Koordinate:
45° 04′ 12" SG?, 15° 21′ 36" IGD
Pla?ki
, naselje i sjedi?te istoimene op?ine smje?tene između Like i
Gorskog kotara
. Administrativno pripada
Karlova?koj ?upaniji
.
Pla?ki je geografski smje?ten u Pla??anskoj dolini! Ova dolina pripada Gorskoj Hrvatskoj, ali u u?em smislu ne pripada ni
Lici
ni
Gorskom kotaru
, iako je Pla?ki vi?e naselje li?kog tipa, a
Ogulin
grad blizak Gorskom kotaru. Dakle, prema nekima, Gorska Hrvatska sastoji se od Like i Gorskog kotara.
Pla?ki je 27 kilometara udaljen od regionalnog centra Ogulina, u kojem se nalaze sve va?nije administrativne, zdravstvene i kulturne institucije. Pla??anska op?ina sastavljena je od osam naselja:
Janja Gora
,
Jezero
,
Kuni?
,
Lapat
,
Latin
,
Međeđak
,
Pla?ki
i
Pothum Pla??anski
, od kojih je najve?i Pla?ki u kojem se nalaze i op?inske institucije. Op?ina Pla?ki grani?i sa susjednim op?inama:
Josipdol
i
Saborsko
.
Do 1991. Srbi su ?inili preko 90% stanovni?tva. Prema popisu stanovni?tva iz
2001
. op?ina Pla?ki je imala 2.292 stanovnika, od kojih 48.4 % Hrvata i 46.0 % Srba. Najmnogobrojnija vjerska zajednica je Katoli?ka crkva s 48.3 %, a Pravoslavna ima zna?ajnih 45.6 %. Naselje Pla?ki ima 1.469 stanovnika.
Popis stanovni?tva 2001.:
Nacionalno
:
- Hrvati
1109 (48,39%)
- Srbi
1054 (45,99%)
- Albanci
6 (0,26%)
- Bo?njaci
2 (0,09%)
- Makedonci
2 (0,09%)
- ?esi
1 (0,04%)
- Nijemci
1 (0,04%)
- Talijani
1 (0,04%)
- Ukrajinci
1 (0,04%)
- ostali 6 (0,26%)
- nisu se izjasnili 86 (3,26%)
- nepoznato 25 (1,09%)
Ortodoksna crkva u Pla?kom
Vjerski
:
1045 (45,59%)
Po materinjem jeziku
:
- hrvatski
2210 (96,42%);
srpsko-hrvatski
32 (1,40%);
srpski
23 (1,00%);
hrvatsko-srpski
10 (0,44%);
albanski
6 (0,26%);
makedonski
1 (0,04%);
njema?ki
1 (0,04%);
slovenski
1 (0,04%);
talijanski
1 (0,04%);
ukrajinski
1 (0,04%); nepoznato 6 (0,26%)
Op?ini Pla?ki pripadaju naselja Janja Gora, Jezero, Kuni?, Lapat, Latin, Međeđak, Pla?kii Pothum Pla??anski. Do novog ustrojstva lokalne uprave ovo podru?je je pripadalo op?ini
Ogulin
.
Godine 33-
35. g. pr.n.e.
Rimljani
predvođeni budu?im carem Oktavijanom
Augustom
pobijedili u bici s
Japodima
koja se je vodila ili na brdu Trojvrhu isto?no od Pla?kog ili na lokalitetu ?akovca u susjednoj op?ine
Josipdol
. U Pla?kom su pronađeni ostaci anti?kog novca, ?to upu?uje na nesumnnjivu nastanjenost ovog kraja jo? u
antici
.
Ime Pla?ki prvi put se u sa?uvanim dokumentima spominje sredinom
1163
. u dokumentima
Splitske nadbiskupije
. Drugi spomen datira iz
1185
. prilikom osnivanja nove, Krbavske biskupije kojoj je pripala pla??anska parohija. Do
1193
. pla??anska je ?upanija (comitatus Plazy) bila posebna upravna oblast, a tada je postala dijelom ?upanije modru?ke te dospjela pod vlast feudalaca iz obitelji
Frankopana
. Stari Pla?ki nalazio se u podno?ju Pla?ke glave, a sagrađen je krajem
XII.
ili po?etkom
XIII. stolje?a
kao frankopanska utvrda. U ime Frankopana Pla??anskom su dolinom upravljali feudalni namjesnici Zebi?i (po kojima se do danas zove jedan dio Pla?koga), njihovi vjerni vazali. U ispravi Bernardina Frankopana iz
1500
. godine Pla?ki se spominje kao protuturska utvrda podlo?na njegovoj vlasti. Isti status imala je i Li?ka Jesenica, koja danas pripada susjednoj op?ini
Saborsko
.
Status Pla?kog kao obrambene utvrde ponavlja se i u dokumentu iz
1551
. godine.
Ogulin
se u tom dokumentu navodi kao jedno od ?etiriju sredi?ta
Vojne Krajine
, a Pla?ki kao njemu pripadaju?a utvrda.
