Godina
1913
(
MCMXIII
) bila je
redovna godina koja po?inje u srijedu
po gregorijanskom odn.
redovna godina koja po?inje u utorak
po 13 dana zaostaju?em
julijanskom kalendaru
(link pokazuje kalendar).
- 1. 1.
- Osmanska ponuda na
Londonskoj konferenciji
: predali bi sve zapadno od Jedrenskog vilajeta (dakle Skadar i Janjinu), ne daju Trakiju i 4 egejska ostrva - pregovori fakti?ki prekinuti 6. januara.
- 1. 1. - Ukinuto kmetstvo na ruskom Kavkazu (podru?je bilo izuzeto 1861.).
- 6. 1.
-
Sigmund Freud
i
Karl Gustav Jung
prekidaju li?nu komunikaciju (Jung: "Ostaje ?utanje").
- 7. 1.
-
William Merriam Burton
dobio u SAD patent za termalno
krekovanje
nafte, ?ime se udvostru?uje proizvodnja benzina.
- 7. 1. -
Londonska konferencija
:
Srbija
se odri?e zahteva za luku na Jadranu.
- 10. 1.
-
Rumunija
zahteva ju?nu
Dobrud?u
kao kompenzaciju za ja?anje
Bugarske
.
- 11. 1.
- Tibet i Mongolija, nedavno osamostaljeni od Kine, potpisuju ugovor o prijateljstvu i alijansi (osporena validnost).
- 12. 1.
- Prvo izdanje stripa
Bringing Up Father
("Porodica Tarana") - izlazi do 2000.
- 12. 1. - Albanski iregularci uni?tili luku u Santi Quaranta (
Sarandi
), koja je slu?ila gr?koj opsadi Janjine.
- 13. 1.
- Aktivirane
Ulsterske dobrovolja?ke snage
- protestanti, unionisti, se protive samoupravi za Irsku.
- 13. 1. - Londonska konferencija se okon?ava bez sporazuma. Srbija formalno zahteva reviziju sporazuma sa Bugarskom iz marta 1912. - tra?i Makedoniju jer nema ni?ta od Albanije.
- 15. 1.
- Laka krstarica
Hamidiye
potopila gr?ku pomo?nu krstaricu
Makedonia
u luci Syra na Kikladima.
- januar - Gruzinski bolj?evik Josif D?uga?vili napisao u Be?u ?lanak "
Marksizam i nacionalno pitanje
", potpisuje ga sa "K.
Staljin
".
- januar - Izborna reforma u Ugarskoj: broj glasa?a pove?an sa 1 na 1,8 miliona, tj. 10% stanovni?tva.
- 16. 1.
- Donji dom britanskog parlamenta usvaja Zakon o vladi Irske (samoupravu) ali Dom lordova ula?e veto krajem meseca. Isto se ponavlja u julu.
- 16. 1. - Nakon ?to se veliki knez
Mihail
o?enio Natalijom Brasovom pro?le godine, njegov brat car Nikolaj II ga ra?aluje, takođe mu oduzima imanja.
- 16. 1. - Mladi indijski matemati?ar
Srinivasa Ramanujan
zapo?inje prepisku sa
G. H. Hardyjem
.
- 18. 1.
-
Bitka kod Lemnosa
: gr?ka mornarica spre?ila i drugi turski poku?aj da probiju blokadu Dardanela.
- 19. 1.
-
Prvi balkanski rat
,
Opsada Jedrena
: u sastav II srpske armije stigao haubi?ki puk.
- 20. 1. - Op?ti gr?ki napad na Janjinu - veliki gubici.
- 21. 1.
- Godina sa ?etiri premijera u Francuskoj:
Aristide Briand
nakratko zamenjuje
Poincarea
, koji je izabran za predsednika Francuske, u martu dolazi
Louis Barthou
a u decembru
Gaston Doumergue
.
- 23. 1.
-
Osmanski dr?avni udar
: Mladoturci (
Enver
i
Talat
) se vra?aju na vlast. Veliki vezir
?amil-pa?a
prinuđen na ostavku, ministar vojni i na?elnik general?taba
Nazim-pa?a
ubijen, izgleda gre?kom. ?ele nastaviti rat i spre?iti pad Jedrena.
- 26. 1. - Ambasadorska konferencija: Rusi tra?e da ako Skadar pripadne Albaniji, Srbija dobije
đakovicu
- AU pristala tek krajem marta.
- 30. 1.
- Komandant Skadra
Hasan Riza-pa?a
ubijen od strane ljudi
Esad Pa?e Toptanija
, koji preuzima komandu.
- 9. 2.
(27. 1. po j.k.) -
Boj na Brdici
- srbijanske Primorske trupe odbijene uz velike ?rtve; u ova tri dana op?teg napada takođe te?ki crnogorski gubici na Bardanjoltu i Tarabo?u.
- kasnije: Albanci u
Ma?i
i oko
Kroje
napadaju srpske vojnike i ru?e telekomunikacije.
- 9. 2.- Srbi pristaju na bugarski zahtev za topove pred Jedrenom, uz rezervaciju prava na kasnije određenje kompenzacije - Bugari bi samo dali nov?anu naknadu.
- 9. 2. - Velika meteorska procesija, "cirilidi", vidljiva u Americi.
- 9
-
19. 2.
-
Tragi?na dekada
u Meksiku: pobunjeni general
Bernardo Reyes
poginuo u prvom napadu na predsedni?ku palatu. General
Victoriano Huerta
nudi za?titu predsedniku
Maderu
, ?to je ovaj prihvatio - ali Huerta je deo pobune.
- 10. 2.
- Vrhunac
Politi?ke krize Taish?
u Japanu - nasilni neredi u Tokiju dovode do pada premijera
Katsure
deset dana kasnije.
- 10. 2. - Istra?iva?ki brod
Terra Nova
stigao sa Antarktika na Novi Zeland - svet obave?ten o sudbini
Scottove
ekspedicije.
- 11. 2.
- Ubijen socijaldemokratski zastupnik Carevinskog vije?a Franz Schuhmeier.
- 12. 2.
- Formalni zahtev kralja Nikole za srpsku pomo? kod Skadra - bi?e poslato 30.000 vojnika i 72 topa (?eleznicom do Soluna pa gr?kim brodovima do Medove).
- 13. 2.
-
Dalaj Lama XIII
se vra?a na
Tibet
i objavljuje nezavisnost.
- 13. 2. - Srpski opsadni topovi stigli do Jedrena (17 baterija sa 58 Schneiderovih topova, 24 haubice od 120 i 150 mm).
