Bajkalsko jezero

Bajkalsko jezero
Bajkalsko jezero
Lokacija	Sibir , Rusija
Koordinate	53°30′N 108°0′E / 53.500°N 108.000°E
Vrsta jezera	Kontinentalno rift jezero
Primarni prilivi	Selenge , Barguzin , Gornja Angara
Primarni odlivi	Angara
Povr?ina sliva	560.000 km 2
Dr?ave sliva	Rusija ; Mongolija
Maks. du?ina	636 km
Maks. ?irina	79 km
Povr?ina	31.722 km 2
Prosje?na dubina	744,4 m
Maks. dubina	1.642 m
Zapremina vode	23.615,39 km 3
Vrijeme zadr?avanja	330 godina
Du?ina obale 1	2.100 km
Nadmorska visina povr?ine	455,5 m
Zamrznuto	Januar?maj
Ostrva	27 ( Olkhon )
Naselja	Irkutsk
	1 Du?ina obale nije dobro definisana mjera .

Bajkalsko jezero ^[3]^[4] ( ruski : О?зеро Байка?л ) nalazi se u azijskom dijelu Ruske Federacije i ujedno je najdublje jezero na svijetu. Upravno se nalazi u dvije upravne jedinice, u Irkutskoj oblasti i u Burjatiji .

Ime dolazi od tatarskog "bai-kul", "bogato jezero".

Poznato je pod nazivom "plavo sibirsko oko". S obzirom na svoju izrazitu dubinu od 1620 m i veliku povr?inu (31.500 km ²), zaprema vi?e od 20% svjetskih zaliha slatke vode.

Voda Bajkalskog jezera se koristi za pi?e. Tokom zime, kada je cijela povr?ina jezera prekrivena debelom ledenom korom, re?u se kocke leda i raznose na prodaju po okolnim naseljima. Također u to vrijeme (od januara do maja), jezerom se odvija automobilski, kamionski i drugi prijevoz. Zbog veli?ine jezera, malo je vjerovatno da ?ete nai?i na neki drugi automobil, pa je vo?nja prili?no sigurna. Led je tu dubok od 30 cm, pa do nekoliko metara.

U jezeru i oko njega nalazi se mno?tvo jedinstvenih biljnih i ?ivotinjskih vrsta kao ?to je bajkalski tuljan . To je jedina vrsta slatkovodnog tuljana na svijetu. Zbog njihova skupocjenog krzna, ?esta su meta brojnih krivolovaca.

Reference [ uredi | uredi izvor ]

^ M.A. Grachev. "On the present state of the ecological system of lake Baikal" . Lymnological Institute, Siberian Division of the Russian Academy of Sciences. Arhivirano s originala , 20. 8. 2011 . Pristupljeno 9. 7. 2009 .
^ ^a ^b ^c ^d "A new bathymetric map of Lake Baikal. MORPHOMETRIC DATA. INTAS Project 99-1669.Ghent University, Ghent, Belgium; Consolidated Research Group on Marine Geosciences (CRG-MG), University of Barcelona, Spain; Limnological Institute of the Siberian Division of the Russian Academy of Sciences, Irkutsk, Russian Federation; State Science Research Navigation-Hydrographic Institute of the Ministry of Defense, St.Petersburg, Russian Federation" . Ghent University, Ghent, Belgium. Arhivirano s originala , 25. 12. 2018 . Pristupljeno 9. 7. 2009 .
^ "Lake Baikal | Location, Depth, Map, & Facts | Britannica" . www.britannica.com (jezik: engleski) . Pristupljeno 5. 12. 2023 .
^ Centre, UNESCO World Heritage. "Lake Baikal" . UNESCO World Heritage Centre (jezik: engleski) . Pristupljeno 5. 12. 2023 .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Bajkalsko jezero na Wikimedia Commonsu

[1] M.A. Grachev. "On the present state of the ecological system of lake Baikal" . Lymnological Institute, Siberian Division of the Russian Academy of Sciences. Arhivirano s originala , 20. 8. 2011 . Pristupljeno 9. 7. 2009 .

[INTAS-2] "A new bathymetric map of Lake Baikal. MORPHOMETRIC DATA. INTAS Project 99-1669.Ghent University, Ghent, Belgium; Consolidated Research Group on Marine Geosciences (CRG-MG), University of Barcelona, Spain; Limnological Institute of the Siberian Division of the Russian Academy of Sciences, Irkutsk, Russian Federation; State Science Research Navigation-Hydrographic Institute of the Ministry of Defense, St.Petersburg, Russian Federation" . Ghent University, Ghent, Belgium. Arhivirano s originala , 25. 12. 2018 . Pristupljeno 9. 7. 2009 .

