Republika Jermenija ????????? ??????????????? Hayastani Hanrapetut’yun
Zastava Grb
Dr?avna himna : "Na?a otad?bina"
Glavni grad		Erevan 41°20′0″N ,  19°48′0″E
Slu?beni jezici		jermenski
Vlada		Republika
-	Predsjednik	Armen Sarkissian
-	Premijer	Nikol Pashinyan
Povr?ina
-	Ukupno	29,743 km 2 ( 141 .)
-	Voda (%)	4,71
Stanovni?tvo
-	Popis iz 2014	3.009.800 [1] ( 134. .)
-	Gusto?a	101,2/km 2 ( 99. .)
Valuta		Dram ( AMD )
Vremenska zona		+4, +5 ( CET , CEST )
Pozivni broj		374
Web domena		.am

Jermenija ili Armenija ( jerm. ???????? [h?j?s?t?n] ; slu?beno Republika Jermenija ili Armenija , jerm. ????????? ??????????????? ), dr?ava na Kavkazu s glavnim gradom Jerevanom . Ima povr?inu od 29.800 kilometara kvadratnih, a broj stanovnika je oko 3,009.800. Republika Jermenija na zapadu grani?i s Turskom , na sjeveru s Gruzijom , na istoku s Azerbajd?anom , na jugu s Iranom i azerbajd?anskom eksklavom Nahi?evan .

Prije raspada Sovjetskog Saveza je Jermeniji po Staljinovoj odluci (iz 1923 ., kad je bio ministar za narodnosti ) pripadala i eksklavica Ba?kend unutar teritorija Azerbajd?ana, dok su Azerbajd?anu pripadale ?etiri eksklave unutar pokrajine Tavu? i jedna u pokrajini Ararat . Jo? prije nego ?to se Sovjetski Savez raspao po?eo je Rat za Gorski Karabah koji ?e zavr?iti 1994. primirje i jermenskom kontrolom ve?ine enklave. Trenuta?no su otvorene granice s Gruzijom i Iranom , dok su granice s Turskom i Azerbajd?anom zatvorene. 1991. Jermenija je nastala na podru?ju biv?e Jermenske SSR .

Jermenija se na jermenskom zove Hajastan , ?to zna?i Haikova zemlja . U Svetom pismu je Haik bio Noin prapraunuk. Haik je u 130. godini oti?ao u ?inar ( Babilon ) graditi Kulu babilonsku . Zbog njegove "bo?anske" vanj?tine, asirski mu je vladar Bel (poznat i kao Nimrod ) rekao da ostane i da ?e ga slaviti kao boga, ali on je odbio i vratio se u svoju zemlju pod Araratom . Zato je Nimrod krenuo s vojskom za njim, pa je u bici kod jezera Van (danas u Turskoj ) Haik strijelom s tri pera probio Nimrodov oklop i ubio ga. Asirska se vojska povukla, a Haik je ?ivio 400 godina. Od te bitke ra?una se tradicionalni jermenski kalendar .

Ime Jermenija , koje se koristi za ovu zemlju u ve?ini jezika, po?eli su prije oko tri tisu?lje?a koristiti gr?ki povjesni?ari po jermenskom vođi Aramu, koji je prema legendi bio ?esti ?lan Haikove loze (praunuk Haikova praunuka).