- 17. 2.
- Po?inje
Armory Show
, izlo?ba moderne umetnosti u Njujorku; ismejana
Duchampova
slika "
Akt silazi niz stepenice, br. 2
".
- 18. 2.
-
Raymond Poincare
je novi francuski predsednik (do
1920
).
- 18. 2. -
Meksi?ka revolucija
: liberalni predsjednik
Francisco I. Madero
i potpredsjednik Pino Suarez su uhap?eni od vojske. General
Victoriano Huerta
preuzima vlast prema Paktu iz ambasade (SAD). Predsednikov brat i savetnik
Gustavo
je ubijen a Madero i Suarez slede ?etiri dana kasnije.
- 20. 2. - U
Smederevu
osnovano Srpsko akcionarsko rudarsko topioni?ko industrijsko dru?tvo -
SARTID
.
- 21. 2.
(8. 2. po j.k.) - Srpska vojska formirala Primorski kor za opsadu Skadra - prevezen u martu.
- 22. 2.
- Srpski premijer
Pa?i?
formalno tra?i reviziju ugovora sa Bugarskom.
- 24. 2.
- Bugarska prihvata da se spor sa Rumunijom, koja tra?i ju?nu Dobrud?u, iznese na konferenciju u Sankt Peterburgu.
- 27. 2.
- Gr?ka mornarica pro?irila blokadu albanske obale do Dra?a.
- 27. 2.
-
6. 3.
-
Albanski kongres u Trstu
, pod okriljem austrougarskih vlasti.
- 4. 3.
- Demokrata
Woodrow Wilson
postaje 28.
predsednik SAD
(do 1921). Dr?avni sekretar je
William Jennings Bryan
(do 1915).
- 5. 3.
- Bugari poku?ali izbaciti Grke iz Nigrite kod Soluna
[2]
.
- 6. 3.
- Grci zauzeli
Janjinu
.
- 6. 3. (21. 2. po j.k.) - U Rusiji sve?ano obele?ena
300-godi?njica dinastije Romanov
, takođe i u Beogradu.
- 6. 3. -
Pancho Villa
se vra?a u
Meksiko
, u borbu protiv Huerte.
- 8. 3.
-
Staljin
uhap?en u Sankt Peterburgu - u sibirskom je progonstvu do 1917.
- 12. 3.
- Budu?a australska prijestolnica zvani?no dobiva ima
Canberra
.
- 13. 3.
- Grci se iskrcali na
Samos
.
- 17. 3.
- Njujor?ki senator
Franklin D. Roosevelt
dobija prvi posao u saveznoj vladi: asistent sekretara mornarice.
- 18. 3.
-
Gr?ki
kralj
Dorđe I
ubijen u Solunu od strane anarhiste. Nasleđuje ga sin
Konstantin I
(vl. 1913-17. i 1920-22.).
- 18. 3. - Prvi gr?ki brod sa srpskim poja?anjima sti?e u Medovu - napala ih je krstarica Hamidija (sutradan potopila nekoliko trgova?kih brodova u Dra?u). Komandu pred Skadrom preuzima srpski gen.
Bojovi?
.
- 19. 3.
- U Berlinu prikazan dvo?asovni italijanski film
Quo vadis
, valjda prvi "blokbaster" u istoriji kinematografije.
- 20. 3.
- Ubijen predsednik
Kuomintanga
,
Song Jiaoren
, koji je nedavno doveo stranku do pobede na prvim demokratskim izborima u
Kini
(osumnji?en gen.
Yuan Shikai
).
- 20. 3. - Kod Skadra poginuo srpski pilot
Mihajlo Petrovi?
.
- 20. 3. - Austro-ugarska na konferenciji u Londonu pristala da Srbija dobije
đakovicu
, nepopustljiva za Skadar (Rusija ranije napustila zahtev da ga dobije Crna Gora).
- 21. 3.
-
Albert Schweitzer
odlazi, sa suprugom, prvi put u Afriku - osniva bolnicu u Gabonu.
- 23. 3.
- Konferencija ambasadora odlu?ila da
Skadar
pripadne Albaniji.
- 23. 3. - Uskr?nji tornado opusto?io
Omahu
- jedan od niza u ovoj dr?avi i okolini.
- 25. 3.
- Velika
Daytonska
poplava - izlivanje reke
Ohio
izaziva stotine mrtvih i veliku ?tetu. To je deo Velike poplave koja je ovih dana pogodila vi?e dr?ava SAD.
- 26. 3.
(13. 3. po j.k.) -
Prvi balkanski rat
: petomese?na
Opsada Jedrena
je okon?ana, bugarske i srpske snage zauzimaju
grad
. Bugarsi takođe napadaju na ?atald?i i povra?aju polo?aje izgubljene pro?log meseca.
- 26. 3. - Balagat: sukob Srba sa D?avid-pa?inim 6. korpusom severno od Lushe u Albaniji, ju?no od ?kumbe - osmanski poraz i poslednja bitka Srbije u I balkanskom ratu.
- 26. 3. -
Venustiano Carranza
objavljuje Gvadalupski plan i zapo?inje borbu protiv Huerte na ?elu ustavne stranke. Protiv Huerte su i
Pancho Villa
,
Emiliano Zapata
(raniji Maderov protivnik) i
Alvaro Obregon
.
- 28 - 29. 3. - Demar?i velikih sila Crnoj Gori i Srbiji za povla?enje iz Albanije.
- 29. 3.
- Tajni sastanak Ujedinjene nacionalne omladine u Splitu - protiv pritiska na srpske kraljevine.
- mart, krajem - Po?inje Petrogradska ambasadorska konferencija za re?enje rumunsko-bugarskog spora.
- 31. 3.
-
Skandalkonzert
- be?ka publika, nesviknuta na muziku
Druge be?ke ?kole
, prekinula koncert kojim je dirigovao
Arnold Schonberg
.
- 31. 3. - Neuspe?ni napad na Skadar s te?i?tem na Tarabo?u.
- 3. 4.
- Porinut nema?ki brod
SS Vaterland
(kasnije ?e biti ameri?ki
SS Leviathan
).
- 6. 4.
-
31. 10.
- Međunarodna i
univerzalna izlo?ba
u
Gentu
, Belgija.
- 8. 4.
- U
SAD
ratificiran
Sedamnaesti amandman Ustava
kojim je uveden neposredni izbor
federalnih senatora
.
- 10. 4.