[3] "Lake Baikal | Location, Depth, Map, & Facts | Britannica" . www.britannica.com (jezik: engleski) . Pristupljeno 5. 12. 2023 .

[4] Centre, UNESCO World Heritage. "Lake Baikal" . UNESCO World Heritage Centre (jezik: engleski) . Pristupljeno 5. 12. 2023 .

[2]

[1]

[3]

[4]

p r u Svjetska ba?tina u Rusiji po federalnom okrugu
Centralni	Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja Crkva Uza?a??a u Kolomenskom Historijski centar Jaroslavlja Moskovski kremlj i Crveni trg Novodjevi?anski manastir Trojice-Sergijeva lavra
Dalekoisto?ni	Bajkalsko jezero Centralni Sihote-Alinj Krajolici Daurije ¹ Stupovi Lene Vulkani na Kam?atki Wrangelovo ostrvo
Ju?ni	Zapadni Kavkaz
Privol?ki	Historijski i arheolo?ki kompleks u Bolgaru Katedrala Uznesenja u Svija?sku Kazanjski kremlj
Sibirski	Bajkalsko jezero Putoranska visoravan Ubsunurska kotlina ¹ Zlatne Altajske planine
Sjevernokavkaski	Citadela, stari grad i tvrđava u Derbentu
Sjeverozapadni	Crkve Pskovske ?kole arhitekture Ferapontov manastir Historijski centar Sankt Peterburga i okolina pala?a Peterhof Historijski spomenici Novgoroda i okoline Ki?ke drvene crkve Komijske pra?ume Kurska prevlaka ² Petroglifi na jezeru Onjegi i Bijelom moru Solovjecka ostrva Struveov geodetski luk ³
¹ Podijeljeno s Mongolijom ² Podijeljeno s Litvanijom ³ Podijeljeno s jo? devet zemalja

p r u Zemljini okeani i mora
Arkti?ki okean	Amundsenov zaliv Barentsovo more Beaufortovo more Beringov prolaz Bijelo more ?ukotsko more Framov moreuz Grenlandsko more Isto?nosibirsko more Karski prolaz Karsko more Laptevsko more Lincolnovo more More Princa Gustava Adolfa Pe?orsko more Vendelsovo more
Atlantski okean	Alboransko more Argentinsko more Azovsko more Baffinov zaliv Balearsko more Balti?ko more Biskajski zaliv Botni?ki zaliv Botnijsko more Crno more Danski prolaz Davisov prolaz Egejsko more Finski zaliv Foxov bazen Grenlandsko more Gvinejski zaliv Hebridsko more Irmingerovo more Irsko more Jadransko more Jamesov zaliv Jonsko more Karipsko more Keltsko more Kretsko more La Manche Labradorsko more Levantsko more Ligursko more Meksi?ki zaliv Mramorno more Mirtilovo more Sarga?ko more Sjeverno more Sredozemno more Norve?ko more Tirensko more Tra?ko more Venecuelanski zaliv Kampe?ki zaliv Zaliv Fundy Hudsonov zaliv Zaliv svetog Lovre
Indijski okean	Adenski zaliv Akapski zaliv Andamansko more Arapsko more Bengalski zaliv Crveno more Ka?ki zaliv Kambajski zaliv Lakadivsko more Malajski prolaz Mozambi?ki kanal Omanski zaliv Perzijski zaliv Sueski zaliv Timorsko more
Ju?ni okean	Amundsenovo more Bellingshausenovo more Davisovo more D'Urvilleovo more Kooperacijsko more Lazarevljevo more Mawsonovo more More kosmonauta More kralja Haakona VII Riiser-Larsenovo more Rossovo more Scotia more Somovljevo more Weddellovo more
Tihi okean	Aljaski zaliv Arafursko more Bali Bandsko more Beringovo more Bismarckovo more Bohajsko more Boholsko more Celebesko more ?ileansko more Filipinsko more Floresko more Halmahersko more Isto?nokinesko more Javansko more Japansko more Ju?nokinesko more Kalifornijski zaliv Kamotesko more Karpentarijski zaliv Koralno more Koro more Makasarski prolaz Malajski prolaz Molu?ko more Ohotsko more Savu more Seramsko more Sibujansko more Solomonsko more Sulusko more Tajlandski zaliv Tasmanovo more Tonkinski zaliv Unutra?nje Seto more Visajansko more Zaliv Moro ?uto more
Zatvorena mora	Aralsko jezero Bajkalsko jezero Balha?ko jezero Kaspijsko jezero Galilejsko jezero Mrtvo more Salton more Velika jezera