Jermenija je do 1454 . bila dr?avica s bogatom kulturom koja je u jednom kratkom razdoblju vladala ?itavim podru?jem između Crnoga mora i Kaspijskog jezera . U razdoblju Rimskog carstva ova kraljevina ?ije stanovni?tvo ima vrlo velike sli?nosti s tada?njim Perzijskim je bila tampon dr?ava između dva mo?na carstva i to po principu da je do polovice tre?eg vijeka kralj Jermenije bio iz partske dinastije, ali ga je izabirao rimski car. 301 . godine Jermenija postaje prva dr?ava koja je formalno preuzela hri??anstvo kao slu?benu dr?avnu vjeru - 12 godina prije Rima . Nakon 7 vijeka Jermenija je pala pod potpunu kulturnu, a ponekada i politi?ku dominaciju Bizanta, a kao nuspojava tako bliskih politi?ko-kulturolo?kih odnosa Jermenci nakon Grka postaju politi?ki najva?nij narod Bizanta i daju ve?i broj njihovih careva. Uspje?no osvajanju bizantske Male azije od strane Turaka Seld?uka u 12 veku postaje ujedno jermenska nacionalna katastrofa. Dio Jermena je nastavio da ?ivi na ?irem podru?ju dana?nje Jermenije, dok se dio preselio u jugoisto?ni dio Male azije gdje je jo? Bizant od 10 veka vr?io njihovu kolonizaciju. Na tom podru?ju ?e između 1080 i 1100 postupno biti stvoreno kraljevstvo Male Jermenije, dok ?e na ?irem podru?ju dana?nje Jermenije nezavisna nacionalna dr?ava koja se neka naziva i Velika Jermenija biti stvorena tek u drugoj polovici 12 veka. Mongolska invazija iz 13 veka ?e dovesti do katastrofalnih posljedica po Velike Jermeniju, dok ?e Mala Jermenija pre?ivjeti bez ikakvih gubitaka ove ratove jer je jo? 1247. sklopila savez s Mongolima kojem ?e ostati vjerna do kraja, na svoju vlastitu ?alost tako da krajem 13 i tijekom 14 veka trpi katastrofalne posljedice od strane Egipta koji u to vreme pobedonosno ratuje protiv Mongola. Na kraju kraljevstvo Male Jermenije ?e biti uni?teno i anektirano od strane Egipta 1375. godine, a dobar dio tamo?nje jermenskog stanovni?tva ?e biti protjeran. Kraljevstvo Velike Jermenije ?e s druge strane biti u potpunosti osvojeno od susjednih dr?ava 40 godina ranije, ali kako tamo ne dolazi do etni?kog ?i??enja to podru?je 5 vekova kasnije postaje jezgro za gradnju moderne Jermenije. Krajem 19 veka u doba op?ih evropskih nacionalnih buđenja Turske snage po?ele vr?iti prva etni?ka ?i??enja Jermena, a to ?e trajati sve do 1923 . godine. Najgore razdoblje po Jermence dolazi u I. svjetskom ratu , kada zbog straha da ?e pravoslavni Jermenci pomo?i carskoj Rusiji , turske snage izvr?iti pokolje poznate kao Jermenski genocid , u kojima je ?ivot izgubilo vi?e od milion Jermenaca.

Perzijski je dio Jermenije 1828 . pripojen Ruskom Carstvu , a 1920 . Jermenija unutar Sovjetskog Saveza dobija status socijalisti?ke republike . Spor sa susjednim Azerbajd?anom zbog jermenske enklave Gorski Karabah potje?e jo? od sovjetskog doba ( 1988 .), a poja?ao se nakon ?to je Jermenija postala nezavisna dr?ava 1991 . U svibnju 1994 . potpisano je primirje, no status Gorskog Karabaha nije razrije?en.

Kako se nije moglo ostvariti mirno rje?enje i zbog turske blokade Jermenije, oslabilo je gospodarstvo obiju dr?ava. Jermenija je i nakon raspada SSSR-a ostala ?lanica Zajednice Nezavisnih Dr?ava .

Glavni ?lanak: Pokrajine Armenije

Dr?ava je upravno razdjeljena na 11 pokrajina (jed. marz , mn. marzer ):

1. Aragacotn
2. Ararat
3. Armavir
4. Gegharkunik
5. Kotajk
6. Lori
7. ?irak
8. Sjunik
9. Tavu?
10. Vajots Dzor
11. Erevan

Glavni ?lanak: Geografija Jermenije

Jermenija je kontinentalna zemlja bez izlaza na more. Prosje?na nadmorska visina je 1370 m i samo 10% zemlje je ni?e od 1000 m. Najvi?i vrh je 4090 m visok Aragac (oko 70 km sjeverno od Erevana ), dok je najni?a nadmorska visina (400 m) u klancu rijeke Debed na sjeveru dr?ave kod granice s Gruzijom . Ve?i dio zemlje ?ini visoka ravnica s klancima rijeka kao ?to su Hrazdan , Arpa , Debed , Azat . Planine su na sjeveru i sjeveroistoku dr?ave, gdje je lanac Mali Kavkaz . Jezero Sevan na istoku dr?ave spada u najve?a planinska jezera i najve?e je u Zakavkazju . Na zapadu dr?ave (kod granice s Turskom ) se nalazi plodna dolina rijeke Araks .

