu je navodno najve?a opsesija), reformu socijalne skrbi, poreznog sustava na saveznoj razini i uvođenje sistema tzv. ograni?ene vlade. Kriti?ari mu prebacuju njegovo relativno neiskustvo u politici i preveliku bri?nost samo za dobrostoje?e osobe i interese velikikog biznisa. Liberali koji ne vjeruju u njegovu "samilost" kritiziraju ga ?to je kao guverner Texasa podr?avao smrtnu kaznu i zalagao se protiv poba?aja. Njegova opozicija istovremeno mu prebacuje sprije?avanje dono?enja zakona koji bi ?titio prava homoseksualaca. Unato? nekoliko njegovih nevjerovatnih gre?aka - spomenimo samo da je na pitanje novinara da imenuje lidere nekih vode?ih zemalja Bush nije dao nijedan to?an odgovor te da je u okviru svoje kampanje posjetio sveu?ili?te Bob Jones koje je u Sjedinjenim Dr?avama poznato po rasnoj i vjerskoj nesno?ljivosti - uspio je izboriti se za neo?ekivano veliku podr?ku u redovima republikanaca preti?u?i senatora Johna McCaina koji je bio nesumnjivi autoritet unutar stranke. U srpnju 2000 Bush je objavio ime kandidata za mjesto potpredsjednika - Richarda B. Cheneya , biv?eg kongresmena iz savezne dr?ave Wyoming koji je za vrijeme Bushovog oca bio ministar obrane, a sada se bavi poslovima vezanim uz naftu u Texasu. Obojica su formalno nominirani za predsjedni?ku utrku 2. kolovoza 2000 na Republikanskoj Nacionalnoj konvenciji u Philadelphiji .

Nakon prebrojavanja glasova koje se odigravalo na Floridi gdje je njegov brat guverner i pobjede u predsjedni?koj trci George Walker Bush je pobjedio svog suparnika ( Ala Gora ) iako je dobio manji broj glasova.

Predsjedni?tvo

Sa teroristi?kim napadima od 11. rujna 2001. Bushova politika je odjednom dobila smisao i nazvana je borbom protiv terorizma . Bush je pod tim imenom, uz podr?ku europskih dr?ava a najvi?e Velike Britanije i nekih islamskih dr?ava poveo rat protiv Talibana u Afganistanu , koji su u tom trenutku davali uto?i?te teroristi?koj mre?i al-Qaeda i Osami bin Ladenu (vi?e na Rat protiv terorizma ). Broj ubijenih civila u tom ratu se procjenjuje na 18 tisu?a.

Tijekom slijede?ih nekoliko mjeseci State Department i predsjednik Bush, uz pomo? izvje?tajne slu?be CIA su prona?li vezu između terorista i ira?kog diktatora Saddama Huseina . Bush je optu?io Irak za posjedovanje oru?ja za masovno uni?tenje . Bush je vr?io stalni pritisak na Irak i to je rezultiralo tre?im Zaljevskim ratom i upadom ameri?kih i britanskih postrojbi u o?ujku 2003 . godine u Irak. Napad je izvr?en bez suglasnosti UN i Vije?a sigurnosti UN, pa je taj napad podijelio svjetske i europske zemlje u politi?kom smislu. Na stranu SAD-a i Velike Britanije su stali ?panjolska , Italija , Poljska i druge zemlje, dok su drugu stranu predvodili Francuska , Njema?ka i Rusija , koji nisu prona?li opravdanje za taj rat u izvje?taju inspekcije za oru?je na ?ijem ?elu se nalazio Hans Blix .

Tre?i Zaljevski rat prouzro?io je ?irom planeta proteste protiv rata i SAD-a, pa ?ak i u dr?avama ?ije su vlade podr?avale politiku SAD-a. Ve?ina demonstranata prebacivala je Bushu da vodi osobni rat protiv Iraka, da je to rat isklju?ivo samo zbog nafte itd., i da nije rat protiv terorizma.

