Wikipedija : Pouzdani izvori

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Svaki ?lanak na vikipediji treba da bude baziran na pouzdanim izvorima i da pokrije sva zna?ajna gledi?ta u skladu sa Wikipedia:Neutralan stav . Ova smernica opisuje pouzdanost razli?itih izvora. Smernica koja se bavi proverljivo??u izvora je Wikipedia:Proverljivost a smernica koja opisuje kako u ?lancima navoditi izvore podataka je Wikipedia:Navođenje izvora .

Ako za određenu temu ne postoje pouzdani izvori informacija o toj temi ne treba da postoji ?lanak na vikipediji.

Komponente pouzdanosti [ uredi | uredi kod ]

Pouzdanost izvora koji se koristi na vikipediji se sastoji iz tri komponente:

  1. tekst izvora (knjiga, ?lanak, ...)
  2. autor teksta (pisac, nau?nik, novinar...)
  3. izdava? (na primer Cambridge University Press, Prosveta...)

Svaka od navedene tri komponente mo?e uticati na određivanje pouzdanosti izvora.

Kriterijumi pouzdanosti [ uredi | uredi kod ]

Pouzdani izvori mogu biti one informacije koje ispunjavaju jedan od ni?e navedenih kriterijuma, ili oba:

  1. objavljen je putem redovnog procesa objavljivanja
  2. poti?e od autora koji ima(ju) autoritet u odnosu na temu ?lanka.

Pouzdanost izvora zavisi od konteksta. Svaki izvor mora biti pa?ljivo procenjen da li je dovoljno pouzdan da podr?i informaciju predstavljenu u ?lanku i da li predstavlja najbolji izvor za datu informaciju. Pouzdaniji su oni izvori koji su bili vi?e izlo?eni javnom procenenjivanju.

Izvori se mogu koristiti za podr?avanje informacija iznetih u ?lancima na wikipediji samo ako ih direktno podr?avaju .

Netekstualni izvori [ uredi | uredi kod ]

Kada se isti?e potreba da izvori budu objavljeni to se uobi?ajeno vezuje za izvore u vidu tekstualnih informacija. Međutim, audio, video i multimedijalni sadr?aji koji su zabele?eni, emitovani, distribuirani ili arhivirani takođe mogu ispuniti kriterijume koji ih svrstavaju u pouzdane izvore. Poput tekstualnih izvora, medijski izvori takođe moraju biti stvoreni od strane pouzdanih neutralnih autora i propisno citirani uz mogu?nost provere upoređivanjem sa obavezno arhiviranim materijalom. Po?eljno je, ali ne i obavezuju?e, da arhivirani materijal bude dostupan putem interneta.

Neke vrste izvora [ uredi | uredi kod ]

Ako su raspolo?ive, nau?ne publikacije koje su bile predmet nau?nog preispitivanja, nau?ne monografije i tekstovi su obi?no najpouzdaniji izvori. Međutim, treba imati u vidu da neki nau?ni materijali mogu biti prevaziđeni i zastareli u poređenju sa alternativnim teorijama, ili mogu biti kontroverzni u pojedinim relevantnim oblastima. Zbog toga bi informacije iznete u ?lancima trebalo da budu u ?to ve?oj meri potkrepljene tekstovima koji opisuju savremeni nau?ni konsenzus, ako on postoji.

Pouzdani nenau?ni izvori takođe mogu biti upotrebljeni u ?lancima koji obrađuju nau?nu tematiku ako je re? o tekstovima visokog kvaliteta koji opisuju postoje?i nau?ni konsenzus.

Odluka o tome koji je izvor najbolje koristiti zavisi od konteksta. Ako postoji neslaganje između pojedinih izvora, potrebno je informacije u tekstu ?lanka pripisati konkretnim izvorima.