Zbog planina nema ve?eg utjecaja Crnog mora ni Kaspijskog jezera . Klima je kontinentalna s vru?im ljetima i hladnim zimama , dok temperatura i koli?ina padalina također ovise o zemljopisnoj ?irini i nadmorskoj visini . Najhladnije je i ima najvi?e padavina (do 800 mm) u planinskim podru?jima na sjeveru in sjeveroistoku dr?ave, a najtoplije je kod granice s Iranom . Na sredi?njoj visoravni padne do 250 mm padavina ljeti, a srednja zimska temperatura je oko 0 °C, srednja ljetna temperatura oko 25 °C. Ljeti dnevna temperatura u Erevanu mo?e dosegnuti 44 °C, dok u zimskim no?ima mo?e pasti na -15 °C. Zima brzo prelazi u ljeto i obratno, pa su prolje?e i jesen slabi i kratki.

Politi?ki sustav Armenije ustrojen je prema uzoru na parlamentarne vi?estrana?ke sustave u zapadnim zemljama. Izvr?nu vlast ima vlada, dok zakonodavnu imaju parlament i vlada. Prema ustavu, na ?elu vlade je predsjednik. Narodna skup?tina Armenije organizirana je kao jednodomni parlament sa 131 zastupnikom koji se izabiru na mandat od ?etiri godine. Pravo glasa na izborima imaju svi iznad 18 godina starosti.

Iako se smatra jednom od najdemokratskijih zemalja u Zajednici Nezavisnih Dr?ava , međunarodni promatra?i, kao Vije?e Europe i ameri?ki State Department imali su brojne prigovore na armenske parlamentarne i predsjedni?ke izbore. Iako je napredak zabilje?en u zadnjih nekoliko godina, jo? uvijek situacija nije zadovoljavaju?a prema međunarodnim standardima. Ustav iz 1995., daje velike ovlasti izvr?noj vlasti i sna?an utjecaj na sudstvo i lokalne du?nosnike. Freedom House je 2008. stavio Armeniju u kategoriju zemalja sa djelomi?nim autoritarnim re?imom (zajedno s Moldavijom , Kosovom , Kirgistanom i Rusijom ), te joj dao ocjenu 5,21 od 7 (ocjena 7 je najlo?ija u pogledu demokratskog napretka). ^[2] Predsjedni?ke izbore 2008., OSCE i zapadni promatra?i ocijenili su demokratskima ^[3]

Uz iznimku Turske i Azerbajd?ana , Jermenija odr?ava dobre odnose s ve?inom zemalja u svijetu. Napetosti između Jermenaca i Azera eskalirale su zadnjih godina postojanja SSSR-a. Rat u Gorskom Karabahu dominirao je regionalnom politikom u 1990-ima. ^[4] Granica između Jermenije i Azerbajd?ana zatvorena je i danas, a rje?enje ovog sukoba u kojemu Jermenija kontrolira pribli?no ?etvrtinu teritorija Azerbajd?ana jo? uvijek nije pronađeno iako se ravnote?a snaga zbog izvora nafte pored Bakua menja na jermensku ?tetu tijekom posljednjih godina.

Tradicionalno lo?i odnosi s Turskom imaju svoje izvori?te u armenskom genocidu iz 1915. i turskog nepriznavanja tog događaja. Zbog sukoba u Gorskom Karabahu 1993. Turska je zatvorila granicu sa Jermenijom. Ova blokada nije podignuta unato? pritiscima turskih poslovnih krugova koji se ?ele pro?iriti na jermensko tr?i?te. ^[4] Ipak, zadnjih godina zabilje?eno je zatopljavanje odnosa. Od 2001., jermenska zrakoplovna kompanija Armavia redovito leti za Istanbul . U oktobru-listopadu 2009. kona?no je postignut mirovni sporazum, te uspostava diplomatskih odnosa i otvaranje granica. Ovaj sporazum jo? nisu potvrdili parlamenti ovih dr?ava. ^[5]

Zbog lo?ih odnosa sa dvije susjedne zemlje, Jermenija ima dobre sigurnosne veze s Rusijom. Na zahtjev armenske vlade, Rusija odr?ava vojnu baz u gradu Gjumriju . ^[6] . Zadnjih nekoliko godina Armenija je zainteresirana i za euroatlantske integracije. Dobri odnosi sa SAD -om odr?avaju se preko brojne dijaspore. Zbog ekonomskih blokada svojih susjeda, Armenija ima jake ekonomske veze sa Iranom .