Ameri?ke i britanske snage su vrlo brzo savladale ira?ki otpor i preuzele vlast nad zemljom, sru?ile diktaturu i uhapsile Saddama Huseina. Budu?i da nije bilo jasno razrađenog plana za vrijeme poslije pada Saddama Huseina, Irak i cijeli arapski svijet su postali nemirnim mjestom. Okupacijske snage su pod stalnom opasnosti od napada i teroristi?kih napada.

Osim u Iraku i drugim arapskim zemljama, i u nekim drugim zemljama i gradovima kao u Istanbulu ili 11. marta 2004 u Madridu do?lo je do teroristi?kih napada teroristi?ke mre?e Al kaide i njoj srodnih teroristi?kih organizacija, ?to je opet na direktan ili indirektni na?in vodilo do povla?enja jedinica nekih dr?ava iz Iraka .

Na unutarnjo-politi?kom planu, Bush je dobio svu mogu?u podr?ku u borbi protiv terorizma; osnovano je novo Ministarstvo unutra?nje sigurnosti , slobodna prava građana su ograni?ena dekretom Patriot Act I , pove?ane su sigurnosne kontrole prilikom ulaza u zemlju ...

Svi ti dekreti , nisu na samom startu prouzro?ili nikakve kritike u SAD-u, a tek ne?to kasnije, kratko pred predsjedni?ke izbore 2004. godine se po?inju polako javljati kriti?ari ovih uredbi, a prvenstveno protiv planova za uvođenje uredbe Patriot Act II ( vidi : engleska Wikipedia ).

U međuvremenu na vidjelo su iza?li dokumenti kojim su FBI i NSA upozoravali predsjednika Busha o mogu?im teroristi?kim napadima na SAD u kolovozu 2001. Ovaj do tada tajni dokument je predat na uvid jednoj posebno osnovanoj komisiji Kongresa SAD-a ?iji je izvje?taj javno objavljen u travnju 2004. godine.

Dana 03. studenog 2004.-te godine, Bush je ponovo izabran za predsjednika SAD-a na rok od 4 godine.

Ostali događaji

  • U o?ujku 2001 godine, SAD bespovratno napu?ta i odbacuje protokol iz Kyota , koji treba regulirati stakleni?ki u?inak na planetu
  • U kolovozu 2001 godine, Bush korigira svoj stav prema istra?ivanju gena , pri ?emu se izja?njava za ograni?enu podr?ku istra?ivanju u toj oblasti biogenetike .
  • U o?ujku 2002 godine, Bush uvodi uvozne carine na ?elik i ?eli?ne proizvode, kako bi za?titio ameri?ke tvrke od strane konkurencije. Kao odgovor, Europska Unija s odobrenjem Svjetske trgovinske organizacije (WTO) uvodi također SAD-u carine.
  • U srpnju 2002 godine, predsjednik Bush blokira odobrenu pomo? od 34 milijuna dolara Svjetskom fondu UN (UNFPA) pod izgovorom da se tim novcem financira sterilizacija i poba?aji u Kini .
  • U kolovozu 2002 godine, SAD poku?avaju oslabiti novoosnovani Međunarodni krivi?ni sud , pri ?emu vode pregovore s pojedina?nim zemljama o neizru?enju ameri?kih dr?avljana u Den Haag , sredi?te međunarodnog krivi?nog suda: uredba Servicemen Protection Act dopu?ta predsjedniku SAD-a i nasilno oslobađanje građana SAD-a.
  • Svibanj 2003 godine, predsjedni?kom uredbom se uvode poreske olak?ice
  • U sije?nju 2004 godine, predsjednik Bush objavljuje svoju namjeru i namjeru NASA -i o izgradnji svemirske stanice na Mjesecu , kao usputne stanice na letu prema Marsu .
  • U svibnju 2004 godine u javnost prodiru podaci o mu?enjima zarobljenika po vojnim zatvorima poput Abu Graiba u Iraku i Guantanama na Kubi koji uzrokuju skandal i slabe moralno povjerenje u Bushovu vladu
  • Po?etkom lipnja 2004 godine, povodom obilje?avanja 60-godi?njeg iskrcavanja saveznika na Normandiju , predsjednik Bush posje?uje Europu , pri ?emu dolazi do velikih prosvjeda protiv njega. Tom prilikom posje?uje i papu Ivana Pavla II. koji kritizira njegovu politiku i zahtijeva promjenu njegove politike

