Rat u Iraku 2003.

Rat u Iraku ( od 2003 . do decembra 2011.) bila je serija vojnih intervencija u svrhu okupacije Iraka od koalicije od 48 zemalja koju je predvodila SAD . Sama invazija je trajala od marta do maja 2003 ., u kojoj je koalicija okupirala Irak i svrgnula Sadama Huseina , dok su se od druge faze vodile borbe protiv napada pobunjenika koji su se borili protiv okupacije, a koji su trajali preko tri godine. Sam rat izazvao je brojne kontroverze, iako SAD tvrdi da je legitiman.

Povod [ uredi | uredi izvor ]

U septembru 2002 . pojavila se kriza zbog tvrdnje ameri?kog predsjednika Georgea W. Busha da Irak posjeduje oru?ja za masovno uni?tenje, poma?e teroristima (te je i implicirao da je Irak stajao iza napada 11. septembra 2001 .) te da se nije razoru?ao prema rezolucijama UN -a. Jo? je ranije naveo da su "Irak, Iran i Sjeverna Koreja osovine zla". Irak je izjavio da ne posjeduje nikakva oru?ja za masovno uni?tenje. U novembru 2002 . UN -ovo Vije?e sigurnosti je odobrilo rezoluciju 1441 kojom se zahtijeva da Irak surađuje sa svojim obavezama za razoru?anje ?to je ta dr?ava prihvatila, na ?to su UNMOVIC inspektori po?eli sa svojim pretragama.

Zarobljeni biv?i diktator Saddam Hussein

2003 . vođa inspektora Hans Blix oti?ao je u Irak i nije na?ao nikakve tragove zabranjenih oru?ja. 7. mart a 2003 . Blix je objavio da Irak ne samo da sarađuje, nego je i vrlo kooperativan.

No ameri?ki predsjednik George W. Bush nije bio zadovoljan, tvrdiv?i da Irak skriva svoj arsenal od inspektora i da poma?e teroristima. Dr?avni sekretar SAD-a Colin Powell ?ak je odr?ao prezentaciju u UN-ovom Vije?u sigurnosti i prezentirao navodne dokaze o tome kako Irak posjeduje pokretne kamione/laboratorije u kojima proizvodi antraks te da planira nabaviti nuklearno oru?je [1] [2] . I britanski premijer Tony Blair je sna?no zagovarao vojnu intervenciju, navode?i kako se pod Huseinovim re?imom kr?ilo humanitarno pravo te je nastradalo oko 400.000 ljudi [3] te kako Irak ima oru?je koje je sposobno dose?i i Veliku Britaniju. Nakon neuspjelog poku?aja da se u UN -u dobije rezolucija koja podr?ava upotrebu vojne intervencije, SAD je 17. marta 2003 . objavio ultimatum - Saddam Hussein mora napustiti Irak u roku od 48 sati ili ?e do?i do rata [4] . Kada se to nije dogodilo, SAD i Velika Britanija zapo?eli su sa koalicijom drugih dr?ava rat sa Irakom, navodno kako bi se rije?ili diktatora Saddama Husseina i stabilizirali regiju.

Tok rata [ uredi | uredi izvor ]

Koalicija od 48 dr?ava koju je predvodila SAD , a uklju?ivala je i dr?ave kao ?to su Japan , Australija , Poljska , Danska , Filipini , Afganistan (pod kontrolom SAD-a), Italija i ?panija , brojala je oko 263.000 vojnika, dok je Irak imao snagu od 375.000, ali je bio oslabljen zbog dugogodi?njih sankcija. Po?to koalicija nije dobila dozvolu napasti Irak sa Turske , invazija je krenula 20. marta 2003 . sa teritorije Kuvajta , nazvana " Operacija sloboda Iraku ". Tog datuma su se ?ule eksplozije u Bagdadu, nedugo nakon isteka ultimatuma, a prva meta je bio sam Saddam Hussein i njegovi visoki du?nosnici u njegovom bunkeru kojeg su gađale rakete sa vojnih brodova u Perzijskom zaljevu [5] . Idu?eg jutra Hussein se pojavio na televiziji ?iv te je odr?ao govor svom narodu, a neki britanski stru?njaci su zaklju?ili da se radi o njegovom dvojniku. Irak je prvih dana vodio poprili?an otpor na jugu zemlje te je zapalio izvore nafte uz granicu sa Kuvajtom kako bi izveo kaos, dok su na sjeveru Kurdi ve? odavno izmakli autoritetu zemlje pa je Turska poslala dodatne vojnike kako bi ?uvali granicu.