Armenija ima prijateljske odnose sa Europskom unijom , pogotovo s Francuskom i Gr?kom . Prema istra?ivanju iz 2005. oko 64% stanovni?tva Armenije podr?ava ?lanstvo njihove zemlje u Europskoj uniji. ^[7] Mnogi armenski du?nosnici također su izrazili ?elju da njihova zemlja jednog dana postane ?lanica EU ^[8] , te mnogi predviđaju molbu za ?lanstvo za nekoliko godina.

Glavni ?lanak: Etni?ke grupe Armenije

Procjena ukupnog broja stanovnika iz 2008. govori da danas Armenija ima oko 3.238.000 ^[9] stanovnika. Oko 98% stanovni?tva ?ine Armenci , 1,3% Jezidi , te 0,5% Rusi . Među zna?ajnijim manjinama su i Asirci , Ukrajinci , Grci , Kurdi , Gruzi i Bjelorusi . U dr?avi ?ive jo? i Vlasi , Mordvini , Oseti , Udini , Tati , te rusificirani Poljaci i kavkaski Nijemci .. ^[10]

Po raspadu Sovjetskog Saveza iz Armenije je pobjeglo oko 200.000 Azera , dok se u Armeniju doselio ve?i dio 260.000 Armenaca koji su pobjegli iz Azerbajd?ana . Popis je pokazao i da se između 1991 . i 2001 . gotovo ?etvrtina stanovni?tva (oko 800.000) iselila, uglavnom u Rusiju .

Armenija ima izrazito veliku dijasporu koja se procjenjuje na oko 8 milijuna Armenaca izvan zemlje, ?to je broj koji skoro tri puta prema?uje broj stanovnika u dr?avi. Najve?e armenske zajednice imaju Rusija , Francuska , Iran , SAD , Gruzija , Sirija , Libanon , Argentina , Australija , Kanada , Gr?ka , Cipar , Izrael , Poljska i Ukrajina . Danas jo? uvijek između 40.000 i 70.000 Armenaca ?ivi u Turskoj , ve?inom u podru?ju Istanbula . ^[11]

Oko tisu?u Armenaca danas ?ivi u Armenskoj ?etvrti u Starom gradu u Jeruzalemu, ?to je ostatak nekad velike i zna?ajne zajednice. ^[12] U Venecijanskoj laguni u Italiji postoji oto?i? San Lazzaro degli Armeni kojeg u potpunosti nastanjuju mehitaristi?ki redovnici (armenski katolici). ^[13] Armenci su ?inili zna?ajnu zajednicu i u Indiji , makar se danas njihov broj drasti?no smanjio. Va?no je napomenuti i da oko 139.000 Armenaca ?ivi danas u Gorskom Karabahu, gdje ?ine ve?inu stanovni?tva. ^[14]

Slu?beni jezik u Armeniji je armenski jezik , tj. standardizirana ina?ica isto?noarmenskog jezika. U ?irokoj upotrebi je i ruski jezik , pogotovo u obrazovanju, te se ?esto koristi kao neslu?beni drugi jezik zemlje. 94% odraslih građana Armenije smatra vrlo va?nim da njihova djeca u?e ruski jezik ^[15] .

Velika ve?ina Armenaca, oko 93% kr??anskog stanovni?tva, pripada Armenskoj apostolskoj crkvi , koja je nezavisna crkva unutar kr??anstva . Armenija je prva zemlja na svijetu koja je prihvatila kr??anstvo kao dr?avnu oreligiju, ?to se smatra da se dogodilo 301 . godine.. ^{[16] [17] [18] [19]} Prema vjerovanju, Armensku apostolsku crkvu osnovali su Isusovi apostoli Sveti Juda Tadej i Sveti Bartolomej koji su propovijedali kr??anstvo u Armeniji između 40. i 60. godine. Zbog svojih osniva?a ova Crkva se naziva apostolskom, a spada među isto?ne pravoslavne Crkve .

Dio stanovni?tva na sjeverozapadu, uglavnom u pokrajini ?irak , ?ine katolici ( rimokatolici i mehitaristi ). Mehitaristi su kongregacija benediktanskih redovnika Armenske katoli?ke crkve poznati po izdavanju starih armenskih ina?ica gr?kih tekstova. Sjedi?te ove crkve je u Bzoummaru u Libanonu .

