Cunami

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Cunami koji je pogodio Male , Maldivi 26. decembra 2004 .

Cunami ili Tsunami su dugi valovi uzrokovani tektonskim pomicanjem plo?a morskog dna, odnosno podmorskim potresima . Naziv potje?e iz japanskog jezika te zna?i "val u luci" . ?esto ih se pogre?no naziva plimnim valovima , no nemaju nikakve veze s plimnim oscilacijama . U blizini epicentra visina potresnih valova mo?e biti izuzetno visoka. S udaljavanjem od epicentra, te prilikom putovanja u dubokim okeanskim zaravnima, cunami ima male amplitude no putuje velikim brzinama, u prosjeku oko 700 km/h. Naime, dugi valovi putuju brzinom c koja iznosi:

c =

gdje je g ubrzanje sile te?e, a H dubina mora.

Pribli?avaju?i se obali, oni se usporavaju te se, zbog sa?uvanja mase, uzdi?u ovisno o smanjenju dubine mora. Dolaskom na obalu njihove visine mogu poprimiti izvanredne vrijednosti. Uobi?ajeni periodi cunamija iznose od 10 do 60 min, a ovisan je o prostorno-vremenskim karakteristikama pomicanja morskog dna u zoni epicentra.

Cunami u Indijskom okeanu 2004. u Ao Nangu , provincija Krabi , Tajland
3D cunami animacija

Cunami [1] [2] [3] [4] japanski : 津波 [5] , je niz talasa u vodenom tijelu uzrokovanih pomjeranjem velike koli?ine vode, op?enito u okeanu ili velikom jezeru . Zemljotresi , vulkanske erupcije i druge podvodne eksplozije (uklju?uju?i detonacije, klizi?ta, odlamanje gle?era , udare meteorita i druge poreme?aje) iznad ili ispod vode imaju potencijal da izazovu cunami. [6] Za razliku od normalnih okeanskih talasa, koje stvara vjetar , ili plime , koji su generisani gravitacijskom silom Mjeseca i Sunca , cunami nastaje pomjeranjem vode uzrokovanog velikim događajem.

Talasi cunamija ne li?e na normalne podmorske struje ili morske valove jer je njihova talasna du?ina daleko ve?a. [7] Umjesto da izgleda kao talas koji se razbija , cunami mo?e u po?etku li?iti na plimu koja se brzo di?e. [8] Iz tog razloga, ?esto se naziva plimnim talasom , [9] iako ova upotreba nije favorizovana od strane nau?ne zajednice jer mo?e dati la?ni utisak o uzro?no-posljedi?noj vezi između plime i cunamija. [10] Cunamiji se uglavnom sastoje od niza talasa, sa periodima u rasponu od minuta do sati, koji sti?u u takozvanom " paketu talasa ". [11] Visine talasa u desetinama metara se mogu generisati velikim događajima. Iako je utjecaj cunamija ograni?en na obalna podru?ja, njihova destruktivna mo? mo?e biti ogromna i mogu utjecati na ?itave okeanske basene. Cunami u Indijskom okeanu 2004. godine bio je među najsmrtonosnijim prirodnim katastrofama u ljudskoj historiji, sa najmanje 230.000 poginulih ili nestalih ljudi u 14 zemalja koje grani?e sa Indijskim okeanom .

Starogr?ki istori?ar Tukidid sugerisao je u svojoj Historiji Peloponeskog rata iz 5. vijeka prije nove ere da su cunamiji bili povezani sa podmorskim zemljotresima , [12] [13] ali je razumijevanje cunamija ostalo slabo sve do 20. vijeka, i mnogo toga ostaje nepoznato. Glavna podru?ja trenutnog istra?ivanja uklju?uju utvrđivanje za?to neki veliki potresi ne stvaraju cunamije, dok drugi manji ?ine. Ovo istra?ivanje koje je u toku osmi?ljeno je da pomogne u preciznom predviđanju prolaska cunamija preko okeana, kao i na?ina na koji talasi cunamija uti?u na obalu.

Terminologija [ uredi | uredi izvor ]

Tsunami [ uredi | uredi izvor ]

Izraz "cunami" je pozajmljenica iz japanskog tsunami 津波 , ?to zna?i "lu?ki talas." .

Plimski talas [ uredi | uredi izvor ]

Posljedice cunamija u Acehu , Indonezija , decembar 2004.

Cunamiji se ponekad nazivaju plimnim talasima . [14] Ovaj nekada popularan izraz poti?e od naj?e??e pojave cunamija, a to je pojava izuzetno velikog plimnog talasa . I cunami i plime stvaraju valove vode koji se kre?u u unutra?njost, ali u slu?aju cunamija, kretanje vode u unutra?njosti mo?e biti mnogo ve?e, ostavljaju?i utisak nevjerovatno visoke i sna?ne plime. Posljednjih godina, izraz "plimni val" je izgubio naklonost, posebno u nau?noj zajednici, jer uzroci cunamija nemaju nikakve veze sa uzrocima plime i oseke , koje nastaju gravitacijskim privla?enjem Mjeseca i Sunca, a ne pomicanje vode. Iako zna?enja "plime" uklju?uju "li?enje" [15] ili "imaju?i oblik ili karakter" [16] plime i oseke, geolozi i okeanografi ne ohrabruju upotrebu izraza plimni talas .

