Alabama

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostala zna?enja, vidi Alabama (razvrstavanje) .
Polo?aj Alabame unutar SAD

Alabama (AL) je savezna dr?ava na jugoistoku SAD -a i povr?inom od oko 133 600 km2. Glavni grad je Montgomeri , a dr?ava je industrijsko-agrarna zemlja sa velikim posjedima. Ima oko 4,3 miliona stanovnika. Glavni prudukti su pamuk , soja , kikiriki , kukuruz , te ostalo vo?e i povr?e. Veoma va?no je i rudarstvo - ugalj , boksit i nafta te metalurgija . Alabama je savezna dr?ava od 1819 . godine.

Indijanci kojima je Alabama domovina: Alabama , Apalachee , Apalachicola , Koasati , Mobile , Muklasa , Muskogee , Napochi , Osochi , Sawokli , Tohome i Tuskegee .

Prije ca. 8000 do 9000 godina naselili su se prvi Indijanci na dana?nje podru?je Alabame. Do dolaska prvih Evropljana na sjeveru su ?ivjeli Cherokee i Chickasaw indijanci. Na jug su ?ivjeli Choctaw i Creek indijanci.

1519. ?panski istra?iva? Alonso Alvarez sti?e u ?Mobile Bay“. 1541. dolazi, također ?panski istra?iva?, Hernando de Soto sa Apala?a u Alabamu. 1699. sti?u prvi Francuzi sa ju?ne strane i stvaraju prvu koloniju a 1702. grad Fort Louis , koji do 1722. ostaje glavni grad francuske kolonije Louisiana . Godine 1711. osnovan je grad Mobile.

1763. osvajaju Englezi Alabamu, a 1779. ?panci ju?ni dio Alabame. Godine 1798. je Alabama, sa iznimkom obale i grada Mobile, koji su jo? pripadali ?panskoj Floridi , dio Mississippi Teritorija. Nakon rata Seminola u godini 1813. postaje i Mobile dio tog teritorija. ?etiri godina kasnije godine 1817. Mississippi postaje savezna dr?ava u dana?njim granicama, a ostatak teritorija se naziva ?Alabama Territory“. 14. decembra 1819. Alabama kona?no postaje 22. savezna dr?ava SAD-a.

Od Ameri?kog građanskog rata do Drugog svjetskog rata , Alabama je, kao i mnoge druge savezne dr?ave sa juga SAD trpela ekonomske nevolje, delom zbog toga ?to je nastavila da se oslanja na poljoprivredu. U godinama nakon rata, Alabama se ekonomski zna?ajnije razvila, a privreda je postala raznovrsnija, jer se osim poljoprivrede razvila i te?ka industrija, vađenje minerala, obrazovanje i visoka tehnologija.

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]