- Strane sile, sem Rusije, uvele pomorsku blokadu Crne Gore sa osam brodova, od
Bara
do u??a
Drima
. Srbi se povla?e iz opsade, topove ostavljaju Crnogorcima.
- 17. 4.
- Bugarsko-tursko primirje na ?atald?i.
- 12. 4.
-
Ivan Cankar
dr?i u Ljubljani predavanje "Slovenci i Jugoslaveni", zala?e se za jugoslavensku saveznu republiku.
- 12. 4.
- Srbi u
Beratu
- ali, pod pritiskom velikih sila, ovog meseca napu?taju centralnu Albaniju, po?etkom maja i severnu.
- 13. 4.
- Anarhista pucao na ?panskog kralja
Alfonsa XIII
i proma?io.
- 15. 4.
- Bug.-tursko prim. na ?atald?i
- 23. 4.
(10. 4. po j.k.) -
Opsada Skadra
: Crnogorci uprkos velikim silama uzeli
Skadar
, koji je predao
Esad Pa?a Toptani
usled nesta?ice hrane i municije. AU priprema akciju.
- 24. 4.
- U Njujorku otvorena
Woolworth Building
sa 57 spratova i 241 m, najvi?a na svetu do
1930
.
- 25. 4. - Sofija tra?i rusku arbitraciju u Makedoniji.
- 29. 4.
- Firma
Siemens
& Halske
patentirala telefonski broj?anik.
- 3. 5.
-
Iznimne mjere
u BiH, raspu?tena mnoga udru?enja (npr. "Prosvjeta" i "Privreda").
- 3. 5. - U Kaliforniji usvojen zakon kojim je uskra?eno posedovanje imovine nekim kategorijama, pre svega Japancima (poni?ten 1952).
- 3. 5.
-
5. 10.
-
Adria-Ausstellung
u Be?u
- 5. 5.
- Pod pritiskom velikih sila, kralj
Nikola
prihvatio napu?tanje Skadra.
- 5. 5. - Gr?ko-srpski sporazum: zajedni?ka granica zapadno od Vardara, vojna podr?ka protiv Bugarske, sfere uticaja u Albaniji na reci
Semeni
(vojna konv. 14. 5.).
- 6. 5.
- Ostavka vlade divizijara
Martinovi?a
zbog predaje Skadra - dolazi serdar
Janko Vukoti?
.
- 6. 5. -
Nikola Tesla
patentirao
svoju turbinu
.
- 8. 5. - Petrogradska ambasadorska konferencija: bugarska luka na Dunavu
Silistra
da pripadne Rumuniji (ovi tra?ili i ju?nu Dobrud?u).
- 10. 5.
(27. 4. po j.k.) - Austrijski vojnici pucali na parobrod "Beograd" kod Smedereva i ranili jednog srpskog podanika. ("Politika")
- 13. 5. (26.?) - U Sofiji otvorena
Centralna mineralna banja
.
- 14. 5.
- Međunarodni odred u?ao u
Skadar
.
- 14. 5. - Osnovana
Rockefellerova zaklada
.
- maj -
Josip Broz
, koji radi u
Be?kom Novom Mjestu
, regrutiran je u
Austro-ugarsku vojsku
.
- maj - Ruska carska porodica je na turneji po starim gradovima Moskovije, stopama osniva?a dinastije
Mihajla
-
Nikolaj
je ubeđen u ljubav naroda i ispravnost autokratije.
- maj -
Ibn Saud
osvaja od Osmanlija, uz pomo? novoosnovanih
Ikhwana
("bratstva"), bogato podru?je
Al-Hasa
na istoku Arabije.
- 16. 5.
- Bitka kod Sidi Garbe, blizu Derne u Libiji: Italijani pretrpeli gubitke u okr?aju sa pobunjenicima (tada se govorilo o ?ak 1.000 mrtvih, kasnija cifra je 79
[3]
).
- 16. 5. - Otkrivena
Eberswaldska ostava
, najzna?ajnija zbirka zlatnih objekata iz centralnoevropskog
Bronzanog doba
.
- 20. 5.
- Na gradili?tu
Panamskog kanala
zavr?en Prosek Culebra - probijena vododelnica dva okeana.
- 22. 5.
- Bugarske trupe potisle gr?ke sa reke
Angitis
, ali su odbijeni nakon nekoliko dana borbi.
- 23. 5.
- Poleteo "
Ruski vitez
", prvi ?etvoromotorac na svetu, konstrukcija
Igora Sikorskog
.
- 24. 5.
-
Viktoria Luise
, najmlađe dete i jedina k?erka nema?kog carskog para se udala za
Ernsta Augusta
, vojvodu od Braun?vajga iz
Ku?e Hanover
; svadbi u Berlinu prisustvovali britanski kralj i ruski car.
- 24. 5. - Po?to je dobio ostatak o?evog nasledstva, Hitler napu?ta be?ku spavaonicu u Meldemannstraße i odlazi u Minhen - ostatak ?ivota ?e provesti u Nema?koj.
- 25. 5.
(12. 5. po j.k.) - Srpska vlada nudi bugarskoj reviziju savezni?kog ugovora (ova to odbija
19. 6.
).
- 25. 5. - Austrougarski obave?tajac puk.
Alfred Redl
izvr?io samoubistvo u Be?u nakon ?to je razotkriven kao ruski ?pijun.
- 29. 5.
- U
Parizu
odr?ana premijera baleta
Posve?enje prolje?a
Igora Stravinskog
, koja izaziva burnu reakciju publike te eskalira u najpoznatije nerede u historiji klasi?ne muzike.
- 30. 5.
-
Londonski mir
okon?ava
Prvi balkanski rat
:
- nezavisna
Albanija
(granice utvrđene slede?eg decembra),
- Kosovski vilajet
(koji obuhvata i
Sand?ak
) podeljen između Srbije, Crne Gore i Albanije,
- bugarska granica u zapadnoj
Trakiji
na liniji Enos-Midija, nedefinisano razgrani?enje u Makedoniji.
- Krit dodeljen Gr?koj, granica u Egeju naknadno.
- 1. 6.
- Gr?ko-srpski savez protiv bugarskog ekspanzionizma. Sastanak Pa?i?-
Ge?ov
u Caribrodu - bez uspeha.
- 3. 6.
- Gen.
Lucio Blanco
zauzeo
Matamoros
, ?to je prvi uspeh meksi?kih konstitucionalista protiv Huertine vlade.
- 4. 6.
