Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.

Sadam Husein
Predsjednik Iraka
Vrijeme na vlasti 16. juli 1979 ? 9. januar 2005.
Prethodnik	Ahmed Hassan al-Bakr
Nasljednik	Jalal Talabani
Premijer Iraka
Vrijeme na vlasti 29. maj 1994 ? 9. januar 2005.
Prethodnik	Ahmad Husayn Khudayir as-Samarrai
Nasljednik	Mohammad Bahr al-Ulloum
Vrijeme na vlasti 16. juli 1979 ? 23. mart 1991.
Prethodnik	Ahmed Hassan al-Bakr
Nasljednik	Sa'dun Hammadi
Rođenje	( 1937-04-28 ) 28. april 1937. Al Awja, Irak
Smrt	30. decembar 2006 (2006-12-30) (69 godina) Bagdad , Irak
Porodica
Djeca	5
Potpis

Sadd?m Hussein ?Abd al-Maj?d al-Tikr?t ( arapski : ???? ???? ??? ?????? ???????? ) poznatiji samo kao Sadam Husein ( 28. april 1937. ? 30. decembar 2006 ), bio je ira?ki politi?ar i biv?i predsjednik Iraka od 1979. do 2005. godine. U dva navrata bio je i premijer Iraka.

Biografija [ uredi | uredi izvor ]

U mladosti se, djelomi?no pod uticajem amid?e koji se bunio protiv britanske vladavine, po?eo baviti politikom i postao ?lanom stranke Baath - pokreta koji je kombinirao socijalizam i arapski sekularni nacionalizam . Nakon ?to je stranka Baath preuzela vlast dr?avnim udarom godine 1968 . Sadamov rođak general Ahmed Bakr je postao predsjednikom, a Sadam Husein njegovim potpredsjednikom. Koriste?i svoju mnogobrojnu rodbinu kao politi?ku bazu, Husein je stekao nadzor nad sigurnosnim slu?bama i 1970-ih postao de facto prvi ?ovjek u dr?avi. U to doba je Irak dosta prosperirao zahvaljuju?i visokim cijenama nafte, a Husein je dio profita iskoristio za ambiciozni program modernizacije, koji je uklju?ivao i proizvodnju oru?ja za masovno uni?tenje .

Godine 1979 . Sadam Husein je i formalno preuzeo titulu predsjednika. Godinu dana kasnije, smatraju?i da je susjedni Iran oslabljen islamskom revolucijom , pokrenuo je rat s ciljem osvajanja pokrajine Kuzistan , gdje je postojala arapska nacionalna manjina, isto kao i bogata nalazi?ta nafte. Iran je, usprkos svemu, ne samo zaustavio ira?ku invaziju, nego je krenuo u protuofenzivu koju su ira?ke snage zaustavile tek krajnjim naporom. Nakon osam godina, uglavnom pozicijskog rata, i skoro milion mrtvih na obje strane, rat je zavr?en bez pobjednika.

Irak, iako ekonomski iscrpljen, sagradio je veliku vojnu silu i Sadam Husein ju je odlu?io iskoristiti kao bi u ljeto 1990. godine anektirao Kuvajt , koji se smatrao odbjeglom ira?kom provincijom. Rezultat svega bio je zaljevski rat koji je zavr?io katastrofalnim ira?kim porazom. Sadam Husein je sa?uvao vlast tako ?to je najbrutalnijim sredstvima ugu?io pobunu ?ijita i Kurda . No, njegov uticaj nije i?ao van ira?kih granica gdje su ga, pogotovo od strane SAD , po?eli prikazivati kao krvolo?nog monstruma i megalomana ?iji je re?im prijetnja svjetskoj sigurnosti.

Takva percepcija je bila i jednim od razloga za?to je vlada ameri?kog predsjednika Georgea W. Busha nakon napada 11. septembra 2001 . godine odlu?ila svrgnuti re?im Sadama Huseina. U prolje?e 2005. to se dogodilo nakon ameri?ke vojne invazije , te su vrlo brzo na vidjelo iza?li mnogi kompromitiraju?i detalji Sadamove vladavine, uklju?uju?i mu?ili?ta i masovne grobnice. Sam Sadam Husein bio u bijegu sve do 13. decembra 2005. kada je uhva?en od strane ameri?kih vojnika te naknadno predan posebnom ira?kom sudu koji je 19. oktobra 2006 . otpo?eo suđenje za zlo?ine po?injene tokom njegove vladavine. Sudski proces je zavr?en 5. novembra 2006 . godine kada je Saddama Husseina Visoki ira?ki sud proglasio krivim za zlo?ine protiv ?ovje?nosti po?injene 1982 . godine u ?iitskom selu kada je ubijeno 148 civila. Sud mu je izrekao smrtnu kaznu vje?anjem.

Sadam Husein je pogubljen 30. decembra u 4 sata (6 sati prema lokalnom vremenu).
Kako se vidi sa neobrađenog videa o pogubljenu Sadama (koji kru?i svim TV-ku?ama) d?elati su vrijeđali Sadama prije pogubljenja na ?to je on bio veoma miran i odgovorio citatom iz Kur'ana "Samo je jedan Bog i zove se Allah i Muhamed je njegov poslanik.." iako nije uspio da izgovori sve do kraja po?to d?elati nisu ?ekali ve? su ga pogubili.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

• Rat u Iraku 2003.

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Commons ima datoteke na temu: Sadam Husein

Wikivijesti sadr?e vijesti vezane za: Saddam Hussein osuđen na smrt

Wikivijesti sadr?e vijesti vezane za: Sadam Husein pogubljen danas u 4 sata

• Saddam Hussein Execution Full video Arhivirano 8. 1. 2007. na Wayback Machine