Pred naletima i plja?kanjima
turske
vojske krajem
XV. stolje?a
, i neposredno pred
Krbavsku bitku
1492.
godine, Pla?ki biva oplja?kan od
Jakub-pa?e
. Mjesto ostaje pusto poput poznatije utvrde
Modru?
.
Odlukom Ratnog vije?a u
Grazu
, dopu?ta se pravoslavnim Srbima naseljavanje na ovaj prostor iz krajeva dana?nje
Srbije
.
Srbi
se nastanjuju na podru?je Pla?kog organizirano u tri navrata, godina
1609
.,
1639
. i
1666
. dok Li?ku Jesenicu nastanjuju
1690
. godine. Srbi su povijesti i kulturnom ?ivotu Pla?kog dali neizbrisiv pe?at, posebice nakon osnivanja
Gornjokarlova?ke eparhije
.
Obrambena kula u Pla?kom, uz koju se razvijalo staro naselje zvano Plasi (Plasy, Plazy) sagrađena je
1663
. godine.
U sklopu ogulinske pje?a?ke pukovnije od sredine
XVIII. stolje?a
djeluje i Pla??anska, uz Tounjsku i Ogulinsku kapetaniju. Pla??anski doseljeni Srbi nazivani jo? i
Vlasima
i
Ra?anima
, pravoslavne odnosno grekonesjedinjene vjere, imali su vojnu obavezu i bili su vojna snaga u
Vojnoj krajini
.
Pravoslavna Gornjokarlova?ka eparhija osnovana je
1711
. godine. Prvo sjedi?te bio joj je
manastir Gomirje
kod
Vrbovskog
, a od
1721
. do
1941
., dakle punih 220 godina, Pla?ki. Prva pravoslavna eparhija osnovana je oko
1700
. godine, a srpsko-pravoslavna crkvena op?ina u Pla?kom djeluje i danas. Sabornu crkvu odnosno katedralu Vavedenja Presvete Bogorodice izgradio je vladika, odnosno episkop,
Danilo Jak?i?
, od
1756
. do
1763
. godine. Vladikin dvor izgrađen
1784
. je zapaljen u doba NDH, a ru?evine do kraja sru?ene 1970-ih.
Katoli?ka kapelanija osnovana je
1769
. pod nazivom
sv. Antun Padovanskog
. Zbog malog broja katolika brigu je isprva o katolicima Pla?kog vodio ?upnik Saborskog. Katoli?ka crkvica sv. Ane zamijenila je onu sv. Antuna Padovanskog oko
1835
. koja slu?i kao ?upna crkva i danas.
Od 1744. godine u Pla?kom djeluje pravoslavna crkvena ?kola, a osnova se i crkveni sud. 1773. godine, kad je izi?la naredba o osnivanju ?kola u
Vojnoj krajini
Pla?ki je ve? imao ?kolu.
1881.
, nakon ostavke bana
Ivana Ma?urani?a
,
Vojna krajina
se razvoja?uje i priklju?uje
Baniji
. Tada
Ogulin
postaje glavnim gradom
Modru?ko-rije?ke ?upanije
, a Pla?ki jedna od devet op?ina ogulinskog kotara te ?upanije.
Ogulinci su
23. listopada
1918.
na ulicama izvikivali parole za ujedinjenje
Ju?nih Slavena
.
Dr?ava Slovenaca Hrvata i Srba
osnovana je ?est dana kasnije, a
1. prosinca
1918.
ujedinjena sa
Srbijom
u
Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca
.
U
Kraljevini Jugoslaviji
mnogi su politi?ari bili nepodobni, naro?ito
komunisti
. U Pla?kom su tridesetih godina djelovali sa 9 ?lanova
KPJ
i 5 ?lanova komunisti?ke omladine. Prema knjizi
Op?ina Ogulin
skupine autora, u
?panjolskom građanskom ratu
1936.-1939. sudjelovali su na komunisti?koj strani iz
Saborskog
Nikola Krizmani?, a iz Pla?kog Mane i Stevo ?upica,
Od samog osnivanja
usta?ke
, fa?isti?ke
NDH
,
1941.
godine,
antifa?isti?ki
otpor usta?kom re?imu koji je ubijao
?idove
,
Rome
i Srbe, a po uzoru na Nijemce mnoge zatvarao u
konc-logore
smrti, bio je jak na podru?ju Pla?kog. . Na podru?ju Pla?kog djelovali su
partizanski
zborovi nazvani po mjestima
Vera
,
Kuni?
i
Hum
, dok su ?elije Komunisti?ke partije bile Pla?ki, Lapat i Kuni?.
6. travnja
1943. iz Pla?kog odlaze i posljednji
talijanski
vojnici.
Povijesni va?an događaj za Pla?ki dogodio se
12
-
15. listopada
1943
., kada je u Domu kulture, nekada Domu
ZAVNOH
-a, odr?ano
II. zasjedanje Zemaljskog antifa?isti?kog vije?a narodnog oslobođenja Hrvatske
. Predsjedao mu je pjesnik, i antifa?ist
Vladimir Nazor
. Na tom su povijesnom zasjedanju potvrđene odluke o priklju?enju.