- Britanska
sufra?etkinja
Emily Davison
izletela pred kraljevog konja na Epsom Derby-ju - izga?ena, umire ?etiri dana kasnije.
- 12. 6.
- Bugarska i Srbija izjavljuju da pristaju na arbitra?u Rusije.
- 12. 6. - Drveni Collinsov most du?ine 4 km povezao
Miami
i
Miami Beach
- 14. 6.
- Zemljotres kod
Velikog Trnova
, Bugarska (
M
7.0, Int. IX).
- 11 -
15. 6.
-
Pobuna Moroa
na Filipinima: ameri?ka pobeda kod Bud Bagsaka,
Sultanat Sulu
.
- 15 - 21. 6. - Sedma konferencija Međunarodne alijanse za ?ensko pravo glasa odr?ana u Budimpe?ti (slede?a, i poslednja, 1920. u ?enevi).
- 18
-
23. 6.
- U Parizu odr?an Arapski kongres o predlozima reforme u Otomanskom carstvu (→
Arapski nacionalizam
).
- 19. 6.
- U
Ju?noafri?koj Uniji
stupio na snagu Zakon o domoroda?koj zemlji (
Natives Land Act
) kojim je crncima ograni?eno pravo posedovanja zemlje - osnova
Apartheida
(povu?en
1991
).
- 22. 6.
- Vlada Nikole Pa?i?a podnosi ostavku, ponovo dobija mandat - neslaganje oko ruskog zahteva za povla?enje iz nekih makedonskih mesta i daljeg postupanja prema Bugarima. Srpski poslanik u Sofiji, M. Spalajkovi?, vratio se u Beograd.
- 23. 6.
(10. 6. po j.k) - Osve?ena
Kron?tatska pomorska katedrala
, glavna crkva ruske mornarice, koja je ko?tala skoro dva miliona rubalja (namena promenjena 1929, obnovljena i ponovo posve?ena 2013).
- 25. 6.
- Sukob srpskih i bugarskih snaga kod Zletova.
- 25. 6. - Francuski predsednik Poenkare stigao u posetu Londonu.
- 29/
30. 6.
(17. 6. po j.k.) -
Drugi balkanski rat
po?inje bugarskim napadom -
Bregalni?ka bitka
.
- 30. 6. - 1. 7. - Uli?ne borbe u Solunu između bugarskog bataljona i Grka.
- 30. 6. - Nema?ki
Reichstag
doneo zakon koji predviđa postepeno uve?anje vojske.
- jun - Anglo-nema?ka izlo?ba u Londonu.
- 1. 7.
- Srpski kontraudar u Bregalni?koj bici, od Zletovske reke prema Ko?anima.
- 1. 7. - Preko 54.000 veterana s obe strane se okuplja na 50. godi?njicu
Bitke kod Gettysburga
.
- 2. 7.
- Avijati?ar
Marcel Brindejonc des Moulinais
se vratio u Pariz, nakon ?to je od 10. juna leteo do Var?ave, Sankt Peterburga, Stokholma, Kopenhagena i Haga (oko 4.800 km).
- 2 -
4. 7.
- Bitka kod Krivolaka: Bugari je smatraju neiskori??enom pobedom a Srbi herojskim otporom na Orlovom bairu kojim je spre?en bugarski obuhvat srpskog centra.
- 2 -
4. 7.
-
Bitka kod Kuku?a
: Grci naneli te?ak poraz Bugarima kod
Kilkisa
uz obostrane velike gubitke. Grci zatim zauzimaju đevđeliju i Dojran, Bugari u povla?enju napu?taju Serez i Dramu.
- 6. 7.
-
Bitka kod Dojrana
, bugarski poraz.
- 7. 7.
- Bugari pora?eni u Bregalni?koj bitki. Napadaju prema Pirotu, takođe zauzet Knja?evac ali odlaze ve? sutradan jer se 1. armija preme?ta na jug (9. divizija 1. armije uni?tena u nekoj klisuri).
- 9. 7.
- Grci u Strumici.
- 10. 7.
- Crna Gora objavila rat Bugarskoj (poslat De?anski odred pod Vukoti?em).
- 10. 7. - U
Furnace Creek, California
, u
Dolini smrti
izmereno 56,7 °C - najvi?a pouzdano izmerena temperatura na planeti.
- 11. 7.
- Rumuni u?li u Bugarsku, zauzeli
Silistru
i liniju Tutrakan-Bal?ik, nakratko i Varnu. Gr?ka mornarica u Kavali.
- 12. 7.
- Turci prelaze liniju Enos-Midija.
- 12. 7. - Predata brana na reci
Mohne
u Nema?koj, tada najve?a u Evropi (te?ko o?te?ena 1943. u
operacija Chastise
).
- 13. 7.
- Objavljen izve?taj
Rogera Casementa
o zlostavljanju Indijanaca od strane britanske Peruanske amazonske kompanije.
- 13. 7. -
Leon Letort
leteo non-stop od Pariza do Berlina, 920 km za 9h i 47 min.
- 14 - 15. 7. i 20 - 22. 7. - Srpski poku?aji prema ?ustendilu.
- 14/15. 7. - Rumunska armija prelazi Dunav na zapadu, bugarska ne pru?a otpor (ali hiljade rumunskih vojnika ?e stradati od kolere).
- 15. 7.
- Po?eo redovan saobra?aj kroz ?elezni?ki
tunel Lotschberg
ispod Alpa, du?ine 14,6 km.
- 16. 7.
-
Imjaslavije
: ruske carske trupe zauzele
manastir Pantelejmon
na Svetoj gori, preko 800 monaha, pristalica osuđenog pokreta, bi?e preba?eno u Rusiju.
- 17. 7.
-
Vasil Radoslavov
je novi bugarski premijer (do
1918
).
- 17
-
31. 7.
- Boj na Grlenskim visovima.
- 18. 7. - Rumuni u Ferdinandu (
Montani
).
- 18 - 19. 7. -
Bitka kod Kalimanaca
: srpsko-crnogorski neuspeh, spre?ena invazija Bugarske.
- 19. 7. - Grci zauzeli
Nevrokop
.
- 20. 7. - Bugarska delegacija u Ni?u.
- 21. 7.
- Baron
Ivan Skerlecz
je novi komesar/povjerenik u Hrvatskoj umjesto umirovljenog
Cuvaja
(koji je na dopustu od prosinca a upravu je vr?io dr. Dragutin Unkelhauser).
- 21 - 31. 7. -
Bitka u Kresnenskoj klisuri
: Grci nameravaju sti?i do Sofije.