No s vremenom je koalicija postizala sve ve?e uspjehe, a vojnici Iraka po?eli su masovno dezertirati. Osvojeni su gradovi Basra, Umm Kasr i Nassiriya, a Arapska liga je 24. marta izglasala jednoglasnu rezoluciju kojom se poziva na prestanak okupacije - izuzev Kuvajta koji je htio da se rat nastavi. Ubrzo je koalicija stigla i do grada i Najafa, a SAD je optu?io Siriju da je sakrila ira?ko oru?je za masovno uni?tenje, ?to je ta dr?ava sna?no osporila. 4. aprila osvojen je aerodrom u Bagdadu, a sam grad je opkoljen. 9. aprila 2003 . pao je Bagdad a 10. aprila su Kurdi osvojili Kirkuk na sjeveru. Civili su ve?inom na po?etku pozitivno do?ekali koaliciju i oslobađanje od diktature i sankcija, no nastao je i haos među gomilom usred vakuuma mo?i, tako da su se pojavile plja?ke i razaranja vrijednih historijskih spomenika. Bush je 1. maja odr?ao govor na vojnom brodu USS Abraham Lincoln te proglasio kraj ve?ih vojnih operacija, međutim ubrzo su po?eli napadi pobunjenika na vojnike koalicije. Iako je biv?i ira?ki diktator Saddam Hussein uhap?en 13. decembra 2003 ., napadi pobunjenika i militanata protiv ameri?kih vojnika i civila nisu prestali i nasilje u Iraku je gotovo postala rutina, a kasnije su se pojavili i sukobi ?ijita i sunita, ?to je mnoge navelo da bi mogao izbiti građanski rat. Iako su sankcije skinute sa Iraka, ?ivotni standard se nije zna?ajno pobolj?ao, a radovi na obnovi infrastrukture su se odu?ili. SAD je odbio predati Irak snagama UN -a uprkos napadima. 2. jula 2003 . Bush je na pitanje o tome kako bi se ameri?ki vojnici trebali povu?i iz Iraka zbog otpora odgovorio da se to ne?e dogoditi. ?ak ni nakon uspostavljene nove vlade u Iraku i prvih slobodnih izbora situacija je ostala problemati?na.

Kontroverze [ uredi | uredi izvor ]

Iako je ameri?ki predsjednik Bush izjavio da je rat u Iraku "dio rata protiv terorizma", mnogi stru?njaci smatraju da je invazija bila motivirana drugim razlozima, pogotovo kada oru?je za masovno uni?tenje nikada nije pronađeno. Neki smatraju da je glavni razlog bio kontrola bogatog izvora nafte u Iraku . Uz to pojavile su se i optu?be raznih udruga protiv koalicije zbog kr?enja ljudskih prava, iako su ameri?ki vojnici trebali "osvojiti srca i umove Ira?ana", poput u zatvoru Abu Ghraib u kojem su se pojavile slike ameri?kih vojnika kako poni?avaju Ira?ane, te Mahmudiyah incident u kojem je navodno silovana i ubijena 14-godi?nja djevoj?ica ili ubistva u Hadithu u kojem su navodno ubijena 24 civila, ve?inom djeca i ?ene. Iako su mnogi tra?ili da se zbog toga skandala smjeni Donald Rumsfeld , to se nije dogodilo. Uz to, protesti ?irom svijeta pratili su rat u Iraku, a i mnoge slavne li?nosti u SAD-u su kritikovale vladine odluke; među njima su i filmski glumci Sean Penn i Tim Robbins , te re?iser Michael Moore koji je konflikt opisao u dokumentarcu " Fahrenheit 9/11 ". Među dr?avama koje su bile izri?ito protiv rata su bile i Francuska , Njema?ka , Rusija , Egipat i Kina , koje su upozorile da ?e on samo pove?ati terorizam umjesto da ga smanji.

Tro?kovi [ uredi | uredi izvor ]

SAD je do 29. septembra 2006 . potro?io 379 milijardi $ na rat u Iraku [6] , ?to je gotovo 1.000 $ tro?kova po stanovniku SAD -a ili prosje?no 6.4 milijardi $ na mjesec. Velika Britanija potro?ila je oko 4.5 milijardi funti [7] . Joseph Stiglitz, biv?i ekonomista Svjetske banke, je izjavio da bi se ukupni tro?ak rata u Iraku mogao popesti na 1 do 2 biliona $ [8] . Među tro?kovima u ratu su i vojna oprema.

?rtve [ uredi | uredi izvor ]

Do 1. septembra 2003 ., kada je Bush izjavio da je ve?ina vojnih operacija zavr?ena, poginuo je 171 vojnik koalicije ( od toga 138 Amerikanaca, 33 Britanaca) te oko 2.300 vojnika u Iraku .

Do 21. oktobra 2006 . poginulo je 3.029 vojnika koalicije (od toga 2.791 ameri?kih, 119 britanskih, 33 italijanskih, 18 ukrajinskih i dr.) dok je broj poginulih civila jo? uvijek upitan - neki stru?njaci tvrde da dostignut broj od preko 100.000 [9] , dok drugi tvrde da je taj broj mnogo manji, negdje oko 8.000.

U oktobru 2006 . je britanski ?asopis "The Lancelot" pod Johns-Hopkins fakultetu u Baltimoreu objavio da bi broj mrtvih od po?etka rata mogao biti ?ak i do 650.000 ili 2.5% stanovni?tva [10] , ?ime bi to bio jedan od najkrvavijih ratova u 20. i 21. vijeku. Kao i kod prija?njih studija, i ovdje se navodi da su statisti?ki rezultati te metode nedovoljno precizni, makar je vi?e ljudi poginulo nego ?to se do sada mislilo. Bijela ku?a je odbacila tu brojku, tvrde?i da je isuvi?e pretjerana. Uz to je poginulo i 110 novinara u toj dr?avi.

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Logo Commonsa

Category:Iraq War na Wikimedia Commonsu.