А?сны /????????
Apsny/Apkhazeti

Povr?ina  ? Ukupno  ? % vode	8,600 km²  nebitno
Stanovni?tvo  - Ukupno (2000 proc.)  - Gusto?a	250.000  29/km²
Vremenska zona	UTC +3
Vlada nepriznate Abha?ke Republike Zastava Grb
Dr?avna himna	Aiaaira Arhivirano 2008-06-01 na Wayback Machine-u
Slu?beni jezici	abha?ki , s ruskim u poluslu?benom statusu Arhivirano 2007-09-28 na Wayback Machine-u i ?irokoj upotrebi u vladinim i drugim institucijama
Politi?ki status	De facto nezavisna
Glavni grad	Suhumi
Koordinate glavnog grada	43°00′N, 40°59′E
Predsjednik	Sergej Bagap?
Premijer	Aleksandar Ankvab
Nezavisnost  ? progla?ena  ? priznata	Od Gruzije   23. 7. 1992 .   Rusija
Valuta	Ruska rublja
Vlada Abha?ke Autonomne Republike Zastava Grb
Slu?beni jezici	Abha?ki i gruzijski
Politi?ki status	Autonomna republika Gruzije
Polo?aj	Gornja Abhazija
Glavni grad	?halta
Predsjednik Kabineta ministara	Malhaz Aki?baia
Predsjednik Vrhovnog vije?a	Temur M?avia
Nezavisnost (unutar Gruzije)  ? progla?ena  ? priznata| Od Sovjestkog Saveza     9. 4. 1991 .   25. 12. 1991 .
Valuta	Gruzijski lari

Abhazija ( abhaski А?сны [ap?s?n?] , gruzijski ???????? [?p?x?z?t?i] , ruski Абхазия [?p?xaz??j?] ), djelomi?no priznata dr?ava na isto?noj obali Crnog mora , koja se grani?i s Ruskom federacijom na sjeveru i Gruzijom na jugoistoku. Abha?ku nezavisnost su priznale Rusija, Nikaragva , Venecuela , Nauru , Vanuatu i Tuvalu .

Sna?ni secesionisti?ki pokret abha?ke manjine u regiji je doveo do jednostranog progla?enja nezavisnosti od Gruzije godine 1992 . i gruzijsko-abha?kog rata koji se vodio od 1992. do 1993 . i rezultirao gruzijskim vojni?kim porazom te masovnim egzodusom gruzijskog stanovni?tva iz Abhazije. Usprkos dogovora o prekidu vatre iz 1994 . godine i mirovnom operacijom koju nadgledaju UN i ZND , sukob nije okon?an. Do 2008. je oblast bila podijeljena između dviju suparni?kih vlasti - 83 posto teritorije kontrolira pro-ruska separatisti?ka vlada u Suhumiju, a 17 posto predstavnici de jure vlade Abhazije , jedine međunarodno priznate zakonite vlasti Abhazije, lociranoj u dolini Kodori , dijelu Gornje Abhazije pod gruzijskom kontrolom. U augustu 2008. za vrijeme rata u Ju?noj Osetiji , abha?ke snage su uz rusku pomo? zauzele Dolinu Kodori. 26. 8. 2008. Rusija je priznala nezavisnost, navode?i da je "nemogu?e da Gruzijci, Oseti i Abhazi" ubudu?e ?ive u istoj dr?avi. Osim Rusije je to 2. 9. 2008. u?inila i Nikaragva. ^[1]

Istorija [ uredi | uredi kod ]

Prvi put Abhaska SSR dolazi u sastav Gruzijske SSR 1931 . godine. Po?inje naseljavanje Abhazije gruzijskim stanovni?tvom, a od 1937 . do 1944 . je te?ko razdoblje Berijine strahovlade, kada se ukida abhaski jezik i zatvaraju abhaske ?kole. U vremenu posle 2. svetskog rata nastavlja se sli?na politika, da bi 1989 . godine Abhazija proglasila nezavisnost od Gruzije. Te godine nezavisnost progla?avaju i Ad?ara i Ju?na Osetija .

Gruzija i Abhazija ratovale su 1992-1993. godine, a manji sukob dogodio se i 1998. godine. Abhaski narod i vlast smatraju to svojim pobedama jer su de fakto odbranili teritoriju svoje, tada nepriznate, dr?ave.

Geografija [ uredi | uredi kod ]

Kavkaz na sjeveru i sjeveroistoku zemlje dijeli Abhaziju od Rusije. Na istoku i jugoistoku Abhazija se grani?i sa gruzijskom regijom Samegrelo-Zemo Svaneti a na jugu i jugozapadu izlazi na Crno more .

Abhazija je izrazito planinska zemlja a klima pogoduje proizvodnji duvana , ?aja , vina i raznog vo?a . Kroz zemlju proti?e nekoliko rijeka od kojih su najve?e: Kodori , Bzyb , Ghalidzga , Gumista , Psou i Inguri . Rijeka Psou odvaja Abhaziju od Rusije a Inguri ?ini granicu sa Gruzijom.

Administrativna podela [ uredi | uredi kod ]

Abhazija je podeljena na 6 regija i glavni grad Suhumi. Regije su:

• Gagra
• Gali
• Gudauta
• Gulrif?i
• O?am?ira
• Suhumi
• Suhumi (grad)

Gradovi [ uredi | uredi kod ]

• Suhumi , glavni grad (43.700 st.)
• Gagra (10.700 st.)
• Gaudata (7.700 st.)
• Gulrif?i
• Novi Afon (1.300 st.)
• O?am?ira (4.700 st.)
• Gali (grad) (7.200 st.)
• Bichvinta

Reference [ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

Abhazija na Wikimedijinoj ostavi

• President of the Republic of Abkhazia. Official site Arhivirano 2006-11-07 na Wayback Machine-u
• BBC Regions and territories: Abkhazia
• Abkhazia profile page at Unrepresented Nations and Peoples Organisation Arhivirano 2006-10-05 na Wayback Machine-u
• Publication of the United States Institute of Peace: Sovereignty after Empire Self-Determination Movements in the Former Soviet Union Arhivirano 2008-12-01 na Wayback Machine-u
• The Autonomous Republic of Abkhazeti - from Georgian National Parliamentary Library
• Former Soviet war zones | The hazards of a long, hard freeze , The Economist , 19 August , 2004
• Sun and Surf, but Also Lines in the ‘Russian’ Sand , The New York Times , August 20, 2006
• Site devoted to Abkhazia Arhivirano 2016-03-05 na Wayback Machine-u
• ( ka ) ( ru ) Government of Autonomous Republic of Abkhazia in Kodori
• ( ru ) Abkhazia.com
• ( ru ) State Information Agency of the Abkhaz Republic Arhivirano 2010-06-29 na Wayback Machine-u
• ( ru ) www.abkhazeti.ru Official web of IDPs from Abkhazia and IAG Aphkhazeti
• Abkhazia.org
• ( ru ) www.apsny.ru
• ( ru ) www.abkhaziya.info Arhivirano 2006-08-21 na Wayback Machine-u
• Abkhazian language
• Special Abkhazia on Caucaz.com, Weekly Online about South Caucasus
• Abkhazia Provisional Paper Money Arhivirano 2008-10-02 na Wayback Machine-u