- 23. 7.
- Turska prethodnica ulazi u Jedrene, a Srbi u
Belograd?ik
(tj. 22.) i nastupaju prema
Vidinu
.
- 25. 7.
- Austrougarska upozorava Srbiju i Gr?ku da ne smeju poniziti Bugarsku. Gr?ka flota zauzela
Dedeaga?
, a Rumuni i Srbi se sreli u Belograd?iku (odse?en Vidin).
- 26. 7.
- Raspu?ten Zemaljski sabor ?e?ke - od 1908. je slabo radio zbog konfrontacije ?eha i Nemaca, car imenuje komisiju.
- 26. 7. - Rumuni stigli na desetak kilometara od Sofije.
- 28. 7.
- Bugari napustili D?umaju (
Blagoevgrad
), sutradan vr?e kontranapad protiv gr?kog nadiranja.
- 29. 7.
- Londonska ambasadorska konferencija ?est sila: Albanija je neutralna, suverena, nasledna kne?evina. Zemljom ?e upravljati Međunarodna kontrolna komisija, do odluke o monarhu i granicama.
- 29. 7. -
Andrej Hlinka
zvani?no osnovao
Slova?ku narodnu stranku
.
- 29. 7. - "Druga revolucija" u Kini: nezadovoljni autoritarnom vla??u
Yuan Shikaia
, sedam ju?nih provincija se pobunilo pod uticajem
Kuomintanga
- ugu?eno do po?etka septembra.
- 29. 7. - Anglo-otomanska konvencija u vezi granica osmanske jurisdikcije u Persijskom zalivu - nije ratifikovana, ali bi?e zna?ajna za kasniju samostalnost
Kuvajta
.
- 31. 7.
- Primirje u Drugom balkanskom ratu.
- leto - Snage iz
Mongolije
(Bogd Hanata) zauzele centralnu Unutra?nju Mongoliju u Kini - uglavnom se povukli do kraja godine.
- avgust-septembar - Karnegijeva komisija istra?uje ratne zlo?ine po?injene na Balkanu -
Izve?taj
je objavljen slede?e godine (komisija nije dobrodo?la u Srbiji i Gr?koj
[4]
).
- 2. 8.
- Prvi uspon na planinu
Olimp
.
- 4. 8.
- Kineska provincija
?ungking
proglasila nezavisnost, ali vladine snage slomile pobunu za par nedelja.
- 7. 8.
-
Loi des trois ans
: vojni rok u Francuskoj produ?en sa dve na tri godine.
- 9. 8.
- Prema
Giolittijevoj
tvrdnji iz decembra 1914, Austrougarska je privatno izjavila Nema?koj i Italiji da ima nameru krenuti protiv Srbije.
[5]
- 10. 8.
-
Drugi balkanski rat
:
Bukure?tanski mirovni sporazum
kojim
Bugarska
gubi teritorije u korist Srbije, Gr?ke i Rumunije.
- 12. 8.
- Ambasadorska konferencija u Londonu dogovara ju?ne granice Albanije, sa Gr?kom (osnovana je komisija za demarkaciju). Italija da zadr?i
osvojena
ostrva u Egeju, do sporazuma sa Turskom.
- 13. 8.
-
Harry Brearley
prona?ao
nerđaju?i ?elik
.
- 17. 8.
- Nadvojvoda
Franjo Ferdinand
postavljen za generalnog inspektora oru?anih snaga AU.
- 18. 8.
- Omladinac
Stjepan Doj?i?
pucao na hrvatskog komesara
Skerleca
.
- 18. 8. -
Kockarska zabluda
: kuglica u ruletu u Monte Karlu je 26 puta zaredom stala na crno, kockari su izgubili milione klade?i se na crveno.
- 23. 8.
- Otkrivena
kopenhagenska
statua "
Mala sirena
".
- 25. 8.
-
Leo Frank
osuđen u Atlanti za ubistvo maloletne Mary Phagan, u po?etku na smrt - izmena kazne u do?ivotnu 1915, dove??e do njegovog lin?evanja.
- 9. 9. - Ruski leta?
Pjotr Nesterov
prvi na svetu izveo
luping
, zbog ?ega je ka?njen sa deset dana zatvora zbog "ugro?avanja dr?avne imovine". Nekoliko dana kasnije, luping je izveo Adolphe Pegoud, ?to je bilo objavljeno ?irom sveta, za razliku od Nesterovljevog "ispada".
- 13. 9.
- U
Bosanskom saboru
12 poslanika grupe "Srpska rije?" mora polo?iti mandate (zbog kolebanja odbijeni od vlasti i opozicije).
- 14. 9.
- Međupokrajinski kongres talijanskih studenata u
Zadru
, do?lo je do sukoba Hrvata i Talijana.
- 17. 9.
- U ?ikagu osnovana ?idovska
Antidifamacijska liga
.
- 20. 9.
- U
Dornachu
, ?vajcarska, postavljen kamen temeljac
Goetheanuma
, svetskog sedi?ta
antropozofije
.
- 23. 9.
- Francuski pilot
Roland Garros
se proslavio neprekidnim letom preko
Mediterana
, od
Frejusa
u ju?noj Francuskoj do
Bizerte
u Tunisu.
- 23. 9. -
Ohridsko-debarski ustanak
: albanska pobuna protiv srpske vlasti i upad Albanaca i komita VMRO iz Albanije na ?elu sa
Isom Boljetincem
u Debar, Ohrid, Strugu i Gostivar - srpska vojska u poteri pre?la granicu (v. i
Pokolji u Ljumi
).
- 25. 9.
-
Charlie Chaplin
potpisao svoj prvi filmski ugovor - sa
Keystone Studios
(radi od decembra).
- 25. 9. -
Baltimore, Maryland
je prvi ameri?ki grad koji je propisao zasebne blokove za belce i crnce.
- 29. 9.
-
Carigradski ugovor
između Bugarske i Osmanskog carstva, granica se pomera u tursku korist. Kasnije ?e pregovarati o savezu.
- 29. 9. - Ubistvo ili samoubistvo
Rudolfa Diesela
na Severnom moru.
- 1. 10.
-
Meksi?ka revolucija
: konstitucionalisti
Pan?o Vilje
porazili vladine snage kod
Torreona
i zauzimaju grad.
- 2. 10. - Ba?ena bomba na
Guvernerovu pala?u u Rijeci
.
- 2. 10. - Nikola Pa?i? u poseti Be?u.
- 3. 10.