Istre
,
Rijeke
(
Julijske krajine
) i grada
Zadra
. Spomenik ovom velikanu hrvatske povijesti sru?ili su srpski fa?isti 90-ih, a oko njegovog ponovnog postavljanja digla se medijska pra?ina jer su to ponovno 2003. u?inili
SDSS
i Radmila Medakovi?, biv?a na?elnica op?ine. Na tom zasjedanju je odlu?eno da je Hrvatska dr?ava hrvatskog i srpskog naroda kao ravnopravnih (konstituitivnih) naroda.
Perspektiva Pla?kog?
1. sije?nja
1944
. od dotada?njih partizanskih jedinica formirana je Pla??anska brigada Kordunskog korpusa, koja je pridonijela oslobođenju mjesta.
Pravoslavna saborna crkva, katedrala, Vavedenja Presvete Bogorodice obnovljena je
1906
. kada je poprimila dana?nji izgled. 1733. godine izgrađeno je
barokno
sveti?te, a ikonostas je 1907. naslikao hrvatski slikar
Ivan Ti?ov
. Ubojstvom pravoslavnog vladike Save Trlaji?a, kojeg je SPC proglasila svetim mu?enikom Savom Gornjokarlova?kim, od strane usta?a, Pla?ki je prestao biti sredi?tem Eparhije.
U socijalizmu djelovala je u Pla?kom tvornica sulfatne celuloze
Simo Dimi?
. Bila je to jedina tvornica krajftjajner papira u
Jugoslaviji
. Djelovalo je i uga?eno kino
Hum
.
Na?alost, ni Pla?ki nisu zaobi?la ratna zbivanja u Hrvatskoj. U Pla?ki nakon
Oluje
hrvatska dr?ava u prazne ku?e nastanjuje bosanske Hrvate, ali i mnoge Hrvate koji su tako na?li na?in da rije?e svoje stambene probleme. Mnogi su oti?li dalje trbuhom za kruhom, ali mnogi i danas, unato? velikoj nezaposlenosti ?ive u Pla?kom.
U posljednje vrijeme vratio se velik broj domicilnih Srba. Ovdje danas djeluje
Srpski demokratski forum
, pravoslavna crkvena op?ina, a Pla?ki od 1999. ponovno ima pravoslavnog sve?enika.
Na ?alost do danas se nastavlja s tuđmanovskom radikalnom nacionalisti?kom politiko tako da, iako Srbi ?ine pola stanovnistva, u dr?avnim djelatnostima (?koli, zdravstvu, ?eljeznici, ?umariji) uglavnom su zaposleni Hrvati (95%).
Pla?ki danas ima ?est kafi?a, ?etiri prodavaonice prehrane i ku?nih potrep?tina, knji?nicu i ?itaonicu, pravoslavnu i rimokatoli?ku ?upu, nogometni klub, osnovnu ?kolu i 2000 stanovnika.
Gospodarstvo je u kapitalisti?koj Hrvatskoj katastrofalno, a naro?ito u Pla?kom. Uz opskrbu drvom, tvornica nema. Ne radi i nekada?nja Tvornica
papira
i sulfatne celuloze
Simo Dimi?
, nezaposlenost je velika i ve?i dio stanovni?tva ?ivi od socijalne pomo?i. Policija, dr?avne slu?be ili tek pokoji privatni posao sve su ?to se radno sposobnim Pla??anima nudi.
Iz pla??anskog naselja Janja Gora potje?e
Omer-pa?a Latas
, slavni turski vojskovođa koji je 1851. prenio vezirsku stolicu
Bosanskog pa?aluka
iz
Travnika
u
Sarajevo
. On je slomio otpor bosanskih velika?a i ostao zapam?en kao vrstan turski velikodostojnik. Rođen je 1808. kao Mihajlo Latas, i zavr?io vojnu ?kolu u Gospi?u. Potom se potur?io i dostigao ?in pa?e u Turskom Carstvu.
Pla?ki je 12-15. listopada 1943. posjetio i pisac i antifa?ist Vladimir Nazor gdje je predsjedao II. zasjedanju ZAVNOH-a.
Spomenici i znamenitosti
[
uredi
|
uredi kod
]
- pravoslavna saborna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice (1755)
- katoli?ka crkva Svete Ane
U Pla?kom od 1995. djeluje O? Pla?ki, koja se u
socijalisti?koj Hrvatsko
j zvala Branko Latas. Sad ima dvjestotinjak u?enika i dvadesetak nastavnika, a podru?na ?kola
Saborsko
također pripada pla??anskoj O?.
U Pla?kom nema srednje ?kole, stoga u?enici svakodnevno vlakom putuju u
Ogulin
ili borave u tamo?njem U?eni?kom domu.
- Knji?nica i ?itaonica Pla?ki
- KUD Dragan ?agar
- MNK Stari prijatelji iz pla??anskog naselja Vera
Nogometni klub okuplja igra?e svih uzrasta i trenutno igra u Prvoj ligi
Karlova?ke ?upanije
.