U epizodi TV kriminalisti?ke emisije Hawaii Five-O iz 1969. pod nazivom "Forty Feet High and It Kills!" kori?teni su termini "cunami" i "plimni talas" naizmjeni?no. [17]

Seizmi?ki morski talas [ uredi | uredi izvor ]

Termin seizmi?ki morski talas također se koristi za ozna?avanje fenomena jer talasi naj?e??e nastaju seizmi?kom aktivno??u kao ?to su potresi. [18] Prije porasta upotrebe termina tsunami na engleskom, nau?nici su op?enito ohrabrivali kori?tenje izraza seizmi?ki morski val , a ne plimni talas . Međutim, poput tsunamija , seizmi?ki morski val nije sasvim ta?an izraz, jer sile koje nisu potresi ? uklju?uju?i podvodna klizi?ta , vulkanske erupcije, podvodne eksplozije, kopno ili led koji se spu?taju u okean, udare meteorita i vrijeme kada se mijenja atmosferski pritisak vrlo brzo - mo?e generisati takve valove istiskivanjem vode. [19] [20]

Uzroci [ uredi | uredi izvor ]

Glavni mehanizam stvaranja cunamija je pomicanje znatne koli?ine vode ili poreme?aj mora. [21] Ovo pomicanje vode obi?no je uzrokovano potresima, [22] [23] [24] ali se također mo?e pripisati klizi?tima, vulkanskim erupcijama, teljenjem gle?era ili rjeđe meteoritima i nuklearnim testovima. [25] [26] Međutim, raspravlja se o mogu?nosti da meteorit izazove cunami. [27]

Fusnote [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ Wells, John C. (1990). Longman pronunciation dictionary . Harlow, England: Longman. str. 736. ISBN   978-0-582-05383-0 . Entry: "tsunami"
  2. ^ "tsunami" . Macmillan Dictionary . Pristupljeno 23. 11. 2018 .
  3. ^ "tsunami" . Merriam-Webster Dictionary .
  4. ^ "tsunami" . Longman Dictionary of Contemporary English . Longman . Pristupljeno 19. 8. 2019 .
  5. ^ "Tsunami Terminology" . NOAA . Arhivirano s originala , 25. 2. 2011 . Pristupljeno 15. 7. 2010 .
  6. ^ Barbara Ferreira (17. 4. 2011). "When icebergs capsize, tsunamis may ensue" . Nature . Arhivirano s originala , 4. 11. 2011 . Pristupljeno 27. 4. 2011 .
  7. ^ "NASA Finds Japan Tsunami Waves Merged, Doubling Power" . Jet Propulsion Laboratory . Pristupljeno 3. 11. 2016 .
  8. ^ "Tsunami 101" . University of Washington . Pristupljeno 1. 12. 2018 .
  9. ^ "Definition of Tidal Wave" .
  10. ^ "What does "tsunami" mean?" . Earth and Space Sciences, University of Washington . Pristupljeno 1. 12. 2018 .
  11. ^ Fradin, Judith Bloom and Dennis Brindell (2008). Witness to Disaster: Tsunamis . Witness to Disaster. Washington, D.C.: National Geographic Society . str. 42?43. Arhivirano s originala , 6. 4. 2012.
  12. ^ Thucydides : “A History of the Peloponnesian War”, 3.89.1?4
  13. ^ Smid, T. C. (april 1970). 'Tsunamis' in Greek Literature . Greece & Rome . 17 (2nd izd.). str. 100?104.
  14. ^ "Definition of Tidal Wave" . Pristupljeno 3. 11. 2016 .
  15. ^ "Definition of tidal | Dictionary.com" . www.dictionary.com (jezik: engleski) . Pristupljeno 9. 6. 2023 .
  16. ^ -al. (n.d.). Dictionary.com Unabridged (v 1.1). Retrieved November 11, 2008, Dictionary.reference.com
  17. ^ "Forty Feet High and It Kills!" Hawaii Five-O . Writ. Robert C. Dennis and Edward J. Lakso. Dir. Michael O'Herlihy. CBS, 8 Oct. 1969. Television.
  18. ^ "Seismic Sea Wave ? Tsunami Glossary" . Pristupljeno 3. 11. 2016 .
  19. ^ "tsunamis" . Pristupljeno 3. 11. 2016 .
  20. ^ postcode=3001, corporateName=Bureau of Meteorology; address=GPO Box 1289, Melbourne, Victoria, Australia. "Joint Australian Tsunami Warning Centre" . Pristupljeno 3. 11. 2016 .
  21. ^ Haugen, K; Lovholt, F; Harbitz, C (2005). "Fundamental mechanisms for tsunami generation by submarine mass flows in idealised geometries". Marine and Petroleum Geology . 22 (1?2): 209?217. doi : 10.1016/j.marpetgeo.2004.10.016 .
  22. ^ "Tsunami Locations & Occurrences" . National Weather Service . Pristupljeno 16. 1. 2022 .
  23. ^ Krieger, Lisa M. (15. 1. 2022). "Volcanic tsunamis: Why they are so difficult to predict" . The Mercury News . Pristupljeno 16. 1. 2022 .
  24. ^ "Tsunamis" . National Geographic . Pristupljeno 16. 1. 2022 .
  25. ^ Margaritondo, G (2005). "Explaining the physics of tsunamis to undergraduate and non-physics students" (PDF) . European Journal of Physics . 26 (3): 401?407. Bibcode : 2005EJPh...26..401M . doi : 10.1088/0143-0807/26/3/007 . Arhivirano s originala (PDF) , 19. 2. 2019.
  26. ^ Voit, S.S (1987). "Tsunamis". Annual Review of Fluid Mechanics . 19 (1): 217?236. Bibcode : 1987AnRFM..19..217V . doi : 10.1146/annurev.fl.19.010187.001245 .
  27. ^ Tia Ghose (2014). "Are Ocean Asteroid Impacts Really a Serious Threat?" .

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]