- U SAD potpisan Zakon o prihodima, poznat i kao Underwoodova carina: uveden je federalni
porez na prihod
(stopa za najbogatije 7%), carinske stope su najni?e od 1857.
- 5. 10.
-
Taimur bin Feisal
je novi sultan
Maskata i Omana
(do 1932).
- 6. 10.
-
Yuan Shikai
i formalno izabran za predsednika Kine (ostaje do 1916, progla?avao se za cara 1915-16).
- 6. 10. -
Tango
zabranjen u ?ikagu kao nemoralan.
- 7. 10.
- Ford po?inje proizvodnju
Modela T
na pokretnoj traci - vreme proizvodnje vi?e nego prepolovljeno, na 5,5 sati.
- 9. 10.
- Na Atlantiku se zapalio i potonuo britanski brod
Volturno
, poginulo oko 130 osoba a spa?eno 520, zahvaljuju?i SOS signalu.
- 10. 10.
- Zavr?etak gradnje
Panamskog kanala
(u upotrebi od
1914
) - predsednik Wilson je telegrafski poslao varnicu koja je aktivirala dinamit u nasipu Gamboa.
- 14. 10.
- Protest Srbiji iz Be?a zbog prelaska albanske granice, zatim i ultimatum.
- 14. 10. - Najgora rudarska nesre?a u istoriji Velike Britanije: eksplozija u rudniku Universal Colliery u ju?nom Velsu odnela 439 ?ivota.
- 16. 10.
- Na proslavi 100. obljetnice
bitke kod Leipziga
njema?ki
car
Wilhelm II
svojim generalima tvrdi kako ?e Njema?ka uskoro biti prisiljena krenuti u rat sa silama
Antante
.
- 16. 10. - Porinut bojni brod
HMS Queen Elizabeth
, prvi iz svoje klase, pokre?e se naftom umesto ugljem.
- 16. 10. - Prapremijera
Shawovog
"
Pigmaliona
" u Be?u.
- 16. 10. -
Esad Pa?a Toptani
u Dra?u proglasio
Republiku Centralnu Albaniju
(traje do marta).
- 17. 10.
- Eksplozija nema?kog cepelina LZ 18 odnosi 28 ?rtava - do tada najgora vazduhoplovna nesre?a.
- 18. 10.
-
Srpska okupacija Albanije
: austrougarski ultimatum Srbiji za povla?enje iz Albanije. Nema?ka je ovim iznenađena, ali nema nameru savetovati uzdr?anost AU
[7]
- kao i
devet meseci kasnije
.
- 18. 10. - Otkriven
Spomenik Bici kod Lajpciga
ili Bici naroda -
Volkerschlachtdenkmal
. Građevina je visoka 91 metar, najve?i spomenik u Evropi.
- 19. 10.
- U Zadru napadnuti pripadnici Hrvatske sokolske ?upe Ban Pali?na, na povratku iz Biograda.
- 19/
20. 10.
- "
Lajpci?ki
lov na lavove": ubijeno ?est lavova odbeglih iz cirkusa.
- 22. 10.
- Eksplozija u rudniku kod Dawson, New Mexico, stradalo 263 rudara.
- 25. 10.
- Srpske snage se povukle sa albanske teritorije.
- 28. 10.
-
Nikola Tesla
prijavio patent za svoju fontanu.
- 28. 10. - Bejlisov proces: Menahem Mendel Bejlis oslobođen na procesu u Kijevu od antisemitskih optu?bi za ubistvo de?aka.
- 28. 10. - Prva pojava stripa
Krazy Kat
.
- 31. 10.
- Otvoren
Linkolnov auto-put
, prva transkontinentalna magistrala u SAD, između Njujorka i San Fransiska - po?etna du?ina 5.454 km (kasnije skra?ivana ispravljanjem trase).
- jesen -
Marcel Duchamp
napravio prvi
readymade
: to?ak bicikla montiran na hoklicu (to se mo?e smatrati i za prvu
kineti?ku
skulpturu).
- 26. 10. i
2. 11.
- Izbori u Kraljevini Italiji, prvi sa "univerzalnim" pravom glasa - zapravo obuhvataju 27% stanovni?tva, mu?karce starije od 21 ako su pismeni odn. 30 ako nisu. Pre izbora sklopljen tajni
Gentilonijev pakt
kojim su katoli?ki glasovi obezbeđeni za
Giolittijevu
vladu.
- 5. 11.
- Otvoren
Los Angeleski akvadukt
- prva voda stigla u
dolinu San Fernando
.
- 5. 11. -
Oto Bavarski
smenjen zbog mentalne bolesti, nasleđuje ga
Ludvig III
(do 1918, poslednji kralj).
- 5. 11. - Rusko-kineska konvencija o Mongoliji - priznaje se autonomija Spoljne Mongolije, pod kineskim sizerenstvom.
- 6. 11.
- U
Alzasu
izbija
Savernska afera
: uvredljive opaske jednog pruskog poru?nika dovode do nereda.
- 6. 11. -
Mahatma Gandhi
protestuje u Ju?noj Africi sa 2200 sledbenika protiv rasne diskriminacije tamo?njih Indijaca.
- 8. 11.
- U Minhenu prvi put izveden
Woyzeck
.
- 9. 11.
- Vrhunac
Oluje na Velikim jezerima 1913.
u kojoj je poginulo preko 250 ljudi i uni?teno 19 brodova.
- 11. 11.
- Mirovni sporazum između Gr?ke i Turske.
- 13. 11.
- Sporazum o razgrani?enju Srbije i Crne Gore.
- 13. 11. - Kineska Nacionalna skup?tina je raspu?tena, po?to je ostala bez kvoruma nakon izbacivanja poslanika iz Kuomintanga - Yuan Shikai vlada dekretima.
- 16. 11.
- Pancho Villa zauzeo
Ciudad Juarez
.
- 17. 11.
- Sastanak ugarskog premijera
I?tvana Tise
sa liderima
Hrvatsko-srpske koalicije
u Budimpe?ti - sporazum posredovanjem komesara Skerlecza.
- 23 - 24. 11. - Bitka kod Tierra Blance: Villine snage porazile federalne nedaleko od Juareza.
- 24. 11.
- Odlu?eno da hrvatski jezik bude unutarnji jezik Odvjetni?ke komore u
Zadru
(u Komori je 20 Hrvata i Srba, a samo 12 Talijana)
[8]
.
- 25. 11.
- Irska kriza: u Dablinu osnovani
Irski dobrovoljci
.
- 27. 11.