Dio Rusa u Armeniji pripada Ruskoj pravoslavnoj crkvi , Jezidi pripadaju zoroastrizmu , a Kurdi islamu . ?idovska zajednica u Armeniji danas je svedena na broj od ispod tisu?u pripadnika. Velikim dijelom razlog tome je iseljavanje u Izrael . Sinagoge postoje u Erevanu , te u Sevanu .

Etni?ke grupe:

• Jermeni 3.509.000 (93%),
• Rusi 90.000.

Gospodarstvo Jermenije uvelike ovisi o stranim investicijama, te o financijskoj potpori iz dijaspore. ^[20] Prije nezavisnosti gospodarstvo ove zemlje uvelike se temeljilo na industriji tj. proizvodnji strojeva, elektronike, kemikalija, hrane, gume i tekstila. Sirovine za proizvodnju u ovim industrijama dolazile su iz drugih sovjetskih republika, dok je njih Armenija opskrbljivala svojim industrijskim proizvodima.

Prije raspada SSSR-a, poljoprivreda je ?inila oko 20% neto materijalnog proizvoda, te otprilike isti postotak u strukturi zaposlenosti. Nakon nezavisnosti, zna?ajno je porasla va?nost poljoprivrede u gospodarstvu, te je pred kraj 1990-ih ovaj postotak narastao na preko 30% BDP -a i preko 40% u strukturi zaposlenosti stanovni?tva. ^[21] Ovo pove?anje va?nosti poljoprivrede pripisuje se potrebi osiguranja prehrane stanovni?tva, budu?i da je prvo razdoblje tranzicije obilje?ila neizvjesnost u ovom pitanju i propast nepoljoprivrednih gospodarskih grana. Sa stabilizacijom i rastom gospodarstva, udio poljoprivrede u gospodarstvu opao je na oko 20%, iako ova grana ekonomije jo? uvijek zapo?ljava preko 40% stanovni?tva. ^[22]

Rudarska bogatstva Jermenije su bakar , cink , zlato i olovo . Elektri?na energija se najve?im dijelom proizvodi gorivom uvezenim iz Rusije, uklju?uju?i i nuklearno gorivo. Vrlo zna?ajan izvor energije je i hidroenergija.

Na podru?ju dana?nje Armenije i Gruzije je nastalo mnogo originalnih umjetni?kih djela koja imaju odlike naroda koji su dugo vremena vladali ovim podru?jem ? Perzijancima i Rimljanima , te popra?ena bizantskom umjento??u koine iz 5. veku. Jermenci su bili prvi narod koji je hri??anstvo proglasio dr?avnom religijom (koncem 3. veka), ?ak prije Rimskog Carstva , nakon ?ega je uslijedilo dugo bogato i sretno razdoblje do mongolske provale u 13. veku. U to vrijeme je nastalo mnogo originalnih građevina jedne arhitekture koja se neovisno razvija, posebice oko 10. vijeka

?irom Armenije, ali i sjevernog Irana , zapadne Turske , Gruzije i isto?nog Azerbajd?ana , susre?emo crkve s pravokutnim i monogokutnim tloctom, kao i crkve s kupolom, a ima i utvrđenih samostanskih kompleksa (kao ?to su ?arobne ru?evine Anija, stare armenske prijestolnice). Armenska je arhitektura ostavila trajan utjecaj na kasnije stilove u kavkaskom podru?ju.

Poseban oblik staroarmenske skulpture predstavljaju velike nadgrobne kamene stele s uklesanim kri?em u plitkom reljefu , ali s bogatom ornamentalnom dekoracijom ? tzv. ke?kari . Oni su se o?uvali i tijekom mongolske i turske okupacije, duboko u 19. veku.

• Nova godina: 1.1.
• Bo?i?: 6.1.
• Dan oru?anih snaga: 28.1.
• Međunarodni dan ?ena: 8.3.
• Veliki petak: prema julijanskom kalendaru
• Dan maj?instva i ljepote: 7.4.
• Dan pobjede u miru: 9.5.
• Dan prve republike: 28.5.
• Dan ustava: 5.7.
• Dan nezavisnosti: 21.9.
• Dan sje?anja na potres u Leninakanu (dana?njem Gjumriju ): 7.12.
• Stara godina: 31.12.