Unutra?nja politika

Kabinet

Bu? pozdravlja publiku u Floridi 2004
Bu? u Omahi 2005

U Bu?ovom kabinetu nalazi se najve?i broj predstavnika manjina u bilo kojoj saveznoj vladi SAD do sada, uklju?uju?i i prva dva ministra azijskog porekla. To je takođe, prema Ginisovoj knjizi rekorda, najimu?niji kabinet u istoriji.

Samo jedan ?lan nije republikanac. To je na?elnik sekretarijata za saobra?aj, Norman Mineta , prvi ministar azijskog porekla, koji je prethodno slu?io kao na?elnik sekretarijata za trgovinu u vladi Bila Klintona .

U sastavu ove vlade se nalaze, odnosno nalazili su se va?ni predstavnici prethodnih republikanskih vlada, kao ?to su Kolin Pauel (savetnik za odbranu u vladi Ronalda Regana i ?ef osoblja u vladi D?ord?a Bu?a starijeg ) i Donald Ramsfeld (bio je sekretar odbrane i u vreme D?eralda Forda.

Nakon pobede na izborima 2004. Bu? je dozvolio svim ?lanovima kabineta koji ne ?ele da rade u drugom mandatu da podnesu ostavke; prvi koji su to u?inili su D?on A?kroft i Donald Evans . A?krofta je zamenio Alberto R. Gonzales .

URED IME MANDAT
Predsednik D?ord? Bu? 2001?
Potpredsednik Dik ?ejni 2001?
Dr?avni sekretar Kolin Pauel 2001-2004
Kondoliza Rajs 2004?
Sekretar odbrane Donald Ramsfeld 2001?2006
Robert Gates 2006?
Sekretar riznice Pol O'Nil 2001?2003
D?on V. Snou 2003?2006
Henry Paulson 2006?-
Pravda D?on A?kroft 2001?2004
Alberto R. Gonzales 2004?
Unutra?nji poslovi Gejl A. Norton 2001?
Trgovina Donald L. Evans 2001?2004
Carlos M. Gutierrez 2004?
Rad Ilejn ?ao 2001?
Poljoprivreda En Veneman 2001?2005
Mike Johanns 2005?
Zdravlje Tomi Tompson 2001?2005
Michael O. Leavitt 2005?
Obrazovanje Rod Peid? 2001?2005
Margaret Spellings 2005?
Gradski razvitak Mel Martinez 2001?2003
Alfonso R. D?ekson 2004?
Saobra?aj Norman Mineta 2001?2006
Mary Peters 2006?
Energetika Spenser Abraham 2001?2005
Samuel W. Bodman 2005?
Ratni veterani Entoni Principi 2001?2005
James Nicholson 2005?
Unutra?nja sigurnost Tom Rid? 2003?2005
Michael Chertoff 2005?

Ostali savetnici i zvani?nici

Među najkritikovanijima su D?on Poindekster , D?on Negroponte, Eliot Abrams i Oto Rajh zbog svoje uloge u aferi Iran-Kontra i za prikrivanje kr?enja ljudskih prava u Srednjoj i Ju?noj Americi. Takođe kritike se odnose i na nepotizam, tj. postavljanje rođaka visokih zvani?nika na va?ne dr?avne funkcije (primer je Majkl Pauel koji je sin Kolina Pauela.

Izvori

  1. Cooperman, Alan (15. 9. 2004.). ?Openly Religious, to a Point” . The Washington Post . Arhivirano iz originala na datum 2012-05-24 . Pristupljeno 01. 09. 2008 .  

Vanjske veze

Prethodnik: Predsjednik Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava
2001 . - 2009 .
Nasljednik:
Bill Clinton
1993 . - 2001 .
Barack Obama
( 2009 . -