- Hrvatskoj vra?en ustav:
Ivan Skerlecz
imenovan hrvatskim banom (do
1917
), na ?elu "?inovni?ke vlade" - raspisani izbori.
- 1. 12.
-
Masovna proizvodnja
:
Ford Motor Company
po?inje proizvodnju
Modela T
na
pokretnoj traci
.
- 1. 12. -
Gr?ka
i formalno anektirala
Kritsku Dr?avu
.
- 1. 12. - Pancho Villa zauzeo grad
Chihuahuu
nakon ?ega postaje guverner
te dr?ave
- odmah vr?i eksproprijaciju biv?e oligarhije.
- 1. 12. - Otvoren
Metro u Buenos Airesu
, prvi na ju?noj polulopti.
- 4. 12.
-
Baron Gizl
, poslednji austrougarski poslanik u Srbiji, doputovao u Beograd.
- 6. 12.
- Ugarska vlada ukinula ?eljezni?arsku pragmatiku, protivnu
Hrvatsko-ugarskoj nagodbi
(ali ostaje stara praksa - mad?arski je zvani?ni jezik na dr?avnoj ?eljeznici u Hrvatskoj i Slavoniji).
- 12. 12.
-
Jasu V
je novi etiopski car (do
1916
).
- 12. 12. -
Vincenzo Perugia
uhap?en kada je poku?ao prodati
Mona Lisu
u Firenci - slika je vra?ena u Francusku 30. 12., dvije godine od krađe.
- 12. 12. -
Roosevelt?Rondonova ekspedicija
krenula u prou?avanje Reke Sumnje, kasnije nazvane
Rio Roosevelt
po biv?em predsedniku koji je zamalo stradao.
- 14. 12.
- Nema?ki oficir
Otto Liman von Sanders
stigao sa vojnom delegacijom u Carigrad, gde preuzima komandu nad osmanskim I korpusom - Rusija protestuje.
- decembar - Dopunski izbori za Bosanski sabor: mjesta "Srpske rije?i" zauzima advokat Danilo Dumovi? - bi?e dio vladine ve?ine u Saboru.
- 16 -
17. 12.
-
Izbori za Hrvatski sabor
, najslobodniji ikad i posljednji u habsbur?kom periodu, 48 od 88 mjesta za
H.-S. koaliciju
.
- 17. 12.
- Firentinskim protokolom definisane granice Albanije - pripada joj
Severni Epir
, gr?ke snage se moraju povu?i, nakon ?ega dolazi do etni?kih sukoba.
- 18. 12.
- U ?paniji potpisan zakon o Katalonskoj zajednici (
Mancomunitat de Catalunya
) - administrativno udru?enje ?etiri katalonske provincije, prvo priznanje katalonske osobenosti od 1714. (traje 1914-25).
- 21. 12.
-
Arthur Wynne
objavio prvu ikad
ukr?tenicu
u bo?i?nom broju lista "New York World".
- 23. 12.
- U SAD utemeljen
Sustav federalnih rezervi
- namjenjen je ubla?avanju finansijskih kriza.
- 24. 12.
- Tragedija u Italijanskoj dvorani u
Calumet, Michigan
- 73 osobe, uglavnom deca rudara, stradali u gu?vi nakon ?to je neko viknuo "Vatra!".
- 24. 12. - Brod "Sv. Marko" potonuo sa 14 ribara na Punta ?ilu ostrva
Krk
.
[9]
- 26. 12.
- Jedno pismo je poslednji kontakt
Ambrosea Biercea
sa ostatkom sveta, nakon ?ega je nestao u Meksiku (i pismo i lokacija nestanka su osporavani).
- 29. 12.
- Po?inje snimanje filma
The Squaw Man
, prvog dugometra?nog u Holivudu.
- 31. 12.
- Orville Wright prikazao kod Daytona Wright Model E, sa autopilotom.
- 6. 1.
-
Loretta Young
, glumica (†
2000
)
- 6. 1. -
Edward Gierek
, poljski komunisti?ki politi?ar (†
2001
)
- 7. 1.
-
Franjo Glaser
, hrvatski nogometni brani? (†
2003
)
- 8. 1.
-
Cvijetin Mijatovi?
, narodni heroj, predsednik Predsedni?tva SFRJ (†
1993
)
- 9. 1.
-
Richard M. Nixon
, predsednik SAD (†
1994
)
- 10. 1.
-
Gustav Husak
, predsednik ?ehoslova?ke (†
1991
)
- 10. 1. -
Mehmet Shehu
, premijer Albanije (†
1981
)
- 15. 1.
-
Lloyd Bridges
, glumac (†
1998
)
- 17. 1.
-
Obrad Glu??evi?
, hrvatski filmski redatelj (†
1980
)
- 20. 1.
- Vuka?in
Vule Jevti?
, srpski peva? (†
1981
)
- 29. 1.
-
Victor Mature
, glumac (†
1999
)
- 4. 2.
-
Rosa Parks
, afroameri?ka aktivistica (†
2005
.)
- 6. 2.
-
Vladimir Turina
, hrvatski arhitekt (†
1968
.)
- 6. 2. -
Mary Leakey
, antropologinja (†
1996
)
- 7. 2.
-
Oskar Danon
, kompozitor i dirigent (†
2009
)
- 12. 2.
-
Bajo Sekuli?
, narodni heroj (†
1942
)
- 13. 2.
-
Rifat Burd?evi?
, narodni heroj (†
1942
)
- 14. 2.
-
Vladimir Muljevi?
, hrv. pionir elektrotehnike i ra?unarstva (†
2007
)
- 14. 2. -
Jimmy Hoffa
, sindikalni lider u SAD († 1975?)
- 22. 2.
-
Ranko Marinkovi?
, hrvatski knji?evnik i dramski pisac (†
2001
.)
- 27. 2.
-
Irwin Shaw
, ameri?ki pisac (†
1984
.)
- 27. 2. -
Otmar Krea?i?
, narodni heroj, dru?tveno-politi?ki radnik SRH i SFRJ (†
1992
)
- 12. 9.
-
Jesse Owens
, ameri?ki atleti?ar (†
1980
)
- 13. 9.
-
?amil Sijari?
, knji?evnik (†
1989
)
- 14. 9.
-
Jacobo Arbenz
, predsednik Gvatemale (†
1971
)
- 15. 9.
-
John N. Mitchell
, dr?avni sekretar SAD, sau?esnik u aferi Watergate (†
1988
)
- 18. 9.