Poznati praznik, koji slu?beno nije dr?avni, jest vardevar , koji se slavi na julsku-srpanjsku subotu (određuje se na temelju Mjese?eva kalendara ). Na taj dan stanovnici (pogotovo djeca) polijevaju prolaznike vodom i vje?aju balone pune vode. Na sli?an se na?in slavi i budisti?ka nova godina u Kini i Mjanmaru ( Burmi ), ?to je vjerojatno poganski obred pro?i??enja koji se radio jo? prije dolaska kr??anstva odnosno budizma , iz kojeg mo?da potje?e i kr??anski obred kr?tenja.

Prije nezavisnosti, Jermenci su na Olimpijskim igrama sudjelovali pod zastavom SSSR-a. U Sovjetskom Savezu Jermenija je dala mnoge poznate sporta?e i osvojila za zajdni?ku dr?avi brojne nagrade i medalje. Prvi Jermenac koji je osvojio olimpijske medalje je Hrant ?ahinian koji je na LOI 1952. u Helsinkiju osvojio dvije zlatne i dvije srebrne medalje u gimnastici. Kao nezavisna dr?ava Jermenija je prvi puta nastupila na LOI 1992. u Barceloni u sklopu ZND-a, osvojiv?i tri zlatne i jednu srebrnu medalju. Tek od 1994. Armenija samostalno nastupa na Olimpijskim igrama.

• Andre Agassi , tenisa? (SAD)
• Charles Aznavour , ?ansonjer (Francuska)
• Hovhannes Samueli Donabedian , armenski arhitekt i slikar.
• Robert Emmiyan , atleti?ar (Armenija)
• Aram Ha?aturijan , skladatelj (Armenija)
• Cher , glumica i pjeva?ica (SAD)
• Gari Kasparov , ?ahovski velemajstor (Rusija)
• Shavarsh Karapetyan , jermenski i sovjetski pliva? (Armenija)
• Henrikh Mkhitaryan , jermenski nogometa?
• Sergei Movsesian , ?ahovski velemajstor (?e?ka)
• Tigran Petrosjan , ?ahovski velemajstor
• System of a Down , Crossover sastav (SAD)
• Kim Kardasian (SAD)
• Kloi Kardasian (SAD)

Glavni ?lanak: Ekonomija Armenije

Do sticanja nezavisnosti, armenska ekonomija je bila mahom bazirana na industriji (kemijska, elektronska, strojarska industrija, prerađivanje hrane, sinteti?ka guma i tekstil), i veoma zavisna o resursima. Poljoprivreda je u?estvovala sa samo 20% u neto proizvodu ( of net material product ) i sa 10% u zaposlenosti prije raspada Sovjetskog Saveza, 1991. armenski rudnici proizvode bakar , cink , zlato , i olovo . Velika ve?ina energije se proizvodi iz goriva uvezenog iz Rusije, uklju?uju?i gas i atomsko gorivo (Armenija ima jednu nuklearku ); glavni doma?i izvor energije su hidroelektrane.

Poput ostalih dr?ava koje su stekle nezavisnost raspadom Sovjetskog Saveza, i ekonomija Jermenije pati od zaostav?tine centralizirane planske ekonomije. Sovjetske investicije i podr?ka armenskoj industriji su prakti?no nestali, tako da je malo velikih preduze?a koja su sposobna nastaviti sa radom. ?tavi?e, posljedice potresa iz 1988., koji je usmrtio vi?e od 25.000 ljudi, a bez ku?a ostavio 500.000 se jo? uvjek osje?aju. Sukob sa Azerbejd?anom oko Nagorno-Karabaka jo? nije razrije?en. Zatvaranje azerbrjd?anske i turske granice je razorilo ekonomiju, jer Armenija zavisi od uvoza energije i ve?ine sirovina. Kopneni putevi kroz Gruziju i Iran su ili neodgovaraju?i ili nepouzdani. BDP je opao za skoro 60% od 1989 . do 1992 . - 1993 . Nacionalna valuta, dram, je do?ivjela hiperinflaciju u prvim godinama nakon uvođenja, 1993.

Vlada je ipak uspjela sprovesti ?ire ekonomske reforme koje su se isplatile u zna?ajno ni?oj inflaciji i u postojanom ekonomskom rastu. Primirje postignuto 1994. u sukobu oko Nagorno-Karabaka je također pospje?ilo ekonomiju. Armenija je imala visok ekonomski rast od 1995., nakon preokreta prethodne godine, i inflacija je zanemarljiva proteklih par godina. Novi sektori industrije, kao ?to su: proizvodnja dragog kamenja i nakita, informativne i komunikacijske tehnologije, pa i turizam po?inju da nadomje?taju tradicionalnije sektore ekonomije, kao ?to je poljoprivreda.

