Nacionalna Sigurnosna Agencija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Nacionalna sigurnosna agencija

Grb NSA

Osnovana: 4. studenog 1952
Ravnatelj : General pukovnik Keith B. Alexander , USA
Zamjenik ravnatelja: John C. (Chris) Inglis
Prora?un: Povjerljivo [1]
Zaposleni: oko 30,000 [1]
Admiral Michael S. Rogers , trenutni direktor NSA (2014–).
Glavni sto?er NSA Fort Meade, Maryland

Nacionalna Sigurnosna Agencija/Sredi?nja sigurnosna slu?ba ( eng. National Security Agency/Central Security Service , NSA/CSS) je ameri?ka vladina obavje?tajna agencija koja nadzire i analizira komunikaciju u dr?avi ali i u inozemstvu. Zadu?ena je i za za?titu dr?avnih komunikacija i vladine infrastrukture od sli?nih organizacija u svijetu.

Slu?beno je uspostavljena 4. studenog 1952. godine, kao dio ministarstva obrane. Stvaranje NSA je odobreno u pismu ameri?kog predsjednika Harryja Trumanna 1952. godine. NSA je va?na komponenta Obavje?tajne zajednice Sjedinjenih Dr?ava kojom upravlja direktor Sredi?nje obavje?tajne agencije. Sto?er NSA je u Fort George G. Meade, Maryland , oko 16 km od Washingtona . NSA ima svoj izlaz sa autoputa Baltimore-Washington.

Prora?un NSA za elektri?nu energiju prelazi 21 milijun dolara godi?nje, ?to NSA ?ini drugim najve?im potro?a?em struje u saveznoj dr?avi Maryland. Agencija ugovara također i poslove sa privatnim sektorom u poljima istra?ivanja i opreme, budu?i da posjeduje prvenstveno napredne tehnologije kriptografije i analize, komunukacijskih hardwarea i softwarea i dr.

Unato? ?injenici da je opisuju kao jednog od najve?ih poslodavca matemati?ara, vlasnika najve?e pojedina?ne grupe superrau?nala, NSA je bila u anonimnosti sve do kraja 20. stolje?a . Dugo vremena vlada SAD ?ak nije ni priznavala njeno postojanje. ?esto je NSA akronim predstavljao rije?i "No Such Agency" (Ne postoji takva agencija).

Ravnatelji Nacionalne siguronosne agencije [ uredi | uredi kod ]

1952. ? 1956. general pukovnik Ralph J. Canine,
1956. ? 1960. general pukovnik Semford John A. Samford
1960. ? 1962. viceadmiral Laurence H. Frost
1962. ? 1965. general pukovnik Gordon A. Blake
1965. ? 1969. general pukovnik Marshall S. Carter
1969. ? 1972. viceadmiral Noel A. M. Gaylor
1972. ? 1973. general pukovnik Samuel C. Phillips
1973. ? 1977. general pukovnik Lew Allen, Jr.
1977. ? 1981. viceadmiral Bobby Ray Inman
1981. ? 1985. general pukovnik Lincoln D. Faurer
1985. ? 1988. general pukovnik William E. Odom
1988. ? 1992. viceadmiral William O. Studeman
1992. ? 1996. viceadmiral John M. McConnell
1996. ? 1999. general pukovnik Kenneth A. Minihan
1999. ? 2005. general pukovnik Michael V. Hayden
2005. ? ? general pukovnik Keith B. Alexander

Patentiranje [ uredi | uredi kod ]

NSA ima mogu?nost patentirati otkri?a u patentnom zavodu u SAD-u pod tajnim patentima. Za razliku od normalnih patenata, patenti NSA se nikad ne objavljuju. Međutim, ako patentni zavod zaprimi identi?nu prijavu od tre?e strane, tada se otkriva patent NSA, i slu?beno ga predaje NSA kao patent punog roka upotrebe od tog datuma.

Neke od pro?lih elektroni?kih (SIGINT) aktivnosti [ uredi | uredi kod ]

Ultra
Magija (kriptografija)
Purpurni kod (Purple code)
Projekt VENONA (VENONA project)
Incident u Tonkin?kom zalivu
USS Liberti incident
USS Pueblo (AGER-2)
ECHELON

Echelon [ uredi | uredi kod ]

Dio infrastrukture ECHELONa, Menwith Hill ( Velika Britanija )

NSA je u suradnji sa sli?nim agencijama u Ujedinjenom Kraljevstvu (Vladin glavni sto?er za komunikacije), Kanadi (Zavod za sigurnost komunikacija), Australiji (Obrambeni direktorat za signale)i Novom Zelandu (Vladin ured za sigurnost komunikacija), u skupini poznatoj pod imenom UKUSA , odgovorna, između ostalog, za funkcioniranje sistema ECHELON. Sumnja se također kako su se UKUSA sporazumu priklju?ile i ostale dr?ave npr. Njema?ka (Bad Aibling).

Echelon je sustav koji je u stanju nadzirati veliki postotak svjetskog telefonskog, faksovnog, i op?enito komunikacijskog sustava. Tehni?ki gledano, usljed tehnolo?kog napretka skoro sve moderne telefonske, internet, faks i satelitske komunikacije na svijetu se mogu presresti, zabilje?iti i analizirati. Operacije sakupljanja informacija, koje NSA nastoji provoditi su u SAD-u, ali i ?ire dovele do niza kritika usljed strahova da NSA kr?i prava na privatnost ameri?kih dr?avljana, pa ?ak i da sudjeluje u ekonomskim izvje?tajnim aktivnostima kako bi ameri?kim kompanijama osigurala vrijedne poslove. Europski parlament je zato donio dokument u kojima analizira mogu?nosti ekonomskog izvje?tavanja SAD-a i zemalja EU-a.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. 1,0 1,1 ?NSA Frequently Asked Questions” . Arhivirano iz originala na datum 2004-03-07 . Pristupljeno 2006-10-03 .  

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]