-
Franjo Kluz
, avijati?ar, narodni heroj (†
1944
)
- 22. 9.
-
Bo?idar Kavran
, usta?ki pukovnik (†
1948
)
- 25. 9.
-
Mijalko Todorovi?
, narodni heroj, politi?ar (†
1999
)
- 2. 1.
-
Leon Teisserenc de Bort
, pionir aerologije (*
1855
)
- 4. 1.
-
Alfred von Schlieffen
, nema?ki mar?al (*
1833
)
- 5. 1.
-
Lewis Swift
, astronom (*
1820
)
- 27. 1.
-
Rainer
, austrijski nadvojvoda (*
1827
)
- 22. 2.
-
Francisco Madero
, predsednik Meksika (*
1873
)
- 22. 2. -
Ferdinand de Saussure
, lingvista (*
1857
)
- 26. 2.
-
Angelo de Gubernatis
, filolog, po?asni ?lan Srpske akademije (*
1840
)
- 7. 3. -
Mihajlo Petrovi?
, srpski vojni pilot (*
1884
)
- 10. 3.
-
Harriet Tubman
, abolicionistkinja (*
1820
)
- 14. 3.
-
Mihailo Vuji?
, biv?i premijer Srbije (*
1853
)
- 15. 3. -
Dejan Popovi? Jeki?
, hemi?ar, ?etnik (*
1881
)
- 18. 3.
-
đorđe I
, kralj Helena (*
1845
)
- 21. 3.
-
Domentijan Popovi?
, episkop ni?ki (*
1872
)
- 21. 3. -
Manuel Bonilla
, predsednik Hondurasa (*
1849
)
- 22. 3.
-
Song Jiaoren
, suosniva? Kuomintanga (*
1882
)
- 25. 3.
-
Garnet Wolseley
, britanski feldmar?al (*
1833
)
- 31. 3.
-
J. P. Morgan
, finansijer i bankar (*
1837
)
- 6. 4.
-
Erazmo Bar?i?
, hrvatski politi?ar i pravnik (*
1830
.)
- 16. 4.
-
Miroslav Kraljevi?
, hrvatski slikar (*
1885
.)
- 19. 4.
-
Hugo Winckler
, arheolog, histori?ar (*
1863
)
- 2. 5.
-
Tancrede Auguste
, hai?anski general i predsednik (*
1856
)
- 17. 5.
-
Sava Bara?
, episkop ?i?ki (*
1831
)
- 25. 5.
-
Alfred Redl
, austrijski obave?tajac i ruski ?pijun (*
1864
)
- 8. 6.
-
Emily Davison
, sifra?etkinja (*
1872
)
- 25. 6.
-
Ljubomir S. Jovanovi?
- ?upa, srpski politi?ar i publicista (*
1877
)
- 20. 7.
-
Vsevolod Rudnjev
, ruski admiral (*
1855
)
- 1. 8.
-
Lesja Ukrajinka
, knji?evnica, aktivistica (*
1871
)
- 13. 8.
-
August Bebel
, njema?ki socijalist (*
1840
.)
- 22. 8.
-
Oscar de Negrier
, francuski general (*
1839
)
- 1. 9.
-
Patrijarh srpski Lukijan
(*
1867
)
- 1. 9. -
Milovan S. Nedi?
, srpski pukovnik (*
1866
)
- 27. 9.
-
Katarina Milovuk
, pedagog, aktivistkinja za prava ?ena (*
1844
)
- 29. 9.
-
Rudolf Diesel
, pronalaza? d. motora (*
1858
)
- 4. 10.
-
Faisal bin Turki
, sultan Maskata i Omana (*
1864
)
- 7. 10.
-
Ivan Banjav?i?
, hrvatski politi?ar i dobrotvor (*
1843
.)
- 10. 10.
-
Katsura Tar?
, japanski general i premijer (*
1848
)
- 25. 10.
-
Frederick Rolfe
, engleski pisac i umetnik
- 3. 11.
-
Sava Gruji?
, srpski general i politi?ar (*
1840
)
- 7. 11.
-
Alfred Russel Wallace
, biolog (*
1823
)
- 22. 11.
-
Tokugawa Yoshinobu
, poslednji ?ogun (*
1837
)
- 26. 11.
-
Ljerka ?ram
, hrv. glumica (*
1874
)
- 7. 12.
-
Aaron Montgomery Ward
, pionir prodaje preko po?te (*
1843
)
- 12. 12.
-
Menelik II
, etiopski car (*
1844
)
- Fizika
:
Heike Kamerlingh Onnes
(ispitivanje svojstava materije na niskim temperaturama, ?to je, među ostalim, dovelo do proizvodnje te?nog helijuma)
- Kemija
:
Alfred Werner
(veze atoma u molekulima, →
oktaedarska molekularna geometrija
)
- Fiziologija i medicina
:
Charles Robert Richet
(rad na
anafilaksiji
)
- Knji?evnost
:
Rabindranath Tagore
(duboko ose?ajan, sve? i lep stih, kojim je, s najve?om ve?tinom, u?inio svoju poetsku misao, izra?enu sopstvenim engleskim re?ima, delom knji?evnosti Zapada)
- Mir
:
Henri La Fontaine
(predsednik
Međunarodnog mirovnog biroa
)
- ↑
T. G. Otte (5 June 2014).
July Crisis: The World's Descent into War, Summer 1914
. Cambridge University Press. str. 49?.
ISBN
978-1-107-06490-4
.
- ↑
The Rise of Nationality in the Balkans
By Robert William Seton-Watson, p. 258
- ↑
Charles Stephenson (19 December 2014).
A Box of Sand: The Italo-Ottoman War 1911-1912
. Tattered Flag. str. 217?.
ISBN
978-0-9576892-2-0
.
- ↑
Dokumenti o Bugarima
, Politika, 3. sept. 1913, str. 1
- ↑
J. Holland Rose (October 2015).
The Origins of the War
. Cambridge University Press. str. 188.
ISBN
978-1-107-53692-0
.
- ↑
Dominican Republic (1902-present)
. uca.edu - University of Central Arkansas
- ↑
Martin Gilbert, The First World War: A Complete History (Macmillan, 2004) pp11-12
- ↑
Brali? Ante. Zadarski fin-de siecle ? Politi?ke i dru?tvene prilike u Zadru i Dalmaciji uo?i Prvoga svjetskog rata
- ↑
Vreme, 28. dec. 1938, str. 9
. digitalna.nb.rs (?irilica, pristup. 28.12.2019)
- Literatura