Lon Nol
(
kmerski
: ??? ??? ili ??? ???;
Kampong Leav
,
13. studenog
1913.
?
Fullerton
,
CA
,
17. studenog
1985.
) bio je kambod?asnki politi?ar, general, premijer
Kambod?e
u dva navrata i ministar obrane. Zajedno sa skupinom saveznika, Nol je izvr?io
dr?avni udar
protiv
Norodoma Sihanouka
1970
. godine, nakon ?ega je ukinuo
monarhiju
i proglasio
Kmersku Republiku
. Vladao je kao diktator, a njegov re?im je svrgnut ulaskom
Crvenih Kmera
u
Phnom Penh
1975.
godine. Lon je netom prije vojnog poraza pobjegao iz zemlje te je umro u
Sjedinjenim Dr?avama
1985.
godine.
Rani ?ivot i po?etak politi?ke karijere
[
uredi
|
uredi kod
]
Rođen je
13. studenog
1913.
godine u
Kampong Leavu
, provincija
Prey Veng
, u obitelji
kinesko
-
kmerskog
porijekla.
[1]
?kolovao se u relativno presti?noj ?koli u
Saigonu
, nakon koje je upisao Kambod?ansku kraljevsku vojnu akademiju. Godine
1937
. zaposlio se u francuskoj kolonijalnoj slu?bi kao magistrat te je ubrzo postao efikasni provoditelj represivnih mjera protiv antikolonijalnih nereda iz
1939
. godine.
[2]
Napredovao je relativno brzo i uspje?no te je do
1946.
godine postao guverner provincije
Kratie
. U tom je periodu postao bliski suradnik princa
Norodoma Sihanouka
.
Godine
1952.
, Lon se pridru?io vojsci te je sudjelovao u vojnim akcijama protiv
Vi?t Minha
. Nakon nezavisnosti Kambod?e
1953.
godine, Lon se sa svojom strankom,
Kmerska obnova
, aktivno uklju?io u nacionalnu politiku; dvije godine kasnije, stranka je postala dio Sihanoukovog pokreta
Sangkum
.
[3]
Od
1955.
je igrao aktivnu ulogu u kambod?anskoj vojsci, ali i administraciji princa Sihanouka; bio je ?ef glavnog ?taba, vrhovni zapovjednik, ministar obrane i zamjenik premijera. Nakon izbora
1966.
godine, Lon je po prvi puta u svojoj karijeri postao
premijer Kambod?e
.
Kako je njegovo imenovanje zna?ilo ozbiljan zaokret kambod?anske politike prema desnici, ljevi?arski pokreti su postali nepo?eljni. Naredne godine, Lonova vlada je brutalno ugu?ila od strane ljevi?ara podr?ani
Samlautski ustanak
, nakon ?ega je Lonovo ime postalo simbol terora među ruralnim stanovnicima. Ne?to kasnije iste godine, Lon je pretrpio ozljede u prometnoj nesre?i, nakon ?ega se privremeno povukao iz politike. Njegov povratak uslijedio je ve?
1968.
godine, kada je ponovo postao ministar obrane, a godinu dana kasnije i, po drugi put,
premijer
. Lon je tada za svog zamjenika izabrao princa
Sisowatha Sirika Mataka
, otvorenog protivnika princa Sihanouka i pobornika
Sjedinjenih Dr?ava
, s kojima je Sihanouk ranije raskinuo diplomatske odnose.
Dr?avni udar i Kmerska Republika
[
uredi
|
uredi kod
]
Godina
1969.
bila je izrazito va?na za historiju Kambod?e. Naime, dok je Sihanouk postepeno obnavljao odnose sa Sjedinjenim Dr?avama na ?tetu onih sa
Sjevernim Vijetnamom
i
NR Kinom
, skupina proameri?kih urotnika planirala je njegovu smjenu. Sirik Matak je bio najglasniji među njima, zagovaraju?i ?ak i
atentat
, dok se Lon, koji je prethodni prijedlog odbio, isprofilirao kao jedan od najva?nijih ?lanova te skupine. Uz pozadinsku podr?ku
Sjedinjenih Dr?ava
(
CIA
),
[4]
urotnici su ubrzo iskoristili naredna događanja kako bi svrgnuli princa.