Postojan ekonomski napredak je doneo Armeniji pove?anu podr?ku od međunarodnih financijskih institucija. Međunarodni monetarni fond , Svjetska banka , Europska banka za obnovu i razvoj , i druge međunarodne financijske institucije i strane zemlje izdvajaju zna?ajne donacije i zajmove. Zajmovi Armeniji od 1993. su prema?ili 1,1 milijardu dolara. Svrha ovih zajmova je: smanjivanje bud?etskog deficita, stabilizacija valute, razvoj osobnog sektora, energetike, poljoprivrede, prehrambene industrije, saobra?aja, zdravstva, prosvete, kao i teku?a rehabilitacija zona pogođenih zemljotresom. Armenija je 5. velja?e , 2003. postala ?lanica Svjetske trgova?ke organizacije

Liberalni zakon o stranim investicijama je usvojen srpnja 1994., a zakon o privatizaciji 1997., kao i program privatizacije dr?avne svojine. Nastavak napretka zavisi od sposobnosti vlade da pobolj?a makroekonomski menad?ment, uklju?uju?i pove?anje naplate poreza, pobolj?anje investicijske klime i borbu protiv korupcije.

Glavni ?lanak: Kultura Armenije

Armeni imaju svoje karakteristi?no pismo i jezik. 96% stanovnika zemlje govori armenski, dok 40% govori i ruski. Stanovni?tvo Armenije je potpuno pismeno; 99% stanovni?tva zna da ?ita i pi?e.

Ve?ina odraslih ljudi u Jerevanu je sposobno komunicirati na ruskom, a popularnost engleskog raste.

Kavkaska gostoljubivost je legendarna i poti?e od stare tradicije.

Gradska nacionalna galerija umjetnosti ima vi?e od 16.000 djela od kojih neka poti?u jo? iz srednjeg vijeka. U njoj se nalaze slike mnogih europskih majstora. Muzej moderne umjetnosti, Galerija dje?ijih slika, i Sarjanski muzej su samo neka od mnogih mesta sa umjetni?kom ponudom u Jerevanu. ?tavi?e, postoji vi?e osobnih galerija, uz nove koje se stalno otvaraju. U njima se organizuju rotacione izlo?be i prodaje.

Armenski filharmonijski orkestar svjetske klase, svira u zgradi Gradske opere, gdje se također izvodi opera.

Jez je popularan, posebno ljeti kada su ?ive svirke redovna pojava po gradskim kafeima.

U Jerevanu postoji vi?e dramskih pozori?ta gdje se izvode predstave na armenskom, ruskom i povremeno na engleskom.

U Jerevanu se nalazi i placa umjetni?kih djela i zanata, blizu Trga republike, na kojoj stotine prodava?a nude raznovrsne rukotvorine. Na ovoj placi se mogu kupiti antikviteti, ?ipka, ru?no-rađeni vuneni tepisi. Armensko zlatarstvo ima dugu i ?uvenu tradiciju, i u jednom odjeljku place se mogu kupiti zlatni predmeti.

Ameri?ko sveu?ili?te u Armeniji između ostalih nudi studije menad?menta i prava. Ova institucija je plod zajedni?kih napora vlade Armenije, Armenskog dobrotvorskog savjeta, USAID-a i Bolt hol skul of lou Boalt Hall School of Law sa kalifornijskog sveu?ili?ta Berkli.

Vidi:

• Glazba Armenije
• Himna Armenije
• Dr?avni praznici u Armeniji
• Armeni
• Spisak Armena

Religija: armenijska apostolska crkva (94%). U konfesionalnom pogledu 99% jermenske populacije su hri??ani. Od toga 95% su pripadnici Jermenske apostolske crkve, a postoji i manja zajednica jermenske katoli?ke crkve s ukupno oko 280.000 vernika u 36 parohija ?iji pripadnici se nazivaju Franki i uglavnom ?ive na sjeveru zemlje.

Ve?i gradovi: Popis gradova u Jermeniji

Organizacija dr?ave: podjeljena u 11 provincija.

• [https://web.archive.org/web/20060303073103/http://www.haylife.ru/ Arhivirano 2006-03-03 na Wayback Machine-u Сообщество HayLife Армения]
• Armenica.org