Dok je Sihanouk u o?ujku
1970.
godine bio na inozemnoj turneji, u
Phnom Penhu
su izbile antivijetnamske demonstracije. Situacija se od tog trenutka razvijala izrazito brzo, a Lonova nevoljkost da svrgne svog bliskog suradnika i prijatelja nai?la je na upornost desni?arskih struja koje je predvodio Sirik Matak. Nakon ?to ga ni Sihanoukova prijetnja smaknu?em nije dovoljno uvjerila,
[5]
Sirik Matak je u pratnji ?asnika Lonu zaprijetio pi?toljem, nakon ?ega je ovaj u suzama potpisao potrebne dokumente za Sihanoukovo svrgavanje.
[6]
Vrhunac
krize
dogodio se
18. o?ujka
, kada je
Narodna skup?tina
jednoglasno smijenila Sihanouka sa svih politi?kih funkcija; Lon Nol je preuzeo funkciju privremenog dr?avnog poglavara. Do kraja mjeseca do?lo je jo? i do velikih prosihanukovskih demonstracija, ali su ih Lon Nolove trupe ugu?ile u krvi.
U listopadu iste godine, progla?ena je
Kmerska Republika
, ?to je bio posljednji ?in postojanja monarhije. Princ Sihanouk, koji je djelovao u egzilu i pru?ao podr?ku
Crvenim Kmerima
u
građanskom ratu
, osuđen je na smrt
in absentia
. U međuvremenu je zemlja uvu?ena i u
Vijetnamski rat
, ?to je Sihanouk za svoje vladavine vje?to izbjegavao, a ?to je bila posljedica dvaju serija bombardiranja (
Menu
i
Freedom Deal
) i
Kambod?anske kampanje
. Lon Nol je proglasio republiku u nadi da ?e na taj na?in iskorijeniti korupciju i suzbiti djelovanje
Pol Potovih
komunista
, za ?ije je ja?anje krivio Sihanoukovu politiku neutralizma. Uprkos tome, republika je bila u politi?kom i vojnom rasulu. Lon Nolovo zdravlje se naru?ilo nakon ?to je pretrpeo
mo?dani udar
u velja?i
1971
. godine; od tog je trenutka postao nestabilan i izrazito autoritativan. U travnju se proglasio
mar?alom
(ta funkcija u Kambod?i nije postojala), a u listopadu je raspustio
Narodnu skup?tinu
, izjaviv?i kako se vi?e ne?e "ta?to igrati demokracije i slobode" u ratnom periodu.
[7]
S vremenom je Lon Nolov re?im postao potpuno ovisan o ameri?koj nov?anoj i vojnoj pomo?i; do svog ukidanja
1975.
godine, Kmerska Republika je primila gotovo to?no $1,000,000 pomo?i. Kako je vrijeme odmicalo,
Crveni Kmeri
su u sklopu građanskog rata sve vi?e napredovali tako da je do
1975.
godine, Lon Nol kontrolirao tek usko podru?je oko
Phnom Penha
i hram
Preah Vihear
na sjeveru zemlje, uz granicu s
Tajlandom
.
Kona?ni krah uslijedio je
1. travnja
1975.
godine, kada je Lon Nol, svjesan da ?e ga Crveni Kmeri ubiti ukoliko ga uhvate, podnio ostavku i pobjegao iz zemlje. Preko
Indonezije
je oti?ao za
Sjedinjene Dr?ave
, ?ive?i isprva na
Havajima
, a od
1979.
godine u
Fullertonu
,
CA
. Tamo je ?ivio sve do svoje smrti
17. studenog
1985.
godine od sr?anih problema.
[8]
- ↑
Marks, Paul (2000), str. 92-108
- ↑
Kiernan 2004
: str. 24
- ↑
Kiernan 2004
: str. 158
- ↑
Norodom Sihanouk
,
My War with the CIA
, Pantheon, 1972, str. 37
- ↑
Marlay, R. and Neher, C.
Patriots and tyrants
, Rowman & Littlefield, 1999, str. 165
- ↑
Chandler, D.
A History of Cambodia
, 2000, str. 204
- ↑
Cady,
The History of Postwar Southeast Asia
, 1974, str. 672
- ↑
McMillan, Penelope (18. studenog 1985).
?Ex-Cambodian President Dies in Fullerton”
.
Los Angeles Times
. Pristupljeno 30